arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
garavice-stratiste.jpg

Zaboravljen ustaški zločin nad 12.000 Srba na Garavicama

25. jul 2019.

Odbor za zaštitu prava Srba u FBiH saopštio je da se ovih dana navršava 78 godina od početka likvidacije oko 12.000 Srba na Garavicama, nedaleko od Bihaća. U periodu od 23. jula do sredine avgusta 1941. godine na Garavicama, koje se u engleskoj literaturi definiše kao mjesto uništenja, ubijeno je 12 000 Srba. Garavice nisu bile logor, gdje su Srbi smještani i zatvarani, pa na nakon toga likvidirani, već je to lokacija za nestajanje, uklanjanje suvišnih. Prije likvidacije pojedine grupe dovedenih Srba bi provele maksimalno dva dana u bihaćkoj kuli – navodi se u saopštenju Odbora. Navedeno je i da u magistarskom radu Saime Lojić iz 2018. godine, koji je

Gornji Jelovac kod Prijedora, mjesto stravičnog pokolja

24. jul 2019.

U Gornjem Jelovcu, na Patriji, u zaseoku Macure, kod spomenika žrtvama Pokolja iz ljeta ’42. služen je 19. jula 2019. godine parastos Novomučenicima srpskim, među kojima je i 75 djece do 14 godina, čija su imena ispisana na spomeniku. Sveštenik Željko Jevđenić, besjedio je poslije parastosa potresnu priču o stradanju djevojčice kojoj ni dan danas ne znamo ime. Donosimo prilog autora Spasoja Aleksića o zločinu počinjenom u Jelovcu, napisan aprila 2012.: Njive prekrivene leševima Tog krvavog ljeta 1942. godine Kozara je jaukala za svojom djecom. Livade, zrele pšenice, drveće, trava, putevi, proplanci, potoci, crvenile su se od srpske krvi. Selo Gornji Jelovac kao i zaselak Macure nisu tog Gospodnjeg ljeta bili

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: Krvavi juli u Petrinji, Glini, Topuskom…

24. jul 2019.

Ustaše su u Banskom Grabovcu kod Petrinje 24, 25. i 26. jula 1941. godine masakrirale 1.200 Srba. Poklane Srbe ustaše su zatrpale zajedno sa pobijenim psima, navode u Udruženju „Jadovno“. U pravoslavnoj crkvu u Topuskom u julu 1941. godine mučeno je i ubijeno nekoliko muškaraca, žena i djece, među kojima su bili Milutin Kordić i njegov maloljetni sin. Nikola Kordić, koji je tada imao 78 godina, nije mogao hodati, pa su ga ustaše dovezle zaprežnim kolima u crkvu i ubile. Ubijen je Dušan Zlokas /14/, a žene i djevojke su silovane. U selu Dragotina kod Gline u julu 1941. ustaše su poklale sedam žena i jedno dijete i zapalile ih.

Milan Ružić: Scenario za hrvatski (h)istorijski ep

23. jul 2019.

Vidim da javni servis Hrvatske počinje sve više da deluje kao javna kuća tako što podmeće informacije koje nemaju veze sa istinom, a ljudi iz Hrvatske plaćaju pretplatu da budu njima zadovoljeni. Ovoga puta tamo je izrečeno da je parola „Trećinu pokrstiti, trećinu pobiti, a trećinu proterati“ srpska mozgarija. Ispade da je Mile Budak bio svetac koji nikada ništa loše nije učinio. Kad smo već kod raznih budaka, Antun Vrdoljak je čovek u čijem filmu „Tito“ se ova tvrdnja promoviše. U tom filmu je sve nekako hrvatski – revizija istorije, pranje biografije, „raskrinkavanje“ Tita i Draže (kao da su ova dvojica bili u stalnim dogovorima), pokušaj pravljenja marketinški uspešnog filma,

FOTO: WIKIPEDIA

Nada da će biti pronađen spisak imena 10.000 kozaračke djece

22. jul 2019.

Režiser Dana Budisavljević, čiji je film „Dnevnik Diane Budisavljević“ osvojio ovogodišnju „Zlatnu arenu“ u Puli, očekuje da će sada biti veće zanimanje za ličnost ove Austrijanke koja je u stravičnim prilikama ustaškog režima u NDH spasila više od 10.000 kozaračke djece i ističe da ne gubi nadu da će spisak sa njihovim imenima biti nađen. JasenovacFoto: RTRS – Bilo bi mi veoma drago da bude pronađena ta kartoteka, jer vjerujem da negdje postoji. Mi je nismo našli, ali se nadam da će na kraju, ipak, biti pronađena – rekla je Budisavljevićeva za „Večernje novosti“. Ona je naglasila da očekuje da će zanimanje za Dianu Budisavljević sada biti veće, navodeći da

Vladimir Kolarić

Vladimir Kolarić: Protiv zaborava – potrebno je jedno veliko DA!

22. jul 2019.

Izlaz je u suočavanju, a ne u bežanju i zaboravu. Ni u prividnoj udobnosti i lukrativnom poslušništvu. Ni u preziru prema sunarodnicima koji se nisu dobro snašli u sadašnjim okolnostima, ili su prosto mladi ili stari, ili o ponečemu drugačije misle Isak Baševis Singer je u jednom razgovoru opisao stanje jedne zajednice getoizovanih Jevreja, koji su se pred lebdećom opasnošću, koja će se i završiti stradanjem masovnih razmera, branili zaboravom, zatvaranjem očiju pred očiglednim u spoju sa pasivnošću i nekom vrstom nehajnosti i infantilne veselosti. Danas u Srbiji osećaj lebdeće opasnosti kao da je veći nego ikada ranije, bar u poređenju sa prethodnim decenijama. Opasnosti koja je tim veća što

Hrvatska teorija: Partizanski napad na dječji dom za ratnu siročad u Jastrebarskom

21. jul 2019.

Povodom obilježavanja Sveevropskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i 75. godišnjice „partizanskog napada“ na Dječji dom za ratnu siročad u Jastrebarskom, Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatsko kulturno vijeće i lokalna Župa u subotu, 26. avgusta 2017. godine, organizovali su komemoraciju s prigodnim programom. Piše: Dušan J. Bastašić Nakon mise u župnoj crkvi u Jastrebarskom, položeni su vijenci na mjesnom groblju. Uslijedilo je i izlaganje na temu porijekla djece u Dječjem domu za ratnu siročad u Jastrebarskom 1941. – 1945, s posebnim osvrtom na djecu s Kozare i ono o ulozi Alojzija Stepinca, svećenika, časnih sestara milosrdnica i drugih dobrotvornih udruženja i pojedinaca u „zbrinjavanju ratne siročadi“ u

Ilija_Zegarac.jpg

Ovdje (ne) počiva Ilija Žegarac

20. jul 2019.

Slabašna pobuna presuđenih u Kordunaškom procesu, jedva da je činjenica političke prošlosti Srba i Hrvata, međutim argumenti koje su koristili u izražavanju svojeg nezadovoljstva, krupan su trag intelektualne historije prečanskih Srba. Piše: Željko Kresojević Gotovo svako ljeto Slobodan Žegarac dođe u Vojnić, svoje rodno mjesto. Obično prespava kod Bukava u komšiluku, svrati obavezno kod mog oca, njegovog druga. Sjete se djetinjstva, nestašluka, mladosti… Te njegove rane godine jedino je lijepo što ga veže za varošicu i kraj u kojem je rođen. Korača lagano ulicom koja vodi prema vojničkom “križu”. Bože, kakvog li apsurda. Ulica danas nosi ime Andrije Hebranga !? Zaustavi se na “križu”, pozdravi se, podivani sa malobrojnim poznatima.

Brutalni falsifikat na HRT: Riječi ustaškog vođe Mila Budaka pripisuju Draži Mihailoviću (VIDEO)

20. jul 2019.

Sve je više uočljiva sklonost savremenih režima, posebno u Crnoj Gori, a kako vidimo i Hrvatskoj da prekrajaju istoriju, izvrću istorijske činjenice, kako bi upotpunili, ili pokušali da upotpune prazna uporišta na kojima počivaju njihove ideologije. Najnoviji brutalni falsifikat desio se na hrvatskoj televiziji, gdje u jednoj dokumentarnoj seriji, u razgovoru između Josipa Broza Tita i kardinala Alojzija Stepinca, Tito prenosi „Dražine“ riječi, koje on nikada nije naravno izgovorio. Zapravo to su riječi ustaškog vođe, i jednog od ideologa ustaške genocidne tvorevine Mila Budaka, koji je najpoznatiji po takozvanoj formuli rešavnja „srpskog pitanja u NDH“ koja je glasila: jednu trećinu ubiti, jednu protjerati, i jednu pokatoličiti i pohrvatiti. Jasna je

pravoslavlje_logo.gif

Prilog objavljen 1991. godine: Sveti posao potomaka

19. jul 2019.

Dostojna sahrana ustaških žrtava nakon pola veka 1991. godina, broj 573, strana 5> „Ko u jamu nije silazio i u njojzi primio naforu, obgrlio seni svoje dece celivao brata bez udova i poznao majku po osmehu, taj se nije iz niščih digao ni pojmio našu liturgiju“… Milan Komnenić (Jalovnica) Protekle jeseni, pred pedesetu gorišnjicu od stradanja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, srpski narod je počeo da sa hercegovačkih jama skida betonske oklope, koje je početkom šezdesetih godina postavila titovska vlast, u nameri da prikrije hrvatske zločine. Tako su se posle pet decenija stekli uslovi za hrišćansku i civilizovanu sahranu žrtava koje stradaše u neopisivim mukama samo zato što su bili pravoslavni

KOZARSKA BITKA – JEDNA OD NAJVEĆIH TRAGEDIJA SRBA U 20. VIJEKU

17. jul 2019.

Ustaše i njemački nacisti zauzeli su Kozaru 18. jula 1942. godine, nakon 38 dana ogorčenih borbi i velikog otpora kozarskih Srba. Bila je to jedna od najtragičnijih bitaka na ovim prostorima u Drugom svjetskom ratu u kojoj je 3.500 boraca Drugog krajiškog partizanskog odreda branilo zbjeg od oko 80.000 srpskih civila pred ofanzivom 40.000 njemačkih i ustaških vojnika, koji su imali podršku mađarskih riječnih brodova. U borbama je poginulo 1.700 branilaca, a Kozarčani su na više mjesta uspjeli da probiju okupatorski obruč i tako je spaseno više od 15.000 civila. Međutim, ustaše i nacisti su spalili sva sela, pobili dio stanovništva, uključujući 540 ranjenika, a oko 60.000 civila otjerali u

U Zagrebu da se podigne spomenik Žrtvama ustaškog režima

17. jul 2019.

Antifašistička liga Hrvatske podnijela je zahtjev da se izmjeni Zaključak o podizanju spomenika žrtvama Holokausta u Zagrebu te da na postamentu spomenika u posveti umjesto „žrtvama Holokausta“ stoji „žrtvama ustaškog režima“, saopšteno je u ponedjeljak iz Lige. Liga je zatražila da posveta bude ispisana na latinici te na jezicima i pismima zajednica žrtava – ćirilicom, jidišem i romskim jezikom. „Zaključak Skupštine grada Zagreba, donesen 4. juna, izazvao je nedvosmislenu osudu jevrejskih organizacija iz Hrvatske kao i Svjetskog jevrejskog kongresa“, istakli su u saopštenju. Jevrejska opština Zagreb (ŽOZ) u pismu objavljenom 19. juna odluku Skupštine ocijenila je sramotnom, tvrdeći da se time želi prikriti prava istina o stradanjima Jevreja na području

Milenko Jahura (FOTO: SLOBODNA HERCEGOVINA)

Milenko Jahura: DOŠLO VRIJEME DA SE SRBI UBIJAJU

17. jul 2019.

Ubijanje Srba iz dubravskog sela Rečice i Lokve na stratištu Topola kod Opuzen, Dalmacija, u noći 26/27juna 1941. (Dio iskaza Stojana Raguža, ustaškog rojnika iz Stojana Raguža iz Domanovića dat isljedniku UDB-e 1952. godine u Mostaru.) …Čim sam došao u logor odmah smo otpočeli sa vezivanjem dovedenih Srba. Ja sam lično svezao Popara Vuka, Delić Đorđa, Vukosavić Mirka i Vukosavić Branka – svi iz sela Rječice. Vezali smo ih žicom koja je dotjerana sa kamionima iz Stoca i Čapljine. Žica je bila obična – crna. Prilikom vezivanja oduzeli smo im sve stvari, koje su Srbi imali uz sebe, a koje smo stvari kasnije podijelili između sebe. Mene je zapao novčanik

jadovno_2013-frontal-01-svijece.jpg

Najava: Molitveno sećanje na ubijene Livanjske Srbe

17. jul 2019.

Potomci i poštovaoci livanjskih Srba, koje su ustaše surovo pobile leta 1941. godine, pomoliće se za njihove duše i ove, 2019. godine, u više mesta u Srbiji, Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Zlog leta 1941. godine, žene i deca su živi bacani u jame Dinare, Staretine, Tušnice, Kamešnice…, muškaraci su pobijeni kod sela Prolog, nejač sela Čelebić pobijena je u seoskoj školi, a ubijani su i na livadi Trnovac, na području Kupresa…. Preko 1600 civilnih žrtava, od tek rođenih do u starosti onemoćalih nestalo je tih dana, oko Ognjene Marije. Nestale su zauvek cele srpske porodice, a u nekim selima od toga dana sve do danas više nema ni jednog

GLAVU DAJEM, ALI SVOJ NAROD NE OSTAVLjAM: Da li smo dostojni ljubavi Svetog Save Gornjokarlovačkog

17. jul 2019.

Od Svetog Save do današnjih dana jedina konstanta srpskog naroda je Srpska pravoslavna crkva. Kada pogledamo pravoslavni kalendar teško je nabrojati sve srpske svetitelje. Kroz vijekove ih je bilo mnogo, ali posebno su upečatljivi oni koji su stradali u vrijeme zločinačke NDH. Prema istraživanju sveštenika Velibora V. Džomića u četiri godine ustaških zločina ubijeno je 205 pravoslavnih sveštenika, tri episkopa i dva Mitropolita. Neki od njih proglašeni su svetim, a među tim žitijama posebno je upečatljiva sudbina episkopa gornjokarlovačkog Save Trlajića. Podsjećanje na njegovu sudbinu posebno je važno danas u vremenu kada postoje oni koji pokušavaju da operu biografiju Alojzija Stepinca. Naime, prema svjedočanstvu sveštenika Jovana Silaškog koje je objavljeno

NAJNOVIJE VIJESTI

BRANKO..

Kad zaželiš pobjeći od stvarnosti i vratiti se snovima djeteta, pođe ruka

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA