arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Sveti_novomucenici_Prebilovacki.jpg

Tropar i kondak Svetim novomučenicima prebilovačkim

Tropari imaju svoj različiti napjev u svakom od glasova. Po svom sadržaju tropari mogu dobiti i neke karakteristične dodatke: Vaskršnji, Krstovdanski, Bogorodični, Tropar mučenika, Trojični… Sveti novomučenici prebilovački Tropar je kratka pjesma – strofa od nekoliko redova i ima veliku ulogu u crkvenom pjesništvu jer, iz tropara je sastavljena najvažnija vrsta crkvenog pjesništva – kanon. Ni druge vrste crkvenih pjesama nisu ništa drugo, nego tropari sa raznim osobinama i raznim imenima. Grčka riječ troparion ima svoj korijen u riječi tropea – ”trofej”, ”znak pobjede”, a u tom slučaju njegov smisao je da proslavi pobjedu hrišćanskog mučeništva nad neznaboštvom ili pobjedu Spasitelja nad smrću. Smatra se da je tropare uveo u

03.08.2013. Ispred gradilišta obnavljanja Sabornog Hrama u Mostaru| 03.08.2013. Ispred gradilišta obnavljanja Sabornog Hrama u Mostaru

PREBILOVCI ZNAMEN: Potrebna pomoć za organizaciju hodočasničkog putovanja iz Srbije

Zbog izostanka, do sada redovnih donacija, od institucija u Republici Srbiji, molimo ljude dobre volje da nam pomognu. Udruženju „PREBILOVCI ZNAMEN“ (SRPSKO NACIONALNO DRUŠTVO PREBILOVCI) iz Beograda, potrebna je pomoć za organizaciju 18.-tog, redovnog godišnjeg pokloničkog putovanja Svetim Prebilovačkim i donjo-hercegovačkim mučenicima, o 82. godišnjici stradanja 5-7.avgusta ove godine. Putovalo bi se jednim autobusom iz Novog Sada i Beograda, koji bi uzeo putnike i usputnim mestima u Srbiji. Zbog izostanka, do sada redovnih donacija, od institucija u Republici Srbiji, molimo ljude dobre volje da nam pomognu uplatom na: udruženje „PREBILOVCI ZNAMEN“ Beograd, Grocka, Kosmajska 11, dinarski račun broj: 205-106373-02, svrha- donacija. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj +381

Pavle Bulut u Subotici na donatorskoj večeri posvećenoj Prebilovcima (FOTO: Slobodna Hercegovina)

PAVLE BULUT USNUO U GOSPODU: Odlazak posljednjeg svjedoka srpskog stradanja u Prebilovcima

Preminuo je Pavle Bulut (96), poslednji Prebilovčanin koji je svjedočio strašnom ustaškom zločinu 1941. godine. Sahrana će biti obavljena u ponedjeljak 20 februara 2023. godine u 12.30 na Centralnom groblju u Beogradu, a opelo će početi u podne. Pavle Bulut je jedan od osnivača i prvi predsednik skupštine SND ”Prebilovci”, najznačajnije organizacije u Srbiji koje okuplja Srbe iz doline Neretve. Dao je nemjerljiv doprinos u obnovi hrama Hristovog Vaskresenja , kao i podizanju Kulturnog i duhovnog centra ”Sveti kralj Milutin” u Prebilovcima. Bio je i prvi kum slave kanonizovanih Prebilovačkih i donjehercegovačkih mučenika čije su mošti sahranjene u kripti ovog spomen hrama. U ratu je izgubio deset članova porodice. Imao

FONDACIJA ZA SJEĆANjE NA JASENOVAC I HOLOKAUST: U Londonu predstavljeno stradanje mučeničkog sela Prebilovci

U predvečerje Međunarodnog dana Holokausta, pod pokroviteljstvom Kancelarije za saradnju sa Dijasporom R. Srbije, a okviru Srpskog Mjeseca u Velikoj Britaniji, Fondacija za Jasenovac i Holokaust je i ove godine zajedno sa srpskom dijasporom u Londonu obilježila stradanje srpskog, jevrejskog i romskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata. Ove godine, pažnja je pružena jednom od, nezvanično najstradalnijem selu u Evropi – Prebilovcima, tokom Drugog svjetskog rata, a po istraživanju japanskog lista Asahi Šimbun.U Prebilovcima, koji su prije rata imali 1002 stanovnika, stradalo je više 826 osoba, najviše žena, djece i staraca od ustaškog noža, a većina žrtava je bačena u Šurmanačku jamu kod Međugorja. NjE Ambasador Aleksandra

Časni krst iz Jerusalima na mestu logora Slana na ostrvu Pagu. – Milenko Jahura aktivno učestvuje u svim akcijama udruženja „Jadovna 1941.″ Foto: Jadovno 1941.

ŠTA SU VAMA PREBILOVCI: Svedočenje Milenka Jahure

Tribina o višestrukom stradanju Prebilovaca, srpskog sela u dolini Neretve, koje je i najstradalnije selo u Evropi u Drugom svetskom ratu, novi Vitlejem, nova Ćele-kula i novi Vračar, održana je u petak, 23. septembra, u organizaciji Književnog programa Doma kulture. Govorili su Milenko Jahura, predsednik Udruženja SND Prebilovci i Vladimir Dimitrijević, pravoslavni publicista. Rano ujutru 4.avgusta 1941. godine hiljadu do hiljadu i petsto ustaša napalo je srpsko hercegovačko selo Prebilovce iz tri pravca. U selu su bile uglavnom žene, deca i starci dok odrasli muškarci, u strahu od ustaša, nisu spavali kod svojih kuća. Ustaše su po ulasku u selo otpočele sa pretresanjem kuća, prikupljanjem stanovništva, silovanjem žena i devojaka

„Prebilovci – tamo i kamen ima ožiljak” – premijerno na Martovskom festivalu

Na ovogodišnjem, 69. Martovskom festivalu, svetsku premijeru je imao film u produkciji RTS-a, „Prebilovci – tamo i kamen ima ožiljak” Sanje Dragićević Babić. Film govori o masakru u Prebilovcima koji su ustaše počinile u avgustu 1941. nad srpskim meštanima sela Prebilovci, uglavnom nad ženama, decom i starcima, ali i o ponovljenom zločinu 1992. godine. „Ovo jeste film i o zločinu koji se desio 41, ovo jeste film o pokušaju zatiranja jednog sela 41. godine. Iza priče o Prebilovcima krije se i još jedna stvar, to je da je posle tog pokušaja zatiranja selo je ponovo oživelo. Ovo je film o ponovnom zločinu devedesetih godina i o ponovnom pokušaju zatiranja istog

SANjA DRAGIĆEVIĆ BABIĆ: Znate li vi gdje su Prebilovci

Ne delim nevine žrtve po nacionalnosti, ali imam pravo da ove otrgnem od zaborava. Čuvam od korova. Da ne zaraste. Znate li vi gde su Prebilovci? Tačnije, znate li sudbinu porodica, koje je njihova nacionalnost, izbrisala sa kućnih adresa? Zatvorila im kapije. Zarasla puteve do svedočanstva, da su ikada postojali. Danas, dok stojim u tom selu, i gledam kuće sa krovovima i bez njih, sve spaljene u ratu, neke obnovljenje posle njega, pitam vas znate li gde su? Šesti avgust, dodelio je tom selu u Hercegovini, sudbinu, kakvu je doživelo, u Drugom svetskom ratu, još jedino selo Lidice u Češkoj. Na taj datum, potpuno su uništene 52 familije. Ugašeno je

I stari se ženili radi poroda

Danilo Nadaždin ima trideset i sedam godina. Živi u selu Prebilovcima blizu Čapljine. On je jedan od retkih ljudi u tom selu koji ima trideset i sedam godina. U selu ima sedamdesetogodišnjaka, ali nema tridesetogodišnjaka. Između Danila Nadaždina i njemu po godinama najbližeg čoveka, postoji velika praznina. Najbliži po godinama čovek, nije čak ni odrastao. Ima svega petnaest godina. U Prebilovcima, kraškom selu, gde se voda pije iz čatrnja, gde su vrtačice malene i posne, gde su kuće od kamena, krov od kamena, nebo od kamena, u tom pribrdskom, usijanom selu događale su se strašne stvari. Zbog toga je Danilo Nadaždin nesrećan. Zbog toga Nadaždin ima smao dva-tri ispisnika. Zbog

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.