arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Rade R. Lalović: VJEČNAJA PAMJAT STRADALIM NA ZELENGORI

Mitar Kovač, Miloje Pršić, Petko Rašević, Milorad Ostojić, KOMUNISTIČKI ZLOČINI NAD JVuO – Od Ravne Gore do Zelengore, Evroazijski bezbjednosni forum, Beograd2025. Nakon više ili manje uspješnih i relativno brojnih knjiga o stradanju JVuO štampanih u dijaspori i u kod nas u Otadžbini, a pogotovo nakon knjiga Aleksandra Miloševića, Srpska Priča,  Nemanje Devića i Bojana Dimitrijevića, Bosanska golgota: slom snaga JVuO u Bosni 1945. godine, Rodoljuba Maletića i Dejana Đerića, Odlikovani i unapređeni JVuO 1941. – 1945.  nedavno je izašla iz štampe i knjiga grupe autora (Kovač, Pršić, Rašević, Ostojić) KOMUNISTIČKI ZLOČINI NAD JVuO – Od Ravne Gore do Zelengore, koja otkriva niz novih činjenica o stradanju JVuO na kraju Drugog svjetskog rata donoseći dragocjena neposredna svjedočenja

50 godina stvaralaštva Rada Lalovića

Profesionalnim, stručnim, posvećenim i neprekidnim radom, profesor Rade Lalović je 50 godina stvarao, pisao i govorio u nastavi i književnosti. Njegovih 25 knjiga i preko 200 stručnih radova govore o strpljivom i predanom profesoru. Književno veče posvećeno ovom jubileju održano je sinoć u Centru za kulturu i informisanje u Foči. Za posebni doprinos razvoju obrazovnog sistema u Republici Srpskoj i razvoju Republičkog pedagoškog zavoda Lalović je dobio  Zlatnu plaketu povodom tridesetogodišnjice rada Zavoda. Dobitnik je i Povelje za njegovanje kulture sjećanja na srpska stradanja u 20. vijeku koju mu je dodijelio  književni klub „Luča“. Dobitnik je i niz drugih zahvalnica i priznanja za pomoć u radu obrazovnih i kulturnih institucija. O književnom

Rade R. Lalović: SONETI NAD SJENIMA SRPSKIH MUČENIKA

Kada smo se sredinom druge decenije 21. vijeka, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti njegovanja kulture sjećanja u školskoj praksi, počeli baviti istraživanjem poezije čiji je glavni motiv srpsko stradanje u 20. vijeku skoro niko od osnovnoškolskih i srednjoškolskih profesora srpskog jezika i književnosti, pa čak ni od univerzitetskih profesora sa katedri za srpski jezik i književnost nije mogao da nam odgovori na pitanje da li je neko od srpskih pjesnika napisao koju pjesmu o Jasenovcu, Jadovnu, Prebilovcima. Dominantni odgovori su bili „Ne znam.“ ili „Ja se time nisam bavio“. I tako je započelo naše traganje za poezijom koju smo u svojim kasnijim radovima nazvali srpska poezija stradanja i patnje.

Rade R. Lalović: STAZAMA SRPSKIH STRADALNIKA ZA SLOBODU

Mogućnosti su velike jer su srpska stratišta veoma brojna, a za završne razrede srednje škole treba  po mogućnosti uvrstiti i Jasenovac, i Jadovno, i Pivske Doli…. Piše: Hadži Rade R. Lalović Kada se u Republici Srpskoj sredinom druge decenije ovoga vijeka počelo u manjoj ili većoj mjeri, tiše ili glasnije, kako kad, govoriti o njegovanju kulture sjećanja na srpska stradanja u dvadesetom vijeku, a u okviru nastavnih predmeta srpski jezik i istorija,  bilo mi je kao tadašnjem  školskom nadzorniku za srpski jezik u Republici Srpskoj jasno da će nastavnicima istorije biti daleko lakše da ovu nastavnu temu realizuju jer je potrebno samo tačno iznijeti istorijske činjenice onakve kakve zaista jesu.

Rade R. Lalović: INTEGRATIVNI PRISTUP KULTURI SJEĆANjA U NASTAVNOJ PRAKSI

Iako smo dosta pisali i u stručnim časopisima i posebnim knjigama objavljivali stručne radove sa konkretnim primjerima književnih tekstova čijom obradom, uz jasne zadatke za istraživačko čitanje, se podstiče njegovanje kulture sjećanja na srpska stradanja u 20. vijeku čime se postiže  potpuno razumijevanje ljudske patnje u logorima smrti na području NDH, očigledno je da se u nastavnoj praksi još uvijek prilično luta. I upravo zbog toga ovdje, kao pomoć nastavnicima donosimo jedan konkretan model niza časova u integrativnoj nastavi u kojoj obrađujući jednu te istu nastavnu temu nastavnici više predmeta obradom navedenih nastavnih sadržaja doprinose  formiranju kompletne slike i sticanju funkcionalnih znanja o srpskom stradanju u 20. vijeku. Tako usvojeni

Lalovićeva knjiga obračun sa zaboravom i poziv da se u škole uvrsti kultura sjećanja

Knjiga eseja Rada Lalovića „Pamtim da bih postojao“ poziv je nadležnima koji sastavljaju školske udžbenike da poeziju o srpskim stradanjima, sa predloženim načinom analize i obrade, konačno uvrste u nastavu u osnovnim i srednjim školama, istaknuto je na promociji ove knjige u Foči. Autor: Igor Janković Nakon poetske rukoveti “Pred sjenima srpskih mučenika” i zbornika radova “Srpska poezija stradanja i patnje”, ovo je treća u nizu knjiga fočanskog profesora srpskog jezika i prosvjetnog savjetnika za nastavu u kojima se on na sistematičan i metodološki način bavi kulturom sjećanja, ukazujući na problem srpskog zanemarivanja sopstvenog stradanja u 20. vijeku. Knjiga je izašla u izdanju fočanskog Centra za kulturu i informisanje, a

Rade R. Lalović: IZGRADNjA LIČNOG I NACIONALNOG IDENTITETA I KULTURA SJEĆANjA

Prije nekoliko godina u školskoj praksi u Republici Srpskoj na jedan skroman način počeli su da se realizuju nastavni sadržaji iz nastavnih predmeta Srpski jezik i Istorija vezani za stradanje Srba u 20. vijeku s ciljem osmišljenog njegovanja kulture sjećanja na ta stradanja. Sjećam se, pamtim, dakle, postojim. -mogući model- Posebna pažnja je trebala da bude usmjerena na stradanja u toku Drugog svjetskog rata i na počinjene zločine nad Srbima na području Nezavisne države Hrvatske (NDH). Da bi ovaj proces njegovanja kulture sjećanja, ili kulture pamćenja bio što bolje metodološki osmišljen, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske je omogućilo da nastavnici srpskog jezika i istorije u manjim grupama pohađaju seminare

Darinka Ivanišević: DOK PAMTIMO I POSTOJAĆEMO

Prikaz knjige: Rade R. Lalović, Pamtim da bih postojao,  CKI Foča, 2021. Rade R. Lalović je autor koji je radom na kulturi sjećanja i pamćenja doprinio podizanju svijesti o značaju onoga što je dugo svjesno ili nesvjesno potiskivano, a on ovaj put nudi čitaocu knjigu koja, između ostalog,  ukazuje na značaj njegovanja kulture sjećanja i pamćenja. Knjiga Pamtim da bih postojao autora Rada R. Lalovića posvećena je proučavanju problema pamćenja istorije, njegovanju kulture sjećanja i pamćenja i značaju kulture sjećanja i pamćenja. Upečatljivim naslovom knjige Pamtim da bih postojao ukazano je na dva aspekta: pamćenje – kao uslov individualnog i nacionalnog postojanja i zaborav – ono što ne smijemo dozvoliti

NAJNOVIJE VIJESTI

Sadržaj

Autorica Zdenka Novak, rođena 26. novembra u Zagrebu u imućnoj jevrejskoj obitelji,

Izrael

“Što je u jednom imenu?”, kaže Julija kad čuje da je Romeo

Zagreb

U Zagrebu nakon četiri godine! U početku sam osjećala samo umor i

S partizanima

Kad je početkom rujna Italija kapitulirala, na Sušaku je nastala prilična panika.

Na Sušaku

Od lipnja 1941. pa do kapitulacije Italije u jesen 1943. godine živjela

Pad Jugoslavije

Početkom 1941. još se ništa nije bilo promijenilo u našem svakodnevnom životu.

Udaja

Oženili smo se 2. rujna 1940. godine. Fritz je bio isto tako

Rat

Krajem semestra u Pariz su došli moji roditelji i Mira. Tata je

Pariz

Koliko god mi je bilo teško ostaviti Fritza, moram priznati da mi

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.