arrow up

Podijelite vijest:

„Uprkos desničarima, antifašisti u Srbu na ‘Dan ustanka’”

Ustaški simboli: Komemoracija u Blajburgu
Ilustracija (Foto Fonet)

Zagreb – Pripadnici marginalne ekstremno desne pravaške stranke postavili su šator pored spomenika antifašističkom ustanku u Srbu, mjestu u Lici. Tamo do kraja mjeseca planiraju držati predavanja o ratu u Hrvatskoj. Antifašisti žele tamo da obeleže 27.jul, koji se pod Jugoslavijom slavio kao dan ustanka, i obratiti će se državnom vrhu sa zahtevom da im se to omogući, naveo je Radio Slobodna Evropa (RSE).

Antifašisti će pismeno zatražiti od državnih vlasti da im se omogući da 27. jula kod spomenika nedaleko od Srba, gđe je sada desetak pripadnika marginalne ekstremno desne pravaške stranke postavilo šator, održe manifestaciju kao i svake godine do sada.

Pod Jugoslavijom taj datum slavio se kao službeni Dan ustanka naroda Hrvatske, na spomen na masovni ustanak većinom srpskog stanovništva tog kraja 1941, a neformalno se obeležava i danas.

„To se čini namjerno. Ovo je pokušaj da se spreči obeležavanje tog datuma, jer se ovde dogodio opšti oružani ustanak u vrijeme kada je Europa bila u mraku nacifašističke okupacije”, kaže predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin.

U petak su pored spomenika ustanku pripadnici marginalne, ali radikalne desne Autohtone hrvatske stranke prava (A-HSP) postavili šator, i prijavilo policiji da će tamo do kraja jula držati predavanja o stradanjima Hrvata u Domovinskom ratu. Ne misle se maknuti, najavljuje njihov lider Dražen Keleminec.

„Svako ima pravo na svoje okupljanje. Mi smo tu prijavljeni do 1. avgusta. Oni mogu svoj skup održati 2. avgusta, ili bilo koji drugi dan”, kaže Keleminec.

Lider srpske manjine u Hrvatskoj Milorad Pupovac tvrdi da su ova grupa ekstremnih pravaša čiji je skup policija odobrila – sledbenici poražene ustaške ideologije, širitelji govora mržnje i negiratelji tekovina antifašističke borbe.

„Naša policija odlučila je da takve ljude, takvu politiku, takvu grupaciju stavi pod svoju zaštitu”.

Portparol županijske policijske uprave Elis Жodan kaže da je policija postupala unutar svojih ovlasti.

„Policija prema Zakonu o javnom okupljanju ne odobrava javna okupljanja, nego ih eventualno može zabraniti ako postoje zakonske osnove prema zakonu o javnom okupljanju. Ovde nije bilo zakonskih prepreka i nije bilo razloga da se to javno okupljanje zabrani u obliku u kojem je bilo prijavljeno”.

Predsednik Lige antifašista Zoran Pusić vjeruje da će antifašisti održati skup 27. jula, a da će država skloniti ove – kako je kazao – političke egzibicioniste.

„Karakteristično je za takve tipove koji predstavljaju politički ‘ludi rub’ da im je izazivanja škandala i privlačenje pozornosti javnosti uglavnom – glavni cilj”.

Autohtona HSP među najmanjima je od nekoliko pravaških sekti – to je registrirana izvanparlamentarna stranka, svoje proglase potpisuju ustaškim pozdravom „Za dom spremni!”, a u februaru ove godine postrojili su i svoju stranačku vojsku od dvadesetak ljudi u središtu Zagreba. Ne treba ih brkati sa HSP Ante Starčević koja je parlamentarna stranka, ili sa izvanparlamentarnom Čistom HSP poznatom po neuspjeloj organizaciji anti-Gay prajda.

Dan antifašističke borbe slavi se u Hrvatskoj 22. juna kao državni praznik i neradni dan, na obljetnicu formiranja Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941.

Taj datum je prećutkovan do raspada Jugoslavije, jer je Politbiro CK KPJ tek 4. jula 1941 doneo odluku o dizanju ustanka, pa su republički ustanci mogli biti tek nakon odluke Politbiroa, a nikako prije nje. Zato se pod Jugoslavijom slavio 27. jul kao Dan ustanka naroda Hrvatske, a posljednjih godina obilježava se neformalno, naveo je RSE, a preneo Tanjug.

Izvor: Politika

 

Vezane vijesti:

Hrvatska: Uz dozvolu policije, članovi proustaške stranke okupirale antifašistički spomenik u Srbu

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​