arrow up

Podijelite vijest:

Vlast upozorena da primenjuje srpski a ne hrvatski filološki program

ZAHTEVI SRPSKIH LINGVISTA SA SKUPA „60 GODINA NAKON NOVOSADSKOG DOGOVORA: SRPSKA JEZIČKA POLITIKA DANAS“

 Okrugi stol „60 godina nakon Novosadskog dogovora: Srpska jezička politika danas“

                            Okrugi stol „60 godina nakon Novosadskog dogovora: Srpska jezička politika danas“

  • Termin srpskohrvatski nije lingvistički utemeljen – on predstavlja preimenovani srpski jezik i u srbistici ga treba zadržati samo u podsećanju na vreme dominacije političkih nad lingvističkim kriterijumima
  • Danas je i u srpskoj filologiji i u institucionalnoj srpskoj politici neophodno poštovati ustavnu odredbu (član 10) o ćirilici kao o jedinom srpskom službenom pismu
  • Novosadski dogovor je pogrešnim shvatanjem ravnopravnosti doprineo odumiranju ćirilice

 

UČESNICI okruglog stola „60 godina nakon Novosadskog dogovora: Srpska jezička politika danas“, održanog 10. decembra 2014. godine u Novom Sadu, tačno 60 godina od njegovog potpisivanja 1954, posle podnesenih referata i opsežne rasprave, usvojili su sledeće zaključke:

 

1) Lingvistička srbistika je negirala ključne tačke Novosadskog dogovora i istakla štetnost njihove primene tokom proteklih šest decenija:

 

a) termin srpskohrvatski nije lingvistički utemeljen – on predstavlja preimenovani srpski jezik i u srbistici ga treba zadržati samo u podsećanju na vreme dominacije političkih nad lingvističkim kriterijumima;

 

b) Novosadski dogovor je pogrešnim shvatanjem ravnopravnosti pisama suštinski doprineo odumiranju srpske ćirilice;

 

v) Danas je i u srpskoj filologiji i u institucionalnoj srpskoj politici neophodno poštovati ustavnu odredbu (član 10) o ćirilici kao o jedinom srpskom službenom pismu;

Učesnici okruglog stola

        2) Srpska filologija i institucionalna srpska politika moraju se držati triju načela srpskog filološkog programa:

 

a) Srpski jezički i kulturni prostor je nedeljiv, iz čega proističe da je sva štokavska književnost – književnost srpskog jezika;

 

b) ćirilica je identitetska karakteristika srpskog naroda i kao takva mora se sačuvati;

 

v) ijekavski i ekavski izgovor su podjednako srpska narečja.

Još su ocenili da je latinica do Novosadskog dogovora u Srbiji bila u masovnijoj upotrebi samo u vreme austrougarske i ustaške okupacije.

 

Ukazali su da je Novosadskim dogovorom bilo predviđeno da Hrvati nauče ćirilicu a Srbi latinicu, a da Hrvati dogovor nikada nisu poštovali, a Srbi ga poštuju i danas.

Umesto potpisane dvoazbučnosti, 1954. je započelo jednosmerno širenje latinice koje i danas traje.

 

Novosadski dogovor je pogrešnim shvatanjem ravnopravnosti doprineo odumiranju ćirilice – stoji u saopštenju sa skupa.

 

Učesnici: prof. dr Danko Šipka (uključenje putem video-linka), prof. dr Dragoljub Petrović, prof. dr Milanka Babić, prof. dr Dragiša Bojović, prof. dr Petar Milosavljević, prof. dr Dejan Ivković, prof. dr Ivan Klajn (poslao referat), prof. dr Nenad Krstić, Siniša Stefanović, prof. dr Miloš Kovačević i doc. dr Andrej Fajgelj.

Izvor: Srpski duh

Vezane vijesti:

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​