Zaboravljen banijski heroj Vasilj Gaćeša

Godinama se 22. juna u Brezovici, na obilježavanju državnog praznika Dana antifašizma, u službenim govorima prešućuje istina o antifašističkoj borbi, u kojoj značajne zasluge pripadaju banijskim Srbima Banije, kao i o stradanju hiljada nevinih srpskih žrtava, posebno na početku Drugoga svjetskog rata.

– Govornici iz Brezovice uporno se izbjegavaju suočiti s povijesnim činjenicama koje jasno kažu da su prvi ustanici u Hrvatskoj bili banijski Srbi pod vodstvom Vasilja Gaćeše. Narod Banije zaslužuje da se to u novijoj hrvatskoj povijesti javno i nedvojbeno kaže, jer se o Brezovici bez Banije ne može govoriti. Isticati veliku slavu odreda koji je živio samo četiri mjeseca i osam dana a ne govoriti o Baniji koja ga je primila i spasila, nije pošteno. Na Baniji je pokrenut prvi ustanak u Hrvatskoj i položena prva partizanska zakletva – kaže Adam Dupalo, istaknuti borac 7. banijske divizije.

Povijesne činjenice govore da se Sisački partizanski odred, koji je činilo šezdesetak komunista pod vodstvom Vlade Janića Cape, 22. juna 1941. nije ni  formirao u Brezovici nego nekoliko kilometara dalje, u selu Žabno, u šumi Šipražje, odakle su pokrenuli nekoliko manjih diverzija na željezničku prugu Zagreb-Sisak. Mjesec dana kasnije, Sisački odred napadaju ustaše; razbijeni proleteri tek se krajem jula sastaju u Brezovici, odakle pokreću prvu oružanu akciju 12. septembra, nakon čega kreću put Banije gdje već postoji organizirani ustanak.

Brezovički  falsifikati

Partijsku odluku donesenu 19/20. jula u šumi Abez kraj Vrginmosta o početku ustanka na Baniji i Kordunu prvi je pod svojim vodstvom proveo Gaćeša, kada je u noći s 23. na 24. jula s 42 partizana napao željezničku stanicu i općinu u Banskom Grabovcu, prilikom čega je uništena ustaška posada i oduzeto nekoliko pušaka s municijom. Sisački odred s 54 partizana na Baniju je stigao 22. septembra, a sa suborcima ih je na Šamarici dočekao Gaćeša riječima: “Ovu četu Hrvata iz Siska nosit će Banija kao malo vode na dlanu, dok je Vasilja i Banije”.  Poslije ustaške ofenzive na Šamaricu, 1. novembra 1941., Sisački odred donosi odluku da prestaje djelovati i vraća se za Sisak.

– Za Dan antifašizma svake godine čujemo brezovičke falsifikate i povijesne neistine. Ne čuje ni jedna riječ o srpskim ustancima i o Gaćeši kao vođi prvog ustanka u Hrvatskoj – tvrdi Dupalo, ističući da se iza toga  krije čisti nacionalizam onih koji pate za NDH-om. Današnja Hrvatska, po njemu, hoće pod svaku cijenu podcijeniti antifašističku borbu naroda Banije na čelu s Gaćešom, samo zato što su prvi ustanak u Hrvatskoj pokrenuli Srbi. Tek nešto više riječi o Gaćeši kaže se u Banskom Grabovcu, ali odatle glasovi istine ne stižu daleko.

– O antifašizmu se govori samo deklarativno i općenito. Mi na Baniji čuvamo uspomenu na ustanke i na Gaćešu kao hrabrog i odlučnog čovjeka. Međutim, na nekom višem nivou dolazi do prešućivanja, ali ne zato što je netko bio Srbin nego jednostavno  zato što se o tim stvarima malo zna, što dokazuje da su svi govori zvaničnika slični – ističe Zrinka Ćorić, predsjednica Udruge antifašističkih boraca i antifašista Petrinje.

Lapsus Lovrić-Merzel

No, na prošlogodišnjoj komemoraciji u Banskom Grabovcu, na mjestu gdje su ustaše u odmazdi za Gaćešinu akciju poubijale 1.285 nevinih Srba, najavljena je šutnja “za poginule partizanske borce, nevine žrtve i branitelje iz Domovinskog rata”; i sama Ćorić održala je govor, a da nijednom riječju nije spomenula ustaše ili Srbe. Koliko se na mjestima obilježavanja ustanka i stradanja nevinih srpskih žrtava nastoji ne izreći pridjev “srpski”, toliko se na tim istim mjestima ne zaboravlja spomenuti Bleiburg, hrvatska stradanja u Domovinskom ratu i branitelji. Da se u velikom izljevu počasti prema posljednjima govornici često potpuno pogube, dokazuje i govor županice Sisačko-moslavačke županije Marine Lovrić-Merzel u Banskom Grabovcu, kada je istaknula kako su “djeca, sinovi i unuci onih koji su stradali u antifašizmu, bili branitelji u Domovinskom ratu”. Vjerojatno se u govoru zanijela i zaboravila da je na području koje je bilo pod RS Krajinom, opustošenom od strane HV-a u Oluji 1995., kada su potomci nevinih srpskih žrtava iz Banskog Grabovca i okoline spas su našli u egzodusu.

– Nemam ništa protiv Bleiburga i branitelja, ali neprimjereno je povezivanje dvaju posljednjih ratova, nepristojno je prema žrtvama. No to je redovna praksa, čak i nekih naših drugova iz Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske – ističe Dupalo.

Da za takve govore ne možemo samo kriviti službenu politiku nego i sam vrh SABA-e, slaže se i sudionik tih događaja i narodni heroj Milutin Baltić.

– Za totalno negiranje uloge banijskih ustanika i Gaćeše krive su i određene grupe u samom Savezu koje općenito govore o antifašizmu, što je bježanje od istine i utapanje u politiku devedesetih i Tuđmanovih falsifikata povijesti –  upozorava Baltić.

Predsjednik SABA-e Hrvatske Ratko Maričić ističe da nije važno što se govori na pojedinim mjestima gdje su se dogodile ‘takve stvari’. – Važno je da o tome govorimo mladima, da se toga sjećamo i da odamo počast svim žrtvama koje su pale za ono što imamo danas. Nije na nama da umjesto povjesničara utvrđujemo činjenice o značenju događaja i ličnosti – tvrdi Maričić.

Osobno ili  službeno

Međutim, publicistu i izdavaču Slavku Goldsteinu činjenice o prvim ustancima na Baniji nisu sporne.

– Osnivanje prvog antifašističkog odreda bio je samo simboličan čin, a ne stvarni borbeni ustanak, jer jedva da je izvršena koja akcija. Prvi ustanak u Hrvatskoj zbio se 23. jula u srpskim selima Banije, četiri dana prije akcije u Srbu, dana koji je kasnije uzet za Dan ustanka naroda Hrvatske jer je taj ustanak imao veće razmjere. Povijesne činjenice su poznate i Gaćeša neće biti zaboravljeni vođa prvog ustanka bez obzira na društvene okolnosti koje nisu normalne – kaže.

Do zaključenja broja nismo uspjeli doznati hoće li na ovogodišnjem obilježavanju u Brezovici  biti ispravljena tradicionalna nepravda prema srpskim ustancima na Baniji. Maričić nam u telefonskom razgovoru nije mogao potvrditi hoće li u svom službenom govoru spomenuti vođu prvog ustanka u Hrvatskoj jer, kaže, “ako nastupam u svoje osobno ime, onda mogu govoriti kako mislim da treba, a u ime SABA-e treba zajedno ustvrditi što valja reći”.

Kako bilo, za narod Banije Gaćeša je ostao  heroj koji se odupro zlu, a njegov kratak ratni put,  koji je trajao do 29. aprila 1942., kada su ga ustaše ubile u Brubnju kraj Gline, ne umanjuje njegovu ulogu.

Izvor: NOVOSTI