arrow up

Podijelite vijest:

Zatiranje Srba – Najveći „domet“

Nekadašnji jugoslovenski general i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, čiji dan rođenja danas proslavljaju u Hrvatskoj, dovršio je ustašku strategiju „konačnog rješenja srpskog pitanja“ – ukinuo je ustavnu ravnopravnost Srba i etnički očistio srpske krajeve u Hrvatskoj.

Srpske izbjeglice poslije hrvatske akcije "Oluja" Foto: RTRS
Srpske izbjeglice poslije hrvatske akcije „Oluja“ Foto: RTRS

Pod Tuđmanovim vođstvom izvedene su akcije „Bljesak“ i „Oluja“, u kojima je iz Hrvatske protjeran najveći dio srpskog stanovništva. Imovina Srba je popaljena, a u hrvatskim gradovima mahom su ostajali bez stanova i radnji.

Za vrijeme Tuđmanovog predsjednikovanja Srbima je ukinut konstitutivni status, koji su imali koliko zbog istorijskog trajanja u Hrvatskoj, toliko i zbog genocida koji je nad njima počinjen u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ali i zbog zasluga za oslobođenje Hrvatske 1945. godine.

Srbi su tokom 1941, 1942. i velikim dijelom 1943. godine, do pada Musolinijeve diktature u Italiji, činili najveći broj partizanskih jedinica u Hrvatskoj, a tokom oslobađanja Zagreba i teških borbi sa ustašama mnogi su poginuli.

Akcije „Bljesak“ i „Oluja“, za koje hrvatski mediji priznaju da ih ne bi mogli izvesti bez logističke i političke podrške SAD i NATO-a, očistile su etnički najsrpskije krajeve Hrvatske.

Tuđman je na sastanku na Brionima, kojem su prisustvovali generali i članovi vlade, u svojstvu vrhovnog komandanta izdao naređenje koje je zabilježeno i tonski i kamerama: „Srbima zadati takve udarce da oni, praktično, nestanu“.

On je i započeo svoju karijeru hrvatskog nacionaliste u doba Jugoslavije umanjujući broj žrtava u ustaškom koncentracionom logoru Jasenovac, da bi početkom devedesetih godina prošlog vijeka postao lider HDZ-a i vođa secesionista.

Njegova izjava, izrečena na velikom mitingu u osvit sukoba, da se „ponosi što mu žena nije ni Srpkinja, ni Jevrejka“ bila je uvod u ratne užase koji su uslijedili.

Bljesak
Bljesak

Da bi ostvario nezavisnost, Tuđman se „uortačio“ sa ustaškom emigracijom iz SAD, Kanade i Australije. U Zagreb je vratio članove ustaških vlasti iz Drugog svjetskog rata i njihove potomke. Koristio se njihovim novcem i ideologijom.

I Tuđmanovi najbliži saradnici u to doba – Stipe Mesić, Josip Boljkovac i drugi nekadašnji komunisti i partizani, uklopili su se u ustašku ideologiju i simbole.

Tuđman se povezao i sa islamistima iz BiH, na čelu sa Alijom Izetbegovićem, koji je napisao „Islamsku deklaraciju“, najavljujući uvođenje šerijata čim muslimani budu činili više od 50 odsto populacije.

Njihov vojni savez protiv Srba trajao je, uz međusobna povremena krvava „koškanja“, tokom cijelog perioda ratova na prostorima bivše Jugoslavije.

Tuđman se u haškoj presudi vrhu Herceg-Bosne, sa ostalim državnim vrhom Hrvatske, navodi kao dio udruženog zločinačkog poduhvata, ali nigdje nije uključen u presude za zločine na Srbima, pošto takvih presuda gotovo da i nema.

Mada je formalno isticao svoje partizansko usmjerenje, Tuđmanova politika bila je izrazito šovinistička, prije svega antisrpska, konzervativna i klerikalna.

On je, ako se sagledaju posljedice te politike, dovršio ono što su ustaše započele. Prema posljednjem popisu, u Hrvatskoj, etnički najčistijoj zemlji u Evropi, živi svega osam odsto onih koji nisu Hrvati i katolici.

Izvor: SRNA

NAJNOVIJE VIJESTI

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​