arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

RAZBIJANjE MITA: „Bijele trake“ u Prijedoru 1992. godine

1. jun 2024.

Manifestacija „Dan bijelih traka“ u Prijedoru svakog 31. maja, iz godine u godinu, privlači sve veći broj ljudi i sve veću medijsku pažnju. Njome se želi obilježiti 31. maj 1992. godine, kada su, navodno, vlasti u Prijedoru naredile muslimanima i Hrvatima da nose bijele trake oko ruke. Trake su, navodno služile, kako bi se ove grupe stanovništva obilježile i lakše bile uočljive prilikom likvidacije. Ipak, istorijski izvori opovrgavaju ovu teoriju. Ovdje ću iznijeti dokaze koji pobijaju ovu teoriju, ali i dotaći se još nekih činjenica oko sukoba u Prijedoru 1992. godine. Pođimo redom… Ne postoji naredba o stavljanju bijelih traka na ruku Zagovornici „bijelih traka“ često ističu da je 31.

Četnici iz Prijedora spašavali Srbe iz logora „CIGLANA“

14. mart 2023.

Nakon ofanzive na Kozaru (10. jun-18. jul 1942.) u ustaškim logorima našlo se na desetine hiljada srpskih civila, najviše žena i djece. Jedan od najvećih logora bio je u Prijedoru. U krugu fabrike za proizvodnju cigle – Ciglana (Prva krajiška tvornica crijepa i zidne cigle Prijedor, podignuta 1926. godine), formiran je „logor na Ciglani“. Kroz taj logor prošlo je oko 14.500 Srba. Zatvorenici su mučeni, ubijani, i umirali od mnogih bolesti. Svako jutro „kupili su one koji su umirali od gladi i tifusa, stavljali ih na takozvani „šprajc“ (plato sa točkovima) i odvozili u nepoznatom pravcu.“ Kakvi su monstrumi stražari bili u logoru, svjedoči jedan od preživjelih logoraša, Dado Stajković:

Miloš Stojanović: Povodom agresivnog nametanja ideje o memorijalizaciji «ubijene djece Prijedora»

21. decembar 2021.

Dostojno ožaliti blisku osobu je univerzalno ljudsko pravo. Odrastao čovjek je bolećiv prema djeci, smrt djeteta je najveća tragedija koja ga može zadesiti. Upravo zbog toga manipulisanje dječijim životom ili smrću u svrhu ispunjenja ličnih, grupnih a posebno političkih ciljeva zaslužuje društvenu osudu. Piše: Dr Miloš Stojanović, Norveška / Veliko Palančište Svjedoci smo da se posredstvom tzv. nevladinih organizacija sumnjive djelatnosti agresivno nameće ideja o memorijalizaciji «ubijene djece Prijedora». Nije prošla dovoljna vremenska distanca koja je potrebna da bi se događaji iz građanskog rata u tadašnjoj SR BiH u potpunosti rasvijetlili. U konkretnom slučaju napad na Prijedor od strane pripadnika tzv ARBiH. Takođe uloga starijih maloljetnika – boraca u ratu,

LOGOR “CIGLANE”, ZABORAVLjENO STRATIŠTE POTKOZARSKIH SRBA

29. jul 2020.

Služenjem parastosa i polaganjem cvijeća, obilježeno je stradanje žrtava ustaškog terora u logoru “Ciglane”. Kroz ovaj logor prošlo je preko 14.500 žitelja Kozare i Potkozarja, većinom onih koje su ustaše i domobrani zarobili nakon Bitke na Kozari. Objavio D. Stojnić Bio je to sabirni logor, u kojem su logoraši bili i gladni i žedni, i kojim su harale razne bolesti. Krajnje odredište za one koji prežive “Ciglane”, bili su logori smrti “Jasenovac” i “Gradiška”, priča Mladen Vučkovac, autor knjige o ovom logoru. – Ni danas se ne zna koliko je ljudi stradalo na ovom mjestu. Inače se o ovom logoru vrlo malo zna. Nije se o njemu ranije ni puno

RAZBIJANjE MITA: „Bijele trake“ u Prijedoru 1992. godine

3. jun 2019.

Manifestacija „Dan bijelih traka“ u Prijedoru svakog 31. maja, iz godine u godinu, privlači sve veći broj ljudi i sve veću medijsku pažnju. Njome se želi obilježiti 31. maj 1992. godine, kada su, navodno, vlasti u Prijedoru naredile muslimanima i Hrvatima da nose bijele trake oko ruke. Trake su, navodno služile, kako bi se ove grupe stanovništva obilježile i lakše bile uočljive prilikom likvidacije. Ipak, istorijski izvori opovrgavaju ovu teoriju. Ovdje ću iznijeti dokaze koji pobijaju ovu teoriju, ali i dotaći se još nekih činjenica oko sukoba u Prijedoru 1992. godine. Pođimo redom… Ne postoji naredba o stavljanju bijelih traka na ruku Zagovornici „bijelih traka“ često ističu da je 31.

Pomen za prvu žrtvu u Prijedoru u proteklom ratu

30. april 2019.

U Kozarskoj ulici u Prijedoru, gdje je prije 25 godina ubijen dvadesetogodinjši policajac Radenko Đapa, danas je služen pomen i položeni su vijenci kod spomen-ploče prvoj žrtvi u Prijedoru u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu. POGLEDAJ VIDEO Prije 27 godina pala je prva žrtva proteklog odbrambeno-otadžbinskog rata u Prijedoru. Dvadesetogodišnji policajac Radenko Đapa, na putu ka radnom mjestu, mučki je ubijen sa četiri metka u leđa. Na mjestu njegovog stradanja našli su se rodbina, prijatelji, ali i predstavnici organizacija proisteklih iz proteklog rata. Svi su saglasni – uspomena na Radenka ne blijedi ni nakon gotovo tri decenije od njegove smrti. Đapine ubice do danas nisu pronađene, ni procesuirane, a kako je istaknuto,

Održana radionica za 50 gimnazijalaca iz Kozarske Dubice i Prijedora

18. april 2019.

U Spomen-području Donja Gradina održana je radionica povodom obilježavanja 74 godine od proboja posljednje grupe jasenovačkih logoraša, na kojoj je učestvovalo 50 gimnazijalaca iz Kozarske Dubice i Prijedora. Direktor Spomen-područja Donja Gradina Tanja Tuleković rekla je da je radionica organizovana da bi đacima bila predstavljena istoriografija Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ i koncentracionog logora Jasenovac, jer, kako je navela, učenici u srednjoškolskom uzrastu mogu da shvate brutalnost takvog logora, koji je postojao u Evropi u 20. vijeku. „Koncentracioni logor Jasenovac jedan je od najmonstruoznijih logora u kojem su se žrtve sretale oči u oči sa dželatom. Prema broju ubijenih, on je na trećem mjestu, a prema načinu ubijanja je najbrutalniji logor

Bijele trake u Prijedoru: Nesrbi su bili obilježeni bijelom trakom oko ruke

4. mart 2019.

Prva masovna likvidacija Srba u Prijedoru („Ilindanski pokolj“) desila se u ljeto 1941. godine, od 31. jula do 2. avgusta. Za tri dana pobijeno je oko 1500 Srba iz grada i okolnih sela. Bio je ovo početak genocida nad Srbima iz tadašnjeg sreza Prijedor. Do kraja rata stradaće preko 4000 prijedorskih Srba. Preko 1000 stradalih bilo je mlađe od 18 godine. O likvidaciji Srba tokom „Ilindanskog pokolja“ detaljno je pisala Vedrana Adamović u knjizi „Godine stradanja 1941/42: NDH i njeni zločini nad srpskim narodom u Prijedoru i okolini 1941/42 – Prilog proučavanju zločina genocida nad srpskim narodom u Potkozarju“, Prijedor, 2018. U likvidaciji prijedorskih Srba, pored ustaških formacija iz Prijedora

Radaković: Grobovi su kameni svjedoci naše prošlosti

27. februar 2019.

Na fotografiji se nalazi spomenik Vukašina Ćopića, prve žrtve ustaškog terora sa područja Prijedora. Vukašin Ćopić (60 godina), dobrovoljac na Solunskom frontu, uhapšen 5. maja 1941. godine, likvidiran kod sela Čarakovo. Na kamenom krstu, iznad ćiriličnog natpisa, urezana je i petokraka. Kad vam prigovore „šta će krst na Mrakovici“, kad vam kažu kako je partizanima krst bio mrzak, kad vam razni novinarčići i NVO aktivisti počnu lupati gluposti o karakteru otpora fašizmu i nacizmu na ovim prostorima, vi im pokažite ovu fotografiju. Ona, između ostalih dokaza, pobija sve njihove pamflete, sve govore mržnje prema srpskom narodu, sve laži o ustanku svih naroda u Bosanskoj krajini u ljeto 1941. godine. Izvor

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA