arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Raspisan javni poziv za izgradnju Spomen – parka za stradale učenike iz Šargovca

Grad Banja Luka je 11. novembra raspisao Međunarodni opšti javni konkurs za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja Memorijala za stradale učenike Šargovca. Spomen-park će biti trajno svjedočanstvo jednog od najtragičnijih događaja iz naše istorije – zločina nad nevinim učenicima, počinjenog u banjalučkom naselju Šargovac 7. februara 1942. godine. Cilj konkursa je da se dobije kvalitetno, kreativno i snažno idejno rješenje koje će na dostojanstven način obilježiti mjesto stradanja, pružiti prostor za sjećanje i molitvu, kao i za edukativne sadržaje koji će mladima približiti značaj očuvanja istorijskog pamćenja, uz poštovanje ambijenta škole u kojoj se zločin dogodio. -Autorima konkursa se daje prilika da kreativnim i inovativnim izborom sadržaja budućeg Spomen-parka definišu trenutno

Utisci jedne Ličanke posle emisije „Kultura Srba u Hrvatskoj“

Odgledah u utorak uveče, u okviru serijala „Kultura Srba u Hrvatskoj“, epizodu posvećenu Lici. U sitne sate, kasnije nego što je najavljivano, krenu konačno deo serijala koji sam s velikim nestrpljenjem iščekivala.  Piše: Đurđica Dragaš Pomislih, uz smešak, kako je mnogi zemljaci u godinama verovatno nisu dočekali budni, pa će sutra moliti nekog mlađeg, i tehnici vičnijeg, da im „vrati“ program. Nadam se da će uspeti, jer ovo je vredelo gledati. Doduše, znajući tu našu stariju „gardu“, možda će im biti previše „crkvene tematike“, al’ neću da sudim unapred. Dakle, odgledah i oduševih se! I prvo na šta sam pomislila kad je krenula odjavna špica je da nam zaista nedostaje ovakvih

Akademik Vasilije Krestić iizjava novinarima u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/, gdje je predstavljena njegova studija čiji je izdavač Udruženje za odbranu ćirilice "Dobrica Erić" iz Beograda.

Vasilije Đ. Krestić – Genocidna ideologija Hrvata

Knjiga je predstavljena na Beogradskom sajmu knjiga, u izdanju Udruženja za odbranu ćirilice „Dobrica Erić“ iz Beograda i Talija izdavaštva iz Niša; napisana je  i objavljena inspirisana rečima Jovana Dučića da se mora neprestano ponavljati i širiti istina o užasnom  stradanju Srba u NDH  1941-1945. godine. Državno i istorijsko pravo Hrvatske jedno je od značajnijih pitanja koje je i u ranijoj i u novijoj prošlosti moćno uticalo i još uvek snažno utiče na međusobne odnose Srba i Hrvata. Zbog nedovoljno proučenih hrvatsko-srpskih odnosa, pogrešnog i tendencioznog tumačenja tih odnosa, koji su i posle Prvog i Drugog svetskog rata ulepšavani i doterivani prema dnevnopolitičkim potrebama, pitanje državnog i istorijskog prava Hrvatske,

Žrtve Drugog svetskog rata i „naši“ revizionisti: do kada ?

Šta je rečeno na 11. simpozijumu o jasenovačkim žrtvama i ko je odgovoran za nemilu scenu viđenu u dvorani pravoslavne gimnazije u Zagrebu? Zagrebačke Novosti, organ srpske manjine u Hrvatskoj, su pratioce svog sajta obavestile 10. septembra 2025. o ovogodišnjem dvodnevnom simpozijumu o jasenovačkim žrtvama, koji je održan 8. septembra u Jasenovcu, a 9. septembra u prostorijama srpske pravoslavne gimnazije Kantakuzina-Katarina Branković u Zagrebu. Simpozijum je organizovan u organizaciji Eparhije pakračko-slavonske, Muzeja žrtava genocida iz Beograda i Odbora za Jasenovac Svetog arhijerejskog sabora SPC, a u saradnji sa Srpskim narodnim vijećem iz Zagreba https://www.portalnovosti.com/oprezno-s-brojkama/ . U svom izlaganju drugog dana ovog simpozijuma, prof. dr Ivo Goldštajn je naveo: „Kroz logor

Ova knjiga je optužnica za Genocid! Nikad podignuta, prećutkivana i prekrivana lažnim kompromisima 

U februaru 1988., dnevni jugoslovenski list „Borba“ objavio je specijalno izdanje, u kome su opisani i ilustrovani ustaški zločini od 1941. do 1945. Novina je takoreći preko noći povučena. Sačuvani primerak, 37 godina kasnije, u fototipskoj formi objavili su izdavačka kuća Prometej iz Novog Sada i udruženje „Jadovno 1941.“ iz Beograda. U knjigama su sačuvana svedočenja, opisani ustaški zločini i navedena imena više od 11 hiljada zaklane kozaračke dece. Najstarije imalo je samo 14 godina, a većina do sedam. Izdanje je štampano na srpskom, ruskom i engleskom jeziku, a predstavljeno je nedavno na Sajmu knjiga u Beogradu. Tamo je bio i reporter Aleksandar Milivojević. Poslušajte zvučni zapis emitovan u petak

Ljudi, kako smo do toga došli i čemu se dalje nadamo?

Kako to da na gradskom groblju u Zemunu, u glavnom gradu države Srbije sa pravoslavnim hrišćanima, krst i molitva za upokojene mogu biti mržnja prema bilo kome, i kako bilo ko, na zajedničkom groblju može polagati pravo da se na nekoj parceli ne može vršiti verski čin ljudi druge vere? Piše: Gordana Dostanić Pratim na sajtovima krivične prijave Jevrejske opštine Zemun protiv UG Jadovno 1941. iz Banja Luke i njenog predsednika dr Dušana Bastašića. Čitam i trljam oči i pitam se kako smo do toga došli. Do toga da se krivičnom prijavom preti zbog održanog pomena i postavljenog krsta nad grobnicom 6.500 srpskih mučeničkih duša, pobijenih u logoru Semlin (Anhaltelager Semlin),

Nakon dve krivične prijave Jevrejske opštine Zemun, spremamo se za pravnu borbu

Ukoliko do pokretanja sudskog postupka dođe, a nadamo se da neće, potrudićemo se da dokažemo da postavljanjem pravoslavnog krsta na srpskoj zemlji nismo prekršili niti jedan zakon, kako ovozemaljski tako i Božji. Na Zemunskom groblju, u delu gde se sahranjuju Jevreji, postoji jedna grobnica sa skromnim spomenikom na kojem piše – Žrtvama fašizma 1941-1944. SUBNOR. Spomenik je podignut 1957. godine i, kao i na mnogim drugim mestima širom bivše Jugoslavije, tu su godinama održavane komemoracije, polagani venci i držani govori u kojima se veličala partizanska borba protiv fašista i zaklinjalo u bratstvo i jedinstvo. Žrtve kojih su se sećali bile su bezimene. Bili su to „borci za slobodu“, oni koji

U Beogradu održana promocija knjige „Redni broj smrti“

Ova knjiga je optužnica za Genocid! Nikad podignuta, prećutkivana i prekrivana lažnim kompromisima. Kako drugačije da se nazovu surova i bestijalna ubistva dece. Piše: Đurđica Dragaš Prvog novembra 2025, u okviru Beogradskog sajma knjiga, promovisana je jedna vredna i važna knjiga. Udruženje Jadovno 1941. iz Beograda i izdavačka kuća Prometej iz Novog Sada izdali su, na srpskom, ruskom i engleskom jeziku,  fototipsko izdanje specijalnog izdanja lista Borba od 16.2.1988. koje je u to vreme ekspresno povučeno iz prodaje. U knjizi su objavljena imena i prezimena 11.219 – oro kozaračke dece koje su zatrle ustaše na najmonstruoznije načine u periodu od 1941. do 1945. godine Knjiga neobičnog izgleda i formata i izuzetno

REDNI BROJ SMRTI – Nova knjiga u izdanju UG Jadovno 1941.

Izdavačka kuća „Prometej“ iz Novog Sada i UG Jadovno 1941. iz Beograda izdali su na srpskom, ruskom i engleskom jeziku fototipsko izdanje specijalnog izdanja lista Borba od 16. 2. 1988. koje je u to vreme ekspresno povučeno iz prodaje. Najstarije dete imalo je samo 14 godina a većina dece su bila starosti od 6 do 7 godina. Naglašavamo da se ovi podaci odnose samo na kozaračku decu a Pokolj, zločin Genocida nad Srbima, dešavao se na prostoru čitave tadašnje NDH. U knjigama su objavljena imena i prezimena 11 219 kozaračke dece koje su zaklale i zatrle ustaše na najmonstruoznije načine u periodu od 1941. do 1945. god. Promocija ovog troknjižja,

Panorama_Veliko_Palanciste.jpg

Ok­to­bar na Ko­za­ri 1942. je bio cr­ven od kr­vi

Pri­je­dor – Usta­ški zlo­čin u ko­zar­skom se­lu Ve­li­ko Pa­lan­či­šte, 22. i 23. ok­to­bra 1942. go­di­ne, ka­da je li­kvi­di­ra­no vi­še od 400 me­šta­na ovog i su­sed­nih me­sta, opi­san je u mno­gim iz­ve­šta­ji­ma, knji­ga­ma, isto­rij­skim do­ku­men­ti­ma i sve­do­če­nji­ma ma­log bro­ja pre­ži­ve­lih. Piše: Milan Pilipović O to­me, Udru­že­nje „Ja­dov­no 1941” pi­še: „Ka­da su usta­še za­vr­ši­le po­kolj mu­ška­ra­ca, po­če­li su sa od­vo­đe­njem gru­pa že­ne i de­ce uglav­nom na istu lo­ka­ci­ju, ali i u za­se­o­ke zva­ne Je­ze­ri­ne i osta­le de­lo­ve bli­že oko­li­ne. Na­čin kla­nja i ubi­ja­nja bio je sli­čan, s tim što su mla­đe že­ne i de­voj­ke bi­le pr­vo si­lo­va­ne, a za­tim su ubi­je­na de­ca sta­vlja­na na ma­sa­kri­ra­ne doj­ke maj­ki, a kod de­vo­ja­ka, na­kon di­vljač­kog iži­vlja­va­nja

Jasenovac spomenik

Šta to beše Jasenovac

Već dugo u hrvatskoj javnosti, pojedinačno i na skupovima, u medijima i na društvenim mrežama, uporno kola mantra o logoru smrti Jasenovac kao stratištu Jevreja, Roma i Hrvata-patriota u NDH, uz napomenu da je tamo bilo i „slučajeva zlostavljanja Srba”. Domaće i svetske biblioteke i istorijski arhivi krcati su dokumentovanom građom o strašnim zločinima ustaša i vlade Ante Pavelića, podržane katoličkim klerom (Stepinac i drugi), zločinima nad Srbima, Jevrejima i Romima, stradalim ne samo u kompleksu logora Jasenovac (120 kvadratnih kilometara) već na celoj teritoriji NDH. Pored jasenovačkog kompleksa, postojali su i brojni manji, lokalni logori: Lepoglava, Jadovno, Vinkovci i drugi, kao i lokalni „preki sudovi” za srpski živalj, po

BASTAŠIĆ: NEĆEMO UKLONITI ČASNI KRST NA GROBLjU U ZEMUNU

Udruženje „Jadovno 1941“ iz Banjaluke neće ukloniti Časni krst sa groblja Gardoš u Zemunu nad masovnom grobnicom 6.500 ubijenih Srba u Drugom svjetskom ratu, rekao je predsjednik Dušan Bastašić. BANjALUKA, 27. OKTOBRA /SRNA/ Bastašić je pojasnio za Srnu da je Više javno tužilaštvo u Beogradu, na osnovu prijave Jevrejske opštine Zemun, podnijelo dvije krivične prijave protiv Udruženja i njega zbog postavljanja Časnog krsta. Ukoliko dođe do pokretanja sudskog postupka, Bastašić je rekao da će se potruditi da dokaže da postavljanjem pravoslavnog krsta na srpskoj zemlji nisu prekršili nijedan zakon. „Dio Zemunskog groblja na koji se sahranjuju Jevreji, po podacima iz katastra u koje smo imali uvid, nije u vlasništvu Jevrejske

Po hrvatskoj potjernici Poljaci uhapsili Srbina iz Grubišnog Polja

U  petak 17.10.2025. je u Poljskoj policija uhapsila Srbina Živka Zagorca sina Dušana, rođenog 1946. godine u Turčević Polju (RH), s prebivalištem u Leštanima, opština Grocka, zbog navodno počinjenog ratnog zločina u toku 1991. godine. Prema Veritasovim, saznanjima uhapšeni Živko Zagorac živi u Kanadi od 1992. godine i posjeduje kanadsko i državljanstvo Republike Srbije. Uhapšen je prilikom povratka iz Srbije preko Poljske avionom za Kanadu. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je 21. aprila 2025. godine optužnicu pred Županijskim sudom u Zagrebu, protiv sljedećih optuženika: Živka Zagorca (1946), Rade Čakmaka (1945), Ranka Radelića (1951), Branka Čortana (1950), Laze Savatovića (1954), Milenka Stojića (1957), Tihomira Anteševića (1960), Jovana Beraka (1962), Ranka

JEZIVI NEMAČKI MASAKRI U OKTOBRU 1941. BILI SU DEO VEĆEG PLANA ZA ISTREBLjENjE SRBA

Nemački plan za istrebljenje Srba počeo je da se sprovodi masakrima u oktobru 1941. u Jadru i u Kraljevu kao odgovor na vojne uspehe ujedinjenih ustanika koji su u Srbiji oslobodili teritoriju na kojoj je živelo oko milion stanovnika! Hitler je 16. septembra 1941. naredio kontraofanzivu praćenu sistematskim terorom nad civilima. Neposredni komandant zločina general Franc Beme 25. septembra 1941. naređuje: „Ako ovde ne postupimo svim sredstvima i s najvećom bezobzirnošću, naši će se gubici penjati do iznemoglosti. Vaš zadatak je da prokrstarite zemljom, u kojoj se 1914. potocima lila nemačka krv usled podmuklosti Srba, muškaraca i žena. Vi ste osvetnici tih mrtvih. Za celu Srbiju ima se stvoriti zastrašujući

Đurđica Dragaš: LIČKA TORBA

U torbu stade komad kruva i slutnja crna, od čoje crnja. Tkale su je ruke mlade. Niti sunca u nju splele. Crvenom oživele, zelenom okadile. Tkale su je ruke devojačke. U rese joj pesmu skrile. Crvenom se ružom radovale, žutim klasjem k nebu vile. Izatkale ruke mlade, torba ličku, nadu devojačku. U miraz je iz kuće ponele. Nakićenu, opevanu, suzom ispraćenu. Zamirisala torba na jabuku zrelu. Na dečje ruke i kosu plavu. Ruže se crvene životu radovale, zelena trava tabane milovala. Rasla je torba k’o kuća puna. Žitom se kitila, Injem sokolila. Potokom bistrim umivala. Al’ svanu jutro nesvanulo. Razli se mrak po zemlji ličkoj. U torbu stade komad kruva

NAJNOVIJE VIJESTI

Dara Banović

Dara Banović, iz sela Veliko Palančište, opština Prijedor, Republika Srpska, je živi

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.