U Gradini je na najzvjerskiji način stradalo od 350.000 do 400.000 ljudi , žena i djece – žrtava Jasenovačkog logora

(Odlomci iz knjige „Protiv zaborava i tabua; Jasenovac 1941-1991“ Vladimira Dedijera i Antuna Miletića, izdavači: I. P Pregres Sarajevo i Udruženje za istraživanje genocida i ratnih zločina Beograd, Sarajevo, 1991.)

GRADINA kod Jasenovca – dio jasenovačkog ustaškog logora smrti na desnoj obali Save

Uvodni istorijat o formiranju jasenovačkog logora smrti 1941-1945.

… Stvaranje jasenovačkog logora smrti uslijedilo je odmah po okupaciji Jugoslavije od strane Hitlera i stvaranjem… ustaške N(ezavisne) D(ržave) H(rvatske) sa Antom Pavelićem na čelu. Logor se intenzivno počeo graditi prvom polovinom 1941. godine gde su se odmah masovno dovodili logoraši, u prvo vrijeme Jevreji, a zatim Srbi i ostali.

Jasenovački logor sastojao se iz tri dijela i to: „Jasenovac šuma“, radni logor Bačića ciglana Jasenovac i Gradina… na suprotnoj strani Jasenovca, tj. na desnoj obali rijeke Save.

Logor Jasenovac imao je pet radiona i to: lančaru, elektranu, pilanu, ciglanu i kožaru. Prve četiri radione postojale su i ranije, dok je kožara izgrađena 1942. godine.

Površina zemljišta naselja Gradine

Gradina se nalazi na ušću rijeke Une i Save, na desnoj (obali) Save… Ukupna površina naselja Gradine iznosi oko 924 hektara. Teren Gradine je pošumljen, mjestimično obrastao šumom i bio je vrlo podesan za skriveno uništavanje i ubijanje logoraša, jer se nalazio na suprotnoj strani glavnog logora u Jasenovcu, tj. neposredno preko rijeke Save (danas to područje pripada Republici Srpskoj – nap. I. B.).

Uži kompleks Gradine koji je upotrebljavan za uništavanje logoraša i ostalih žrtava

Uži dio terena Gradine, koji je upotrebljavan za uništavanje logoraša i svih onih koji su pali u ruke ustaša iz svih krajeva naše zemlje, bio je neposredno uz samu obalu rijeke Save i zauzimao je površinu oko 29 hektara. Ovaj dio terena Gradine bio je osiguran ustaškim bunkerima. Stanovništvo sela Gradine nalazilo se baš u ovom užem terenu i isto je pod pritiskom ustaša 5. januara 1942. godine potpuno iseljeno a djelomično poubijano, a imovina oduzeta i kuće spaljene. Od toga vremena u Gradini se počeli sa masovnim uništavanjem logoraša i drugih žrtava na najsvirepiji i najkrvoločniji način kakav se u istoriji ne pamti…

… Veza Gradine sa jasenovačkim logorom preko rijeke Save

Jasenovački logor bio je vezan sa Gradinom preko rijeke Save pomoću skele. Skela se sastojala iz dva velika čamca sa jednim podi(j)umom koji je bio vezan za glavno čelično uže koje koje je bilo zategnuto preko rijeke Save i učvršćeno na obalama u betonskim stubovima.

Broj grobnica, njihov položaj i veličina sa numerisanjem

(Iz knjige nije jasno na šta se u prvoj rečenici u ovoj odrednici odnosi broj 120. Pretpostavljam na grobnice – nap. I. B.) Grobnice su obično pravljene 30 m dužine, 4 m širine i 2 m dubine. Razmak između grobnica bio je od 8 do 10 m.

Prikaz svih objekata koji su služili za uništavanje ljudi u logoru – Gradini

Za uništavanje logoraša i drugih žrtava ustaše su upotrebljavale razna sredstva i metode i to: zgrada u koju su zaziđivani živi ljudi, kazani za kuhanje žrtava, željeznica za odvoz skuhanih kostiju na obalu Save, topola za vješanje i dr.

Način uništavanja žrtava u Gradini

Ljudi, žene i djeca uništavani su u Gradini na raznorazne i najsvirepije načine:

– od 1942. godine počinje se sa masovnim uništavanjem na terenu Gradine i to na taj način da su grobnice 30 m dužine, 4 m širine i2-3 m dubine gde su se živi ljudi nabijali u grobnicu u stojećem stavu, zatim su drvenim maljevima ubijani udaranjem po glavama, zatim polivani živim krečom, zatrpavani zemljom pa najzad grobnice zaravna valjkom. Na ovaj način u jednoj grobnici ubijano je po 1.000 ljudi odjednom,

– uništavanje je vršeno klanjem žrtava, a zatim spaljivanjem benzinom,

– uništavanje je vršeno i zatvaranjem žrtava u prostorijama građenim od kamena tako što je odozgo na njih nabacana slama zatim zapaljena,

– uništavanje je vršeno i pomoću 12 velikih kazana u kojima su se kuhale žrtve, a ostatak kostiju vozio se vagonetom kratkom prugom na obalu rijeke Save. Poslednji kazan koji je stajao do pre 8 godina odnešen je u sarajevski muzej,

– uništavanje je vršeno zaziđivanjem živih ljudi u zgradu bez prozora i vrata te nakon izvjesnog vremena (15-20 dana) otvarani radi izbacivanja i otpremanja u grobnice. Ovaj način mučenja i uništavanja pokazivao je strašne prizore,

– masovno uništavanje vršeno je davljenjem pomoću čelične žice,

– uništavanje je vršeno i vješanjem logoraša na velikoj topoli koja se nalazi na obali rijeke Une, na mjestu gdje se Una uliva u Savu (nema je više – nap. I. B.). Ova topola ima promjer stabla u donjem dijelu oko 1 metar, sa ogromnom i visokom krošnjom, te jakim horizontalnim granama o koje su vješane žrtve. I sada se još mogu vidjeti na stablu topole urasli željezni klinovi pomoću kojih se penjalo na topolu radi namještanja pribora za vješanje. Donedavno je bio i jedan lanac o koji su se vješale žrtve, a koji je odnešen u sarajevski muzej. Isto tako odnešene su u sarajevski muzej i željezne bukagije sa kojima su okivani logoraši, kao i drugi sitni interesantni predmeti koji su služili za uništavanje žrtava,

– uništavanje je vršeno i na taj način što su ljudi vezani u grupama po 50 do 100 i bacani u Savu.

Pored nabrojanih načina uništavanja ljudi na Gradini vršeno je i masovno uništavanje spaljivanjem žrtava u krematorijumu ciglane u samom logoru.

Broj uništenih žrtava u Gradini

Broj žrtava u Gradini i prema drugim podacima o uništavanju ljudi u jasenovačkom logoru cijeni se na 350.000 do 400.000 ljudi, žena i djece.*

——-

* Podaci su prema zapisniku o uviđaju na licu mesta posle 13 godina od svega što se u Drugom svetskom ratu dogodilo u Gradini. Zapisnik je sastavljen u Prijedoru, 25. 10. 1961. godine, a sastavili su ga Rade Knežević, građ. tehn. NOO-a Prijedor, Reuf Bejtović, geometar NOO-a Prijedor, i Rade Grahovac, sekretar SOS Prijedor

(Priredio: I. Brezac.)

Izvor: Intermagazin

Vezane vijesti:

Priča o srpskom dječaku – jasenovačkom logorašu

Štokholm: Film RTRS „Bila sam mala“ na manifestaciji „Dan sjećanja“

VIDEO: Pogledajte film „Irodovi sinovi“

VIDEO: Film „Pakao Nezavisne Države Hrvatske“

O poslijeratnom Jasenovcu