arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Zaboravili torturu u „Lori“

Da li će Crna Gora pristati da plati ratnu odštetu Hrvatskoj za „Morinj“(1): Po zlu poznati logor u Splitu bio najmonstruoznije mučilište

Lora

Lora

DA li će Crna Gora da plati odštetu ubicama svojih državljana u ratovima devedesetih na prostoru Hrvatske i BiH?

Hrvatska je ovih dana u Briselu, preko svojih poslanika u Evropskom parlamentu, prozvala Crnu Goru zahtevajući da se pokrene pitanje odštete u slučaju „Morinj“, iako u tom primorskom mestu nikada nije postojao „crnogorski logor“, već samo vojni zatvor bivše SFRJ, u koji su početkom devedesetih privođene, saslušavane i zadržavane osobe hrvatske nacionalnosti zbog učešća u oružanoj pobuni.

Reč je o onima koji su prethodno napali jedinice JNA i ubijali crnogorske rezerviste na dubrovačko-hercegovačkom ratištu. I nijedan Hrvat zbog toga nije platio glavom. Za razliku od „Lore“.

Taj po zlu poznati logor u Splitu je od januara 1992. do avgusta 1997. bio najmonstruoznije mučilište zatvorenika, među kojima su bili i crnogorski rezervisti, pripadnici JNA iz Nikšića i Šavnika, čiji se put stradanja nastavio do Tomislavgrada (Duvna) i dalje do Mostara. Iskaz šibenskog zapovednika vojne policije Maria Barišića, koji je 1992. godine bio u inspekcijskoj kontroli u „Lori“, da su devetorici Crnogoraca dželati rezali uši, jezik i vadili oči, najbolje oslikava pakao kroz koji su ljudi prolazili. Molili su krvnike da ih ubiju, ne bi li im prekratili muke.

Godine su prolazile, a istina o „Lori“ jedva da je izbijala na videlo. Zid ćutanja je počeo da se ruši zahvaljujući izveštajima specijalnih izaslanika UN, Međunarodnog crvenog krsta, ali i pisanih svedočenja bivšeg zatočenika Draga Bosnića, po nacionalnosti Hrvata. On je nekadašnjoj Državnoj komisiji za razmenu saopštio stravičnu priču o stradanjima crnogorskih rezervista.

Prema njegovoj priči iz Splita i „Lore“ 14. aprila 1992. zarobljenici su prebačeni u Tomislavgrad i smešteni u školu časnih sestara, kod vojne policije. Primio ih je, kako je tvrdio Bosnić, Ante Radoš, zvani Boća, a pored Bosnića tu su bili još Milorad Andrijašević, koji je kasnije ubijen u Šujici, zatim Marko Duvnjak, kao i pet žena koje su razmenjene u Kninu, i trojica Crnogoraca iz Nikšića: Duško Barović, Ratko Simović i Borivoje Zirojević, kao i Petar Pantić koji je ubijen u Splitu.

Nažalost, Barović je 22. aprila, oko 19 časova, podlegao stravičnoj torturi. Nesrećnog Duku batinaši su vezanog tukli do besvesti, dok su mu grudi, vrat i stomak rezali oštrim sečivom. Nešto kasnije su dovedeni Luka Gazivoda, Dragan Jakovljević i Pavle Popović, svi iz Nikšića, sa kojima je Bosnić potom prebačen u srednjoškolski centar, u kome su ostali do 28. aprila.

Sahrana crnogorskih rezervista uz vojne počasti

Sahrana crnogorskih rezervista uz vojne počasti

SABIRNI CENTAR

– NESUMNjIVO je da je „Lora“ imala status sabirnog centra u kome nisu registrovani mnogi zatvorenici ili je dokumentacija o njima naknadno uništena, a bilo je i slučajeva menjanja identiteta ubijenih. Postupak sa uhapšenim bio je koordiniran iz hrvatskog državnog vrha – kaže Radan Nikolić, predsednik Udruženja boraca ratova Crne Gore od 1990.

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

Feljton: LORA II

Feljton: LORA III

NAJNOVIJE VIJESTI

Dara Banović

Dara Banović, iz sela Veliko Palančište, opština Prijedor, Republika Srpska, je živi svjedok

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​