arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Pomoć stradalnicima iz Banovine Hrvatske

Pred hajkom HSS i njegove Zaštite sokolske izbeglice iz Banovine Hrvatske pomoć su potražile u Beogradu i Srbiji. Najveće iskušenje na kome se pokazala čvrstina sokolske zajednice bio je dolazak izbeglica iz novostvorene Banovine Hrvatske 1939. Pred hajkom HSS i njegove Zaštite sokolske izbeglice iz Banovine Hrvatske pomoć su potražile u Beogradu i Srbiji. Najugroženiji sokoli u Betini kod Šibenika Branko Bilić, Šime Kapov, Petar Juroš i Jere Mikin, pred terorom Zaštite, sklonili su se u Beograd 21. novembra 1939. Primio ih je Savez Sokola u Beogradu i pomogao im. (1) “Jutarnji list” od 17 decembra 1939. objavio je apel Sokolskog društva Beograd II za pomoć sokolima, koji su bili

Sokolsko društvo u Gospiću

Srpski soko Gospić bio je  deo Sokolske župe Krajiške. Posle oslobođenja i ujedinjenja sokolski savezi su se ujedinili na Vidovdanskom saboru u Novom Sadu.  Sokolsko društvo Gospić postalo je deo Sokolske župe Sušak-Rijeka. Zimi je bilo unutarnjih nastupa, što su ih priredila društva Kastav, Sušak, Draga, Cernik-Cavle, Kraljevica, Bakar i Gospić.  Piše: Saša Nedeljković Na priredbi gospičkog društva nastupilo je preko 300 ljudi. U prosvetnom vaspitanju bilo je najbolje kastavsko društvo, koje gajilo predavanja, pevanje i muziku,  i imalo čitaonicu.  Cernik-Cavle gajio je pevanje i muziku. Kraljevica je držala predavanja i imala čitaonicu, Gospić je držao predavanja, a Aleksandrovo imalo je čitaonicu i gajilo ženski ručni rad. Došlo je do

NAPADI NA SOKOLSTVO U BANOVINI HRVATSKOJ

Hrvatski separatisti organizovali su napade na članove Saveza Sokola tridesetih godina 20 veka u tadašnjoj Savskoj i Primorskoj banovini. U Osijeku je održan sastanak sokolskih radnika na selu u prostorijama župe Osijek. Prema izveštajima sokolskih radnika na selu istaknuto je da rad u većini jedinica na selu skoro zastao, a uzrok su bile nezdrave prilike na terenu. O tim nezdravim prilikama bilo je pisano u listu „Sokolski glasnik“ : „U nekim mestima sokolski radnici izloženi su i teškim pretnjama, a sokolski domovi su napadani i oštećivani. U drugim pak jedinicama osujećen je rad premeštajem sokolskih radenika.” (1) Sokolsko društvo Dubrovnik uputilo je 28. jula 1938. predstavku M. Stojadinoviću : „Da

Saša Nedeljković: Pomoć stradalnicima iz Hrvatske

Najveće iskušenje na kome se pokazala čvrstina sokolske zajednice  bio je dolazak izbeglica iz novostvorene Banovine Hrvatske 1939. Pred hajkom HSS i njegove Zaštite sokolske izbeglice iz Banovine Hrvatske pomoć su potražile u Beogradu i Srbiji. Najugroženiji sokoli u Betini kod Šibenika Branko Bilić, Šime Kapov, Petar Juroš i Jere Mikin, pred terorom Zaštite, sklonili su se u Beograd 21. novembra 1939. Primio ih je Savez Sokola u Beogradu i pomogao im. (1) “Jutarnji list” od 17 decembra 1939. objavio je apel Sokolskog društva Beograd II za pomoć sokolima, koji su bili otpušteni iz službe u raznim mestima Banovine Hrvatske, ili koji su pred pretnjama i napadima morali da se

sokoli-jasenovacki.jpg

SOKOLI U JASENOVCU

Milutin Krnjajić rođen je 1877. u Jasenovcu. Stupio je u austrijsku vojsku i posle završenog gimnastičkog kursa u Bečkom Novom Mestu 1902. proizveden za vojnog učitelja borenja, gimnastike, igara i sportova. Krnjajić je napustio austrijsku vojsku i koncem 1905. prešao u Beograd. Postavljen je 1906. za nastavnika gimnastike u I beogradskoj gimnaziji. Bio je član „Ispitne komisije za polaganje učiteljskih ispita iz igara i sportova”. Sem u gimnaziji radio je u Beogradskom Dušanu Silnom kao predsednik i učitelj Boračkog odseka. Od Dušana Silnog na Velikom javnom času u Beogradu 14 maja 1906. odlikovan je Diplomom i Zlatnom medaljom I reda. Otvorio je 1909. Privatnu školu za borenje, gimnastiku i igre. Poginuo je u

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.