arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Veritas: Saopštenje povodom godišnjice stradanja Srba u agresiji hrvatske vojske na RSK u avgustu 1995. godine („Operacija Oluja“)

3. avgust 2023.

Četvrtog avgusta 1995. godine oružane snage Republike Hrvatske, uz odobrenje SAD-a i podršku NATO-a, u sadejstvu sa snagama Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i Armije BiH (A BiH), izvršile su agresiju na Srpsku autonomnu oblast Krajina (s. Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju),  u sastavu tadašnje Republike Srpska Krajina (RSK). Agresija je izvršena uprkos činjenicama da je ta oblast bila pod zaštitom UN-a, pod nazivom sektori “Jug” i “Sjever”, i da su predstavnici RSK dan prije u Ženevi i Beogradu prihvatili prijedlog međunarodne zajednice o mirnom rješenju sukoba. Protiv krajiških Srba (oko 230.000 žitelja sa oko 30.000 vojnika) angažovano je oko 200.000 vojnika, od kojih je direktno u operaciji učestvovalo 138.500 pripadnika

Savo Štrbac

Savo Štrbac: Krvavi Uskrs na Plitvicama

31. mart 2023.

Početkom 1991. godine rukovodstvo tadašnje SFRJ pokušava da arbitrira u rešavanju nastalog konflikta između Knina i Zagreba, ali svi pokušaji ostaju bez rezultata. Početkom 1991. godine rukovodstvo tadašnje SFRJ pokušava da arbitrira u rešavanju nastalog konflikta između Knina i Zagreba, ali svi pokušaji ostaju bez rezultata. Hrvatska se sve više naoružava, višestruko povećava broj policajaca, formira Zbor narodne garde (ZNG) kao vlastitu vojsku, iako je još formalno u sastavu SFRJ. Početkom i sredinom februara Hrvatska donosi odluku “da na njenoj teritoriji ne važe savezni zakoni” kao i odluku o razdruživanju od SFRJ, a SAO Krajina krajem februara donosi “Rezoluciju o razdruživanju od RH”. Polovinom marta JNA traži od Predsedništva SFRJ

Štrbac: Hrvatska porodicama ubijenih Srba naplaćuje ogromne sudske troškove

4. decembar 2022.

Predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac rekao je Srni da porodice stradalih Srba u ratu u Hrvatskoj masovno gube sudske sporove za naknadu ratne štete, jer, prema presudama hrvatskih sudova, žrtve su „krive što su bile tamo u pogrešno vreme“ na pogrešnom mestu“. Štrbac navodi da su slučajevi sestara Radmile i Mirjane Vuković i Milana Smolić, koje je u Hrvatskom saboru pomenuo zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke /SDSS/ Boris Milošević i nazvao sramotnom ovakvu praksu hrvatskih sudova, samo vrh ledenog brega. On kaže da Vukovići moraju da plate 8.000 evra za sudske troškove spora koji su pokrenuli zbog ubistva roditelja i sestre, dok je Smoliću preti oduzimanje kuće zbog troškova

svece-crkva.jpg

Život u neprebolu

5. mart 2022.

U „Veritasu” se zalažemo za princip da svaka žrtva mora da ima ime i često sam u javnim nastupima pozivao sve građane da provere da li su njihovi stradali rođaci u Drugom svetskom ratu uvedeni u taj popis, pa ako nisu da popune upitnik Muzeja žrtava genocida kako bi bili naknadno upisani. „Veritas” je u posedu popisa žrtava Drugog svetskog rata koji je 1966. objavila Savezna popisna komisija na kojem se nalaze žrtve „fašističkog terora i domaćih izdajnika” svih naroda i narodnosti koji su živeli na području SFRJ. Na tom spisku se nalazi oko 657.000 imena, među kojima je oko 393.000 srpskih žrtava, što je mnogo manje od zvaničnih i

Hrvatski zakon o ratnim civilnim žrtvama

27. oktobar 2021.

Kao čovek koji već pedesetak godina tumači i u praksi primenjuje razne propise, moram priznati da su se autori ovog zakona zaista potrudili da postave mnoge „zapreke” srpskim stradalnicima i članovima njihovih porodica, posebno onima koji su stradali na području bivše RSK, na putu do priznavanja statusa ratnog stradalnika, bez kojeg se ne može ostvariti nijedno od predviđenih prava. Od kada je Hrvatski sabor u julu ove godine usvojio Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, kancelarijama „Veritasa” u Beogradu i Banjaluci svakodnevno se obraćaju Srbi iz Hrvatske i bivše RSK s pitanjem da li se odredbe ovog zakona odnose i na njih. Radi ilustracije navodim nekoliko primera. Dana 25.

Savo Štrbac: Hrvati procesiraju hiljade Srba za svakovrsne ratne zločine

30. januar 2021.

Hrvati kontinuiranim i nesmetanim procesiranjem pripadnika bivših JNA i SVK za svakovrsne ratne zločine potkrepljuju svoj zvanični državni narativ o ratu. Jugoslovenske snage u Vukovaru (Foto: Tumblr) U decembru 2020. godine pred hrvatskim sudovima zakazane su glavne rasprave u 14 predmeta zbog ratnih zločina u kojima je obuhvaćeno ukupno 59 optuženika: pred Županijskim sudom u Zagrebu zakazane se rasprave u sedam predmeta protiv 46 optuženika, pred ŽS u Osijeku u četiri predmeta protiv sedam optuženika i pred Županijskim sudom u Splitu u tri predmeta protiv šest optuženika. Četvorici se sudi u prisustvu i svi su ekstradirani iz drugih država, a svim ostalima u odsustvu. Svi optuženi su pripadnici bivše JNA

Mladenova dolina

26. januar 2021.

Zvao se Mladen. Bio je rođen 1941. godine u Kuli Atlagića, opština Benkovac. Oženjen. Otac dva sina, Đorđa i Milorada. Živio je i radio u Obrovcu, kao mehaničar, stručnjak za teške rudarske mašine u obrovačkim rudnicima boksita. U istoj ulici u Obrovcu živio je i Josip, Hrvat. I on je imao dva sina – Marka i Darka. Mladenovi i Josipovi sinovi bili su istih godina i rasli su zajedno, a preko njih su se družili i njihovi očevi. Došao je rat. Sinovi su za njega stasali, a i očevi su još bili sposobni. Darko, mlađi Josipov sin, na samom početku sukoba odlazi iz Obrovca i stupa u hrvatsku vojsku. Marko

Selo_Grubori.jpg

Savo Štrbac: Milanovićevo sunce tuđeg neba

9. septembar 2020.

Znaju izbegli Gruboričani da „sunce tuđeg neba ne greje kao što ovo greje”, ali se sećaju i poziva  Tuđmana od 5. avgusta 1995… Oni koji su ga poslušali bili su prevareni i ubijeni. „Ostajte ovdje!… Sunce tuđeg neba,/ Neće vas grijat ko što ovo grije;/ Grki su tamo zalogaji hljeba/ Gdje svoga nema i gdje brata nije.” Ove Šantićeve stihove izgovorio je hrvatski predsednik Zoran Milanović 25. avgusta u Gruborima, na komemoraciji srpskim žrtvama pred visokim zvanicama, među kojima su bili i potpredsednici hrvatske vlade Hrvat Tomo Medved i Srbin Boris Milošević, predsednik SDSS-a Milorad Pupovac i specijalni izaslanik predsednika Srbije za pitanje nestalih Veran Matić, te nekoliko rođaka žrtava,

NAJNOVIJE VIJESTI

Predgovor

Prije nekoliko godina boravila sam u Americi i tamo upoznala jednu bibliotekarku

Prilozi uz knjigu

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Početna strana… Sadržaj poglavlja

Internet

Mišljenja iznesena na internet stranicama koje slijede su privatna mišljenja njihovih autora

Knjiga gostiju

Poštovani, pozivamo vas da vaše utiske, prijedloge i komentare upišete u našu

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA