arrow up
Ž | Ж
Ž | Ж

POZIV: Dođite na Jadovno 15. juna 2019. u podne jer nismo zaboravili!

Desetu godinu za redom, 78 godina od stradanja, sa blagoslovom Episkopa gornjokarlovačkog G. G. Gerasima obeležićemo   „Dan sećanja na Jadovno 1941 – 2019.“ U subotu 15. juna, okupićemo se oko 11 časova kod Šaranove jame na Velebitu gde će u 12 časova biti služen parastos. Nakon toga, uputićemo se uzbrdo, mučeničkom stazom jadovničkom, oko 7,5 km do mesta nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu gde smo podigli Časni krst 2012. godine. Snimak dronom mesta nekadašnjeg logora Jadovno. Nedaleko od mesta logora, nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava. Tu smo prošle godine podigli Časni krst. Na povratku, uputićemo

Dan sjećanja na Jadovno 1941 .

U SUBOTU NA VELEBITU PARASTOS JADOVNIČKIM ЖRTVAMA

Parastos jadovničkim žrtvama biće služen u subotu, 15. juna, kod Šaranove jame na Velebitu, povodom obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine kada je u tom kompleksu logora za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske na najsvirepiji način ubijeno više od 40.000 uglavnom Srba i Jevreja. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić izjavio je Srni da će u 12.00 časova biti služen parastos, nakon čega će učesnici molitvenog okupljanja posjetiti mjesto nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu, gdje su podigli Časni krst 2012. godine. „Nedaleko od mjesta logora nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava, gdje je prošle godine podignut Časni

JAMA PANDURICA – 13. jun 2019. : Pomen za 36 mučenika stradalih od ustaša

Iznad jame Pandurica kod Ljubinja u četvrtak, 13. juna 2019. godine u 10 časova biće održan pomen za 36  mučenika postradalih u noći između 13. i 14. juna 1941. godine koje su ustaše žive bacili u ovu jamu. Većina postradalih bili su u to vrijeme na važnim rukovodećim mjestima (žandari, inžinjeri, učitelji…) ili ugledni domaćini u Ljubinju. Spisak žrtava postradalih od ustaša na jami Pandurici, u noći između 13. i 14. juna 1941. godine : 1. Božidar Šarenac – sveštenik 2. Obren Jahura – učitelj 3. Tomo Jahura – zemljoradnik 4. Gojko Kozić – trgovac 5. Đorđe Toholj – službenik 6. Bogdan Turanjanin – zemljoradnik 7. Milan Turanjanin – žandar 8.

Niko kao mi Srbi!

Kako godine prolaze tako mi zaboravljamo svoje mučenike, svoje kosti. Ljuti me činjenica da smo mi kao narod, pravoslavni srpski narod, postali nezainteresovani za sva stradanja koja su se desila u našoj istoriji. Kad krenemo od Kosova, preko Prvog, Drugog srpskog ustanka, Prvog Svjetskog rata, o Drugom da i ne pišem. I došao nam i posljednji rat, pa bombardovanje, pa pogrom sa Kosova i Metohije.. Piše: Sandra Blagić Vidim da smo ovce, ovčetine, kojima svako može raditi šta je volja. Niko nam ne može zabraniti Ćirilicu, do nas samih! Postepeno pišući latinicu zaboravljamo svoje pismo. Crkve su nam skoro pa prazne, molimo se Gospodu samo kada nas nešto boli ili

1941. u Glini : istorijski izvori o rušenju glinske Bogorodič­ine crkve

Drugi svjetski rat i splet istorijskih okolnosti doveli su do sloma Kraljevine Jugoslavije i stvaranja ustaške Nezavisne Države Hrvatske, koja je ideološki i politički bila dio „Novog evropskog poretka“ pod dominacijom nacističke Njemačke. Nedugo zatim, ustaška država počinje s provođenjem politike uništenja nepoželjnih nacionalnih, vjerskih i „rasnih“ dijelova stanovništva, odnosno Srba, Жidova i Roma (npr. donošenjem Zakonske odredbe za obranu naroda i države od 17. travnja 1941., kojom je ozakonjen teror i određene državne institucije koje će teror provoditi), a sve u cilju stvaranja „etnički čistog hrvatskog prostora“.2 Tako već u proljeće i ljeto 1941. Glina postaje poprište masovnih ustaških zločina nad srpskim stanovništvom,3 koji će traumatizirati ovaj banijski gradić

Zašto sam glasala protiv zaključka o podizanju spomenika žrtvama Holokausta

Treba li me, i moje kolege iz Lijevoga bloka koji smo jedini glasali protiv u zagrebačkoj Skupštini, biti sram zato što sam u posvetu spomenika htjela upisati žrtve Holokausta režima NDH? Piše: Rada Borić Ovaj tjedan su zastupnici u Gradskoj skupštini grada Zagreba izglasali zaključak, tj. donijeli odluku o ‘podizanju spomenika žrtvama Holokausta’. ‘Grad Zagreb će podići Spomenik žrtvama Holokausta (u daljnjem tekstu: Spomenik), prema idejnom urbanističko-arhitektonskom-oblikovnom rješenju Uređenja javne površine i oblikovanja spomen obilježja žrtvama Holokausta u Branimirovoj ulici u Zagrebu, autora akademskog kipara Dalibora Stošića i dipl.ing.arh. Krešimira Rogine, kao prvonagrađenom radu na javnom općem natječaju.’ Grad Zagreb je zajedno s Udruženjem hrvatskih arhitekata (UHA) još polovicom 2017. proveo ‘Natječaj

Izraelski studenti će učiti o Jasenovcu

Na Filološki fakultet u Beogradu biće uvedene studije hebrejskog jezika i kulture Od 1. oktobra ove godine mladi u Srbiji moći će da studiraju hebrejski jezik i kulturu na Filološkom fakultetu u Beogradu. Hebrejski jezik predavaće profesor Gideon Grajf, istoričar i istraživač Holokausta iz Izraela, koji je postao i redovni profesor Univerziteta u Beogradu. Istovremeno, prof. Grajf će na ONO koledžu u Izraelu, u okviru svog predmeta o Holokaustu, početi da predaje kulturu sećanja o Jasenovcu po svojoj knjizi „Jasenovac – Aušvic Balkana”. Deo nastave posvetiće i multikulturalnom predmetu „Srpski Jevreji i Srbija kao kolevka modernog cionizma”, s posebnim osvrtom na srpske Jevreje – rabina Alkalaja, Teodora Hercla, Davida Albalu,

NJEMAČKI NACISTI I USTAŠE DOGOVORILI PROGON SRBA 4. JUNA 1941.

Nakon dogovora njemačkih i hrvatskih nacista /ustaša/, počeo je progon Srba iz Slavonije, iz bjelovarskog kraja, Moslavine, Zagreba, Podravine i sa Banije… Priredio: Nenad TADIĆ Nacistička Njemačka i vlasti ustaške Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, na sastanku u Zagrebu 4. juna 1941. godine, dogovorile su iseljavanje /odnosno protjerivanje/ u Srbiju oko 200.000 Srba. Protjerivanje srpskog stanovništva sa područja današnje Hrvatske /bez BiH, koja je takođe bila dio NDH/ bio je jedan od segmenata konačnog rješenja „srpskog pitanja“, a druga dva načina bile su likvidacije ljudi i masovna pokrštavanja. Prema demografskim knjigama i nalazima istoričara Vladimira Жerjavića, Srbi su u NDH činili malo više od četvrtine stanovništva – prema službenim podacima iz

Logor Slana – Pag 1941.- Pakao u kamenoj pustinji (6) – POTRESNO SVJEDOČENJE OČEVIDACA

  U početku, u dva dijela logora bilo oko 800 Жidova, Srba, Hrvata. U Metajni u dvije, tri kuće bilo smješteno 150 do 200 žena U logoru nogometno igralište za oko 120 ustaša Koncentracioni logor Slana dijelio se na dva dijela – sjeverni i južni. Između jednog i drugog dijela nalazila se mala uzvisina što je na vrhu bila isplanirana i koja je ustaškoj posadi služila kao nogometno igralište. Na položajima koji dominiraju sjevernim i južnim dijelom logora, bile su postavljene stražare i puškarnice – đelomično improvizirane iz kamena kao suhozidi. Krševita kotlina u kojoj se nalazio sjeverni dio logora ima površinu od oko 200×150 metara, dok je južni dio

FOTO: 11. maj 2019. – Služen parastos stradalim Srbima u logoru Zemun 1942- 1944.

U organizaciji Udruženja „Jadovno 1941“ iz Banjaluke i Udruženja Kozarčana u Beogradu 11. maja 2019. na groblju u Zemunu kod spomenika nad masovnom grobnicom oranizovano je molitveno sabranje i komemorativni skup u sjećanje na Srbe  Kozare, Potkozarja, Banije i Korduna ubijene u koncentracionom logoru Zemun od 1942. do 1944. godine. POGLEDAJTE GALERIJU FOTOGRAFIJA FOTO: Nikola Zajc Vezane vijesti: U logoru Zemun najviše je ubijeno Srba Linta: Neophodno da skupština usvoji deklaraciju o genocidu NDH Molitveni skup Srbima Kozare i Potkozarja ubijenim u logoru Zemun Održan prvi parastos posvećen stradalim Srbima Kozare i Potkozarja u logoru Zemun 1942- 1944 Gledali su Beograd preko svoje smrti – ZEMUNSKI LOGOR ZA SRBE Sandra

Pomen prvim trebinjskim žrtvama ustaškog terora

U Sabornom hramu Svetog preobraženja Gospodnjeg služen je parastos za nevino postradale Trebinjce – prve žrtve ustaškog terora, koji su ubijeni na današnji dan 1941. godine, kao i nevino stradale Trebinjce u periodu 1941-1945. godine. Istina je da su ubijeni bili Srbi, pravoslavni hrišćani, što je bio i osnovni razlog njihovog ubijanja, da su njihove ubice bile ustaše, dojučerašnji prijatelji i komšije, kazao je Vujadin Vuković, ispred Udruženja JVuO Trebinje. „Ovo je bilo prvo stradanje civila iz Trebinja i okoline od ustaške ruke, nakon koga su uslijedili zločini u Lastvi, Zupcima, Pridvorcima, Popovom polju i ostalim stratištima u okolini Trebinja. Naša obaveza je da se sjećamo svih nevinih žrtava i

ognjena_marija_livanjska.jpg

Šušanovići

Pošto se Cvijo Pajčin odmetnuo u planinu početkom maja 1941. godine i zaratio protivu ustaške vlasti, ustaše su nerado zalazile u Sajković i druga srpska sela. I kad bi krenuli, bile su to pojačane jedinice, uglavnom motorizovane i do zuba naoružane. Znali su dobro kako su zadužili ovog ponosnog i tvrdoglavog Dinarca, da on preskupo drži glavu i da je neće dati bez zamjene i krvi do koljena. To što on jedan ne zarezuje ustašku vlast i nije ih toliko brinulo koliko činjenica da je on iz dana u dan izrastao među srpskim življem — i ne samo među srpskim — u legendu i simbol nepokora i slobodarstva. O ovom

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (5)-SLANA – KOPIJA NJEMAČKIH LOGORA

Mobilizacija ljudi i brodova Slana – to je surovi i goli kamen – uvijek oštar kao nož, a ljeti i usijan kao žar O prevoženju pijeska za gradnju zgrade u logoru Slana, te prevoženju interniraca iz Karlobaga u Slanu kao i o njihovu mogućem broju svoje iskaze – pred Okružnom komisijom za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača za Liku – dali su 26. siječnja 1946. godine u Barić Dragi ŠIME BARIĆ, pokojnog Filipa, i NIKOLA BARIĆ, pokojnog Grge.   ŠIME BARIĆ: – Meni je u ljeto 1941. godine poručio IVAN DEVČIĆ, zvani „Pivac“, da svojim brodom odmah dođem u Karlobag. Čim sam dobio tu poruku, otišao sam svojim

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (4)- ZAKLETVE VJERNOSTI – KRVNIKU PAVELIĆU

Don JOSO FELICINOVIĆ, svećenik u Pagu dao je zloglasnim zlikovcu MIJI BABIĆU, u svibnju 1941. godine, geografsku kartu Paga na kojoj je Babić olovkom ucrtao – na SLANI – budući ustaški logor Pripojenje otoka Paga ustaškoj državi uvjetovalo je i stvaranje – krajem svibnja i početkom lipnja 1941. godine – na otoku Pagu ustaške upravne vlasti i ustaškog stranačkog pokreta. Iako ustaški pokret na otoku Pagu nikada nije imao masovnu podršku stanovništva, ipak se u njemu znatnije angažiralo četrdesetak osoba iz različitih socijalnih i društvenih sredina, a pojedinci su na različite načine bili uključeni i u sistem funkcioniranja koncentracionog logora Slana. Izbijanje masovnog ustanka protiv okupatora na području druge talijanske

S druge strane istorije (9): Dan kad su ustaše zavile Trebinje u crno

Iz Zagreba u Trebinje 28. maja 1941. godine stiže Borivoje – Boro Rotkvić sa grupom „sveučilištaraca“ (studenata) Zagrebačkog univerziteta… Odmah po dolasku u Trebinje, naredili su da se po radnjama i javnim mjestima, kao i na spomenicima Njegošu i Herojima za slobodu, uklone svi natpisi na ćirilici, što je odmah i učinjeno… Tih junskih dana, ova grupa ustaša imala je apsolutnu vlast u Trebinju, čak i nad ljudskim životima i smrću… O ovom stradanju trebinjskih Srba, do danas se nije puno govorilo, a posebno u periodu poslije Drugog svjetskog rata, kada je zbog fiktivnog „bratstva i jedinstva“ i „budućnosti jugoslovenskih naroda“ u komunističkoj Jugoslaviji bilo zabranjeno pominjati srpske žrtve, kao

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.