arrow up

Podijelite vijest:

ZLOČIN U SJENIČAKU 18. APRILA 1942. GODINE

U Sjeničaku su u toku NDH od 1941. do 1944. godine ubijena, poginula ili umrla od tifusa i gladi 1.143 stanovnika, skoro trećina prijeratne populacije.

U Selo Sjeničak na Kordunu u zoru 18. aprila 1942. godine upale su jake ustaško-domobranske snage iz pravca Karlovca i Lasinje i opkolile mjesto.

U samo jednom danu ubili su ili sproveli u ustaške logore 421 Srbina.

Ustaše su u selu zaklale i ubile 64 civila na više lokacija koji su sahranjeni u masovnim grobnicima u Starči, Mračaju i Vlajnića strani. Kod škole u Lasinjskom Sjeničaku starce su ubijali maljem. 357 uhapšenih muškaraca u toku dana ustaše su sprovele u 30 kilometara udaljeni Karlovac. Nakon višednevnog zadržavanja u dvorištu Gradskog muzeja sprovode ih preko Zagreba do ustaškog logora Jasenovac.

U Karlovcu su izdvojili 13 aktivista NOP-a i sproveli do zatvora u Zagreb. Preko poznanstava sa lokalnim ustaškim funkcionerima u Karlovcu, rodbina uspjeva jedanaest njih, uglavnom mlađih, da oslobodi i vrati u selo.

U Jasenovcu ustaše ubijaju 87 zatočenika, a u logoru Stara Gradiška sedam. Ostali su preko logora na Starom Sajmištu sprovedeni do nacističkih logora u sjevernoj Norveškoj.

U logoru na Starom Sajmištu ubijena su dvojica i još sedmorica usput kroz Austriju i Njemačku.

U nacističkim logorima u sjevernoj Norveškoj bio je zatočen 231 Srbin iz Sjeničaka. Većina njih je u jesen 1942. godine ubijena (219), samo 12 je preživjelo i vratilo se u rodno selo.

U Sjeničaku su u toku NDH od 1941. do 1944. godine ubijena, poginula ili umrla od tifusa i gladi 1.143 stanovnika, skoro trećina prijeratne populacije.

Većina je (636) stradala u ustaškim ofenzivama od kraja 1941. do proljeća 1942. godine. Selo je bilo potpuno spaljeno i opljačkano. Stoku i pokretne stvari su ustaše, domobrani i civili odvezli u hrvatska sela u dolini Kupe.

Na 80-tu godišnjicu od ovoga strašnog zločina, u Sjeničaku je prošle godine otrkivena prva spomen – ploča svim stradalima u obnovljenoj mjesnoj srpskoj crkvi Svete Petke. Postavljanje ovog obeležja finansirao je Svetozar Dančuo iz Čikaga, jedan od potomaka stradalih.

Na njegovu inicijativu pre dve godine prvi put je služen i parastos svim stradalima.

Izvor: Mile Mrkalj „Sjeničak, kronika kordunaškog sela“, Historijski arhiv Karlovac 1980. godine                                                                                                          

Priredio: Svetozar Dančuo


Vezane vijesti:

Spomen-ploča Savi Mrkalju u Sjeničaku, rodnom selu u Hrvatskoj

KONAČNO ISTINA O STRADALOJ SRPSKOJ DECI (trejler)

UBIJALI DECU JER SU BILI SRBI

Burna istorija Korduna

Karlovac, Kordun i Banija – Knjiga Jadovno 1.

NAJNOVIJE VIJESTI

Dobri moj!

Kažeš „Ne želim tamo da idem. Oterali su me. Nas su oterali. Neću

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​