arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

PUT NAS DOVEO: Slobodan Trifković iz Doboja kao četvorogodišnjak preživio Jasenovac

4. novembar 2023.

Malobrojni preživjeli sjećaju se pakla na zemlji. Okolnosti gdje se ljudski život nije cijenio, nego je jednostavno bio bezvrijedan. Slobodan Trifković iz Doboja nosio je samo broj kao zatočenik Jasenovca. Svoje djetinjstvo proveo je u zloglasnom logoru. Još očekuje vrisak djece, koje ustaše odvajaju od majki. Slike koje ne blijede. Niti mogu, ikada. Majka koja bježi sa mlađim bratom. Otac Pejo i on i vagonu za Jasenovac. Djeca koja plaču. Vagoni. Vagoni smrti. Glad. Жeđ. Umor. Iscrpljenost. I na kraju, smrt. Ovo je potresni dio jedne životne istorije, kratka istina čovjeka koji pune dvije godine nije nosio zvučno ime, nije nosio ime čovjeka, jer to nije bio, ali ne svojom

Luka Kecman: Samo u Donjoj Gradini je zakopano 366.000 žrtava

3. novembar 2023.

Ko god je bio u Donjoj Gradini i ko god je prošetao tim prostranstvom smrti u kojem vlada jeziva tišina, lako će shvatiti o čemu se radi. Donju Gradinu pohodim svake godine, a o njoj sam najviše saznao iz dugih razgovora sa bivšim direktorom Simom Brdarom, koji je bio anđeo čuvar tog najveće grada u RS, kao i literature na koju me je on upućivao. Teško sam to prihvatao. Danima čitao jednu stranicu… jer dalje se nije moglo. Ali, ostavimo moje emocije sada po strani. Priča se o broju žrtava, a brojke su neumoljive. Donja Gradina ima 9 grobnih polja i 125 masovnih grobnica koje su se same otkrile. Sve

Veteran: Ustašu smo bacili u jamu!

2. novembar 2023.

O početku ustaškog terora i srpskog ustanka na području Popovog polja u Hercegovini, svjedočio nam je Mirko Sirovina, Veteran. RUSKI Piše: Dušan Bastašić „U septembru 2014. godine u organizaciji Fonda jedinstva pravoslavnih naroda učestvovao sam na konferenciji u Kišinjevu u Moldaviji. Prvi dan konferencije, pred sam početak, svi učesnici su ustali i tiho među sobom govorili: ”Veteran… veteran…” Okrenuo sam se i vidio jednog vitalnog starca koji je ušao i sjeo pored mene. Bio je to Mirko Sirovina. Hercegovac… Ustanik 1941. godine, a onda partizan. Čovek koji je neposredno posle rata poslat u Sovjetski savez na dodatnu obuku. Zatim je 1948. u vreme Informbiroa odlučio da ostane tamo. Na konferenciji

Tezak_fizicki_rad_brzo_je_lomio_i_najsnaznije_zatocenike.jpg

Platno za prikrivanje ustaških zločina

1. novembar 2023.

Čim zatočenici spaze dolazak ustaša, Satler odmah vadi plahte i za pet minuta prekriveni su i bolesnici i mrtvaci. Crni prah pravi se karboniziranjem životinjskih kostiju, isto onako kao što naši „ugljenari” pale ugljen u šumi. Drveni ugljen nije bio zapravo lošiji od ovoga od kostiju. Taj ugljen pravi neki Жidov, emigrant iz Austrije, koji je tamo nekad bio vlasnik farmaceutske industrije. Čovjek se zaposlio, hvata se i za paučinu da spasi život, da postane „koristan”. Ako pratiš razvitak bolesti tih ljudi, onda vidiš i njihovu psihologiju. Sutradan dolaze u ambulantu ti isti, a i novi, s proljevima. Njihov se izgled naglo pogoršao. Lijek nije pomogao. Naglo mršave, kolobar se

Parastos Bilogorcima 2012. godine

Mićo Martinović: Slavonija `91. !?

30. oktobar 2023.

Sve ovdje vrišti i kipi od bola, od laži i manipulacije na ovim prostorima. Slavonija `91 – ve!? Da je vojska bila vojska, a nije, da je vojska po ustavu štitila ustav, a nije… ta ostrvljena bagra koja je gurala državu u rat i nezamislivu tragediju, bila bi ugašena za 24 sata. Ali Mamula u svojoj zadnjoj knjizi „Admiral sa Korduna“ niti JEDNOM riječju nije pomenuo te događaje ili uopšte slijed događaja i raspad države. Ali je zato pomenuo neke svoje pretke, barone i generale u tuđinskim vojskama koji su sijali kosti svojih sunarodnika po tuđim zemljama i za interese tuđih politika i ambicija. Ta krajiška servilnost, podređenost državi i

Miloš Kordić: Kad dječak Milan M. posmatra kako mu od ustaškog noža nestaje porodica

29. oktobar 2023.

Jednog jutra, 1942. godine, dječak Milan M. ostao je bez porodice. Osim starijeg brata. Tada odraslijeg dječaka, koji se priključio partizanima i otišao da ratuje po rebrima kozarskih šumskih vijenaca. A onda i dalje – možda sa doktorom Mladenom Stojanovićem, Josipom Mažarom Šošom, Petrom Mećavom… Naratovao se Milanov brat. I preživio bratu Milanu. Kao što je bratu, partizanu, preživio mlađi brat Milan. Danas, sa ove vremenske daljine u odnosu na vrijeme prije građanskog rata u Hrvatskoj, mogu slobodno reći da mi je Milan M. bio prijatelj. A da sudim o tome da li sam to isto bio i ja njemu – ne mogu. A nemam koga ni da pitam. Milan

Nemanja Dević: Četiri uslova za popisivanje srpskih žrtava genocida

29. oktobar 2023.

Dok ne obezbedimo sve uslove, nećemo imati mogućnost da se ovakvom zadatku posvetimo kao jednom od primarnih za srpsku istoriografiju. „Junacima palim za oslobođenje i ujedinjenje srpstva 1912-1919”, piše na spomen- ploči poginulim Šumadincima, postavljenoj u manastiru Blagoveštenje rudničko. Spomenik su između dva svetska rata podigle njihove porodice i ratni drugovi. Dirljiv je, jer natpis na belom mermeru govori drugačije o ciljevima borbe tih vojnika, nego što je to proklamovano u odlukama srpske vlade (Niška deklaracija 1914) i činom ujedinjenja 1918. godine. U zvaničnoj politici jeste se govorilo o „oslobođenju i ujedinjenju”, ali bez ovog, za nove građane nove države, nezgodnog „srpstva”. Država zaborava Bilo bi zanimljivo prikupiti veći broj

Drugi lički ustanak – opomena koju nismo vidjeli

29. oktobar 2023.

Na današnji dan, 29.oktobra 1974. godine, likvidirana je grupa hrvatskih terorista na širem lokalitetu Ravnog Dabra na Velebitu u pokušaju da podignu ustanak i „oslobode Hrvatsku“. Priredio: Nebojša Tojagić O ovom događaju vrlo malo se zna što je omogućilo da se o ovom “gerilskom dvojcu” u većem dijelu hrvatske emigracije i javnosti ispredaju mitovi i bajke sa ciljem predstavljanja njihove borbe kao svojevrsne žrtve i mučeništva za Hrvatsku. Hvalospjeve o njihovom stradavanju je imao i Trpimir Gudar, odnosno Leo Marić, u “Desetotravanjskim mislima” gdje se zapitao, “tko danas zna za Ivana Matičevića, hrvatskog političkog emigranta koji je svoj mladi život ostavio za Hrvatsku na vrletima Velebita stradavši od ruke jugoslovenskih

Mara Protić: I sada osjećam toplinu krvi mog Stojadina na licu

28. oktobar 2023.

Često me u snu doziva da ga branim i da mu dođem, jecajući i brišući suze svjedoči baka Mara Protić. Divljačke ustaške horde i koljači početkom Drugog svjetskog rata nisu mimoišle ni baraćka sela. U jednom danu u selu Podgorja je ubijeno i spaljeno skoro 200 civila. Svemu svjedoče spomenici žrtvama kao i svjedoci koji su preživjeli ovaj pokolj. Mara Protić (1919.) jedna od preživjelih opisala je taj 6. septembar 1941. -Ono što su tog dana učinile ustaše ne bi učinile ni najkrvoločnije zvijeri. Bili smo u zbjegu u Smrčevoj kosi iznad sela Podgorja. Mnogo svijeta sklonilo se pred najezdom ustaške nemani, starci, žene i đeca su tu bili jer

Saradnici nacista iz Bosne i Hercegovine

27. oktobar 2023.

Grupa saradnika nacističke Njemačke i ustaških činovnika osuđena je pred Okružnim Sudom u Sarajevu 1947. godine po presudi br. K-529/47-11, koja je drugostepeno potvrđena pred Vrhovnim Sudom Bosne i Hercegovine presudom br. 1848/47. Centrala djelovanja ove grupe bila je Gazi – Husrefbegova Medresa u Sarajevu, a glavni zadaci bili su saradnja sa nacističkom Njemačkom i masovno regrutovanje muslimanskog stanovništva u ustaške formacije i redove nacističke Njemačke. Iako osuđeni kao direktni učesnici fašističkog pokreta, čije su posljedice izvršenje genocida nad srpskim narodom, danas ulice i institucije u Sarajevu i FBiH nose nazive po ovim zločincima, a nerijetko mediji iz FBiH njima posvećuju tekstove kao “herojima koji su spašavali Srbe od ustaša”.

Jovan Mirić: Jasenovački leksikon

27. oktobar 2023.

Sic – kavez od bodljikave žice uronjen u vodu i blato. Logoraš u sicu nije mogao ni da ustane ni da sedne, ni da legne ni da kleči, mogao je samo da čuči Ulaz u logor Jasenovac III (Izvor: Politika) U jasenovačkom sistemu logora zatočenici su davali svoje nazive pojedinim delovima logora, instalacijama, ljudima… I da nije drugih podataka, ovi nazivi jasno kazuju gde su ti ljudi bili. Neke nazive dale su i ustaše. Milko Rifer pominje još neke nazive u logoru Jasenovac 3 (Bulevar slobode, Bulevar pure, Most uzdisaja), ali se ti nazivi ne sreću čak ni kod drugih preživelih Hrvata. Verovatno je bilo još naziva koji su kružili

Kako se traume predaka prenose na sledeće generacije i gde se se “arhiviraju”

27. oktobar 2023.

Šta se događa kada jedan vojnik doživi traumu? Ili kada žena preživi silovanje? Gde se “arhiviraju” sve traume naših predaka i da li ikada nestaju iz našeg genetskog koda? Institu za psihijatriju „Maks Plank” u Minhenu već godinama istražuje “epigenetsko nasleđivanje”, odnosno način na koji akumulirana iskustva tokom života roditelja utiču na gene njihovog potomstva i kakvu ulogu to može da ima u razvoju dece, piše Dojče vele. Pojam epigenetika sastoji se od reči genetika i epigeneza, odnosno razvoj živog bića. Kao svojevrsna veza između uticaja okoline i gena, epigenetika istražuje pod kojim okolnostima koji gen postaje aktivan ili neaktivan. To se naziva regulacija gena. Kako nastaju traume i koje

Tragična sudbina srpske porodice Milinov u NDH

26. oktobar 2023.

Ispred hotela „Dubrovnik” danas će biti postavljeno obeležje u vidu male betonske kocke s mesinganom pločicom i ugraviranim ličnim podacima članova porodice Milinov stradalim u NDH. Hotel Milinov u Zagrebu prije 1941.; FOTO: Snimak ekrana Piše: Zagreb – Specijalno za „Politiku” – Olivera Radović Idući Trgom bana Jelačića i strogim centrom Zagreba, malobrojni Zagrepčani i posetioci glavnog grada Hrvatske znaju da prolaze pored svedoka jedne tragične istorijske sudbine. Velelepni hotel „Dubrovnik” u samom centru grada, jedno od kultnih mesta i simbola grada, decenijama krije strašnu tajnu o uzletu i uspehu, ali i tragičnom kraju jedne nekada imućne i ugledne srpske porodice. Možda zaborav ne bi bio tako strašan da sudbina

Dušan Ilić: Od čega će zavisiti broj Srba stradalih u Jasenovcu?

26. oktobar 2023.

Oni koji podržavaju eksperte pokušavaju da nas ubede da je „kralj srboklanja“ Petar Brzica za jednu noć uspeo da zakolje 1360 Srba, dok su njegove kolege za preostalih 1.336 dana Jasenovca zajedno ubile oko 44-50.000 Broj stradalih Srba u Jasenovcu zasigurno neće zavisiti od predanog popisivanja srpskih žrtava i sakupljanja podataka o njima, naročito posle više od 75 godina. Pa od čega će zavisiti, pitaće se čitalac? Krenimo redom. Prethodnih nedelja u srpskoj javnosti je ponovo aktuelizovano pitanje broja stradalih u najvećem i najmonstruoznijem koncentracionom logoru u Drugom svetskom ratu na tlu okupirane Jugoslavije – Jasenovcu. Povod je bila izjava vladike slavonskog Jovana, predsednika Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida, koja

Ranko Radelić: ЖRTVE ISTOČNE BILOGORE 1991.‐1997.

25. oktobar 2023.

Pregled stradalih Bilogoraca na projugoslovenskoj strani u građanskom ratu i poslije njega. Svjedočenje o nevremenu. Brošura autora Ranka Radelića sadrži imena stradalih Istočnobilogoraca na projugoslovenskoj strani u građanskom ratu 1991.-1995, kao i ubijenih u postratovskoj atmosferi do 1998. Ovo je samo jedan od presjeka informacija do kojih se o tim događanjima do danas došlo. Od 2011. godine, kada je objavljen prvi takav, nazovimo ga, procesni dokumenat, došli smo izgleda do saznanja o konačnom broju sunarodnika koji su izgubili život. Preostaje, ako za to bude mogućnosti, da se dodatno istraže činjenice o životu i pogibiji ta 82 naša stradalnika i o tome ostavi trajan zapis potomcima. Za puni, objektivni, pa i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA