arrow up

Podijelite vijest:

UKLANJAJU PLOČU SRPSKIM OSLOBODIOCIMA GRADA

Tabla sa natpisom da su srpski vojnici oslobodili Budvu, postavljena 1931. godine biće uklonjena jer „ono što na njoj piše ne odgovara istorijskim činjenicama“, najavljeno je iz Direktorata za kulturnu baštinu Ministarstva kulture Crne Gore.

Generalni direktor Direktorata Lidija Ljesar rekla je da Ministarstvo kulture i Komisija za podizanje spomen obilježja nema pravo da sa ulaza u Stari grad skinu ploču „srpskim oslobodiocima Budve“ ako Opština ne podnese inicijativu za uklanjenje, ali je najavila da će ona biti uklonjena po drugom osnovu, prenose podgoričke „Vijesti“.

„Imamo pravo da djelujemo po Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Kroz projekat o revalorizaciji Starog grada tretiraćemo ovo kulturno dobro i sve ono što nije kulturni sloj, što ne odgovara istorijskim činjenicama, a što degradira to kulturno dobro, biće uklonjeno“, rekla je Ljesarova.

Napominjući da iznosi lični stav kao stručnjak i stav Komisije za podizanje spomen obilježja, Ljesarova je rekla da ta ploča ne može biti tretirana kao kulturni sloj.

„Kulturni sloj nije spomen obilježje, već ono o čemu priča to spomen obilježje. Spomen obilježje je u stvari 24-satni saobraćajac, koji upućuje kojim putem treba ići. Ovaj saobraćajac iznad ulaznih vrata u Budvi nije dobar i izaziva kolaps u saobraćaju“, tvrdi ona.

Spomen ploča je postavljena 1931. godine iznad Veljih vrata na ulazu u Stari grad, a Komisija za podizanje spomen obilježja Ministarstva kulture konstatovala je da ono što na njoj stoji „ne odgovara istorijskim činjenicama“.

Nalaz je dostavila Opštini Budva, koja jedina po Zakonu o podizanju spomen obilježja može inicirati uklanjanje sporne ploče.

Na ploči, postavljenoj ispod Venecijanskog lava, uklesane su riječi: „Na uspomenu dolaska hrabre pobjedonosne Srpske vojske koja poslije junačnih pobjeda oslobodi Budvu, na Mitrovdan 8. novembra 1918. postavlja Opština Budva“. Iznad tog napisa uklesane su riječi Petra Drugog Petrovića Njegoša: „Pokolenja djela sude…“

Ljesarova navodi da 8. novembra 1918. Austrougarska nije postojala, a članice tadašnje Austrougarske monarhije su nedjeljama prije toga proglasile nezavisnost u svojim parlamentima.

Ona kaže da bi se, na primjer, kulturnim slojem smatralo da je na mjestu spomen ploče bio grb Karađorđevića jer to ima istorijskog utemeljenja.

Projekat revalorizacije kulturnih dobara, čiji je Ljesarova autor, okupio je 250 stručnjaka koji su radili u 50 timova. Jedan tim se bavio Starim gradom pod njenim mentorstvom i evidentirao „sve ono što je devalvirano“.

U Opštini Budva ne postoji spremnost za pokretanje inicijative za uklanjanje spomen ploče zbog, kako je „Vijestima“ rečeno, ljetnje sezone i mogućeg efekta koje bi to imalo na okruženje i dolazaka srpskih gostiju.

Izvor: tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/srna.png

Vezane vijesti:

Pejović: Povampirenju fašizma odgovorićemo onako kako …

u budvi polaganje vijenaca oslobodilačkoj vojsci srbije

Nedeljković: Dubrovački Srbi – Jadovno 1941.

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​