arrow up

Podijelite vijest:

Zejtinlik: Legende o junaštvu srpskih ratnika nastavljaju da žive

Legendu o hrabrosti, požrtvovanosti i junaštvu srpskih vojnika tokom Prvog svetskog rata i danas sa nesmanjenim žarom neumorno pripovreda starina, osamdesetosmogodišnji Đorđe Mihailović

Đorđe Mihailović

 Đorđe Mihailović

SOLUN- Srpsko vojničko groblje u Solunu, na Zejtinliku svakoga dana poseti više ljudi nego vojnička groblja Francuza, Engleza i Italijana, koja se nalaze u neposrednoj blizini, tokom cele godine.

Legendu o hrabrosti, požrtvovanosti i junaštvu srpskih vojnika tokom Prvog svetskog rata i danas sa nesmanjenim žarom neumorno pripovreda starina, osamdesetosmogodišnji Đorđe Mihailović, koji poslednjih 55 godina brine o ovom monumentalnom spomeniku i senima srpskih junaka.

Mihailović od prošle godine ima i pomoćnika, četrdesetsedmogodišnjeg Predraga Nedeljkovića, rođenog u Kraljevu, koji poslednjih godina živi u Grčkoj, a ujedno je i potomak Solunca, što je bio i uslov uz poznavanje grčkog jezika da može jednog dana naslediti slavnog deda Đorđa.

Pogrbljen i naslonjen na štap, deda Đorđe i danas ne prestaje da pronosi slavu srpskih junaka. Iako jedva stoji na nogama i dalje podignute glave i vedra čela neretko sa suzama u očima, pripoveda o herojima koji su svoje živote dali za majku Srbiju i zauvek postali deo legende o ratnicima, koji nisu ustuknuli pred daleko nadmoćnijim neprijateljem kako bi sačuvali svoju otadžbinu od zavojevača.

“Treća sam generacija čuvara vojničkog groblja u Solunu. Pre mene, taj posao je radio moj deda Savo, koji je bio prvi čuvar groblja, a bio je i dobrovoljac. Nakon njega taj posao je nastavio da radi moj otac Đuro i nakon njega ja, već 55 godina. Ta tradicija se prenosi sa generacije na generaciju na muškog potomka, međutim, ja imam ćerku, ali i ona je rodila ćerke, a ne sina, a ovaj posao mora da radi muškarac, tako da sam dobio naslednika Predraga koji je dobar i siguran sam da će se dobro brinuti nakon mene”, priča za Tanjug deda Đorđe.

Đorđe Mihailović

Predrag kaže da je ogromna čast naslediti veličinu poput deda Đorđa.

“Neverovatna je čast što sam baš ja dobio tu dužnost. Koliko je veliki broj posetilaca svedoči i podatak da samo u toku jednog dana, Srpsko vojničko groblje poseti više posetilaca nego engleska, francuska i italijansko vojničko groblje za godinu dana. Samo danas smo imali 12 autobusa sa posetiocima i dolazi ih još do kraja dana”, kaže Predrag i dodaje da i danas, nakon toliko godina svakoga dana od deda Đorđa čuje po neku priču za koju nije znao.

Na Zejtinliku je sahranjeno više od 8.000 srpskih junaka. Po priči deda Đorđa, jedino su srpski junaci preživeli golgotu, jer nijedan engleski, francuski ili drugi ratnik nije umro od gladi, dok je hiljade srpskih ratnika umrlo od izgladnelosti i iscrpljenosti.

Zbog ogromnih zasluga za Srbiju, deda Đorđe je prošle godine ukazom predsednika Srbije Tomislava Nikolića odlikovan orednom.

Groblje je posetila i grupa od preko 350 zanatlija i privrednika iz Jagodine koji su u organizaciji gradske uprave posetili ovu svetu srpsku zemlju. Među njima je bilo puno potomaka solunskih ratnika iz legendarne Moravske divizije koji nikada nisu posetili groblje i poklonili se senima svojih predaka.

Izvor: NOVOSTI

 

Vezane vijesti:

DEDA ĐORĐE DOBIO POMOĆNIKA: Poslednji Srbin na …

Đorđe Mihailović /čuvar Srpskog vojničkog groblja na …

Odlikovan Đorđe Mihailović, čuvar Zejtinlika – Jadovno 1941.

Miladin Subotić: Negovanje sećanja na Prvi svetski rat …

PATRIJARH IRINEJ SLUЖIO PARASTOS NA ZEJTINLIKU

Prvi svjetski rat – Jadovno 1941.

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​