arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Urednik „Figaroa“: Svijet će konačno saznati o Jasenovcu

Urednik francuskog magazina „Figaro“ Žan-Kristof Bison izjavio je da će iz potresnog Filma „Dara iz Jasenovca“ svijet konačno saznati šta se događalo u logoru nad kojim su se zgražavali čak i Nijemci, govoreći da je suroviji od njihovih. – Stotine hiljada Srba i desetine hiljada Jevreja i Roma surovo su ubijeni i konačno će se čuti o tome. Tim bolje ako će to da učine kinematografija i dobar film – rekao je za „Večernje novosti“ Bison, koji je posredstvom „Tvitera“ poslao poruku javnosti da se ostvarenje reditelja Predraga Antonijevića prikazuje u SAD i da ga obavezno treba pogledati. On ocjenjuje da ima velikih izgleda film bude prikazan i u Evropi

Služen pomen za ubijene Srbe Potkozarja i Piskavice (VIDEO)

U Potkozarju kod Banjaluke služen je parastos Srbima iz ovog sela i Piskavice, koje su ustaše ubile 5. i 12. februara 1942. godine. U Hramu Pokrova Presvete Bogorodice služena je sveta liturgija i pomen mučki ubijenim Srbima. Početkom februara 1942. godine, kada se u banjalučkom naselju Drakulić desio stravični zločin, ustaše su počinile pokolj i u potkozarskim selima Ivanjska-današnje Potkozarje i Piskavica, gdje su na najbrutalniji način ubijena 562 srpska civila, među kojima je bilo 77 djece. Iz Udruženja građana Kozara kažu da je unazad šest godina počelo obilježavanje stradanja Srba u potkozarskim selima. Ističu da se ovaj krvavi pir dogodio samo pet dana nakon Drakulića sa istim izvršiocima i istom

Hrvoje Zekanović: „Za dom spremni“ legitiman pozdrav, neuporediv sa „srpskim fašizmom“

Stavljanja znaka jednakosti između četnikovanja i fašizma u Srbiji ili Banjaluci i slavljenja žrtava u Domovinskom ratu hrvatskih branitelja je smešno, poručuje Zekanović. Hrvoje Zekanović iz Hrvatskih suverenista smatra da je pozdrav „Za dom – spremni” legitiman, a u emisiji „Crvena linija“ na N1 televiziji rekao je da se ne može upoređivati sa „fašizmom i nacionalizmom u Srbiji i Republici Srpskoj“. „Meni je u neku ruku drago da ste me pozvali u ovu emisiju da čujem suludost koja dolazi s Istoka. Vi možete i jedan i drugi pevati borbene jer je hrvatska vojska u Domovinskom ratu, u oslobodilačkoj akciji ‘Oluja’ i drugim oslobodilačkim akcijama, pobedila u ratu i vas, i

Nataša Drakulić: Širom sveta će se saznati o srpskom stradanju u Jasenovcu

Moj Oskar je dobijen kada smo uspešno završili snimanje filma, a drugi Oskar je dobijen kada su Amerikanci potpisali svetsku distribuciju, kaže scenaristkinja filma „Dara iz Jasenovca“. “Želim da vjerujem da će film Dara iz Jasenovca uticati na kulturu pamćenja srpskog naroda, koja često nije na odgovarajućem nivou, a jedan od njegovih ciljeva je već postignut. Moj Oskar je dobijen onog dana kada smo uspešno završili snimanje filma, a drugi Oskar onog dana kada su Amerikanci zatražili i potpisali svetsku distribuciju ovog filma”, kazala je za Radio Svetigoru scenaristkinja filma „Dara iz Jasenovca“ Nataša Drakulić. Podsjeća da je 5. februara počela američka distribucija ovog ostvarenja i da već dobija mnogo poruka

Nikola Žutić: Nepojmljivo i vanrazumsko antisrpstvo dijela američkih Jevreja dostiže monstruozne razmjere

O Pokolju kao terminu za srpsko stradalništvo više se ne smije progovoriti. Logor Gospić – Jadovno – Pag se uopšte ne pominje. Antisrpstvo dijela američkih Jevreja dostiže monstruozne razmjere, ono je upravo nepojmljivo, vanrazumsko… Sklanjanje filma o Jasenovcu otkriva daljnju podlu strategiju neoliberala da Srbi i dalje moraju biti remetilački činilac u svjetskim razmjerima, sa genocidnom odgovornošću pred zapadnim „slobodnim svijetom“. Forsiranje pojma holokausta kao jedinog termina za genocid otkriva nam plan da se Jevreji u još većoj mjeri prikazuju kao jedine žrtve logorskih sistema u Jugoslaviji, na uštrb istine o masovnom srpskom stradanju. Povodom odbijanja filma u antisrpskim medijima američkim, Jasenovac se predstavlja kao logor za Jevreje uz neznatan

EKSKLUZIVNO Gaga Antonijević: Politički poljubac smrti sprečio „Daru“ da bude kandidat za Oskara

Reditelj „Dare iz Jasenovca“ Predrag Gaga Antonijević nije iznenađen što je njegov film izostao sa liste nominovanih za nagradu Oskar. Za Sputnjik kaže da je znao da je politički napad na film zapravo bio poljubac smrti i kraj svake priče o nagradama. Politički poljubac smrti  „Ko god je u tom poslu tamo, a ja jesam 30 godina u Los Anđelesu i Holivudu, zna da je ovaj politički napad na film zapravo bio poljubac smrti, što se tiče svih nagrada. Jednostavno, svi se uplaše da ne učestvuju u nečemu što je politički nekorektno. A ’Dari‘ je pripisano prvo da je srpska nacionalistička propaganda od strane ’Varajetija‘, da bi onda i ’Los

Mihailo Medenica

Mihailo Medenica: Čekajući da tuđe oči proplaču zaboravićemo svojima da gledamo

Nije “Daru iz Jasenovca” pobedila politika već – zlo, no šta je politika do sušto zlo, baš ono na kojem je i sam Jasenovac utemeljen..? Lično, uošte ne marim što je film izbačen iz nominacija za pusti Oskar, nije taj falus odavno ništa drugo do beleg belosvestkog zla oličenog u paklu “novog svetskog poretka”! Čak sam i ubeđen da bi to “priznanje” umnogome obesmislilo i opoganilo čitavu priču. Pre bi je ućutkalo nego što bi na njenim krilima poletela, pa zaista nema baš nikakvog razloga za jadikovku jer ako je filmu trebao vetar u leđa- sad ga ima na pretek. No, nešto drugo jeste za jadikovku a tiče se nas

Reditelj „Dare iz Jasenovca“: „Rekli su da sam ja tu ugurao Srbe i decu“

Da li je negativna kampanja u američkim medijima izbacila „Daru iz Jasenovca“ iz trke za Oskar? Kome je dozvoljeno da bude žrtva a ko uvek mora biti zločinac? „Film je jednostavno izmešten iz sveta filma i ubačen u politiku. Sad se postavilo pitanje da mi moramo da se borimo za istinu o našem stradanju. LA tajms je na jedan falsifikatorski način rekao da je to bio logor koji je pakao za Jevreje, a da sam ja tu ugurao Srbe i decu“, rekao je za Jutro Prve Tv reditelj filma, Predrag Gaga Antonijević. Kako je objasnio, to je zapravo bila poruka glasačima Akademije, koji su većinom jevrejskog porekla, da je on

N. Jović: Dara u Jasenovcu po drugi put

Posle tačno osam decenija od početka srpskog stradanja u NDH, posle 80 godina punog zaborava i namernog potiskivanja, neko pokušava da vrati Daru u Jasenovac iz koga je upravo izašla. Srpski narod zaista ima brojne vrline, kvalitete i vrednosti, ali kultura sećanja, nažalost, nije jedna od njih, ili makar ne spada u aktivnije kolektivne osobine našeg naroda. Razlozi za to su mnogi i njima se nećemo ovom prilikom baviti, već pozdraviti konačne pozitivne pomake po pitanju buđenja iz opšte amnezije i suočavanja sa svojom (a ne nametnutom) prošlošću putem filmske afirmacije kulture sećanja. Najskoriji i najznačajniji pomak tog tipa jeste upravo film Predraga Gage Antonijevića „Dara iz Jasenovca“. Scenario je

Miodrag Ilić: Hrvatski logorski „altruizam”

Neorevizionisti istorije u današnjoj Hrvatskoj, sazdanoj na tekovinama tzv. NDH, čine sve što mogu da izvrnu činjenice, da stravične zločine prikažu maltene kao milosrđe i humanost. Kompleks logora Jasenovac (Izvor: Politika) Kriminolozi kažu da je najteže ubiti prvog čoveka, a da su potonja ubistva rutina. Ne zna se ko je počinio prvo ubistvo po osnivanju takozvane Nezavisne države Hrvatske, ali da je „olakšao” masovna zlodela ustaških ubica, na bezbrojnim mestima diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine, nema nikakve sumnje. Poznato je iz mnogih dokumenata da su čak  i Nemci, kreatori programa genocida Jevreja i masovnih likvidacija u nacističkim logorima u Drugom svetskom ratu, bili zbunjeni bestijalnošću ustaša,  monstruoznim načinima lišavanja života

Pala odluka: Dara iz Jasenovca nije u trci za Oskara, Aida iz Srebrenice jeste

Američke akademije filmske umetnosti i nauke nije uvrstila naš film u trku za 93. nagradu po redu, u kategoriji za najbolji film van engleskog govornog područja. Među 15 kandidata je zato film Bosne i Hercegovine „Kvo vadis, Aida?“, koji će se za nagradu sa stranog govornog područja boriti sa ostvarenjima Čilea, Danske, Češke, Francuske, Gvatemale, Hongkonga, Irana, Obale Slonovače, Meksika, Norveške, Rumunije, Rusije, Tajvana i Tunisa. Podsetimo, film reditelja Predraga Gage Antonijevića „Dara iz Jasenovca“ o stradanju Srba u zloglasnom ustaškom logoru izazvao je poslednjih dana mnoge reakcije. Izvor: SPUTNIK

Srbi iz Amerike brane „Daru iz Jasenovca“: Sprečite negiranje genocida nad Srbima

Predstavnici srpske dijaspore u Americi zatražili su da list „Los Anđeles tajms“ ukloni recenziju filma „Dara iz Jasenovca“, režisera Predraga Gage Antonijevića, zbog njenog istorijskog revizionizma i poricanja genocida nad Srbima u NDH. U ime srpske dijaspore, Juliana Pandurević i potpisnici peticije odgovorili su na poricanje genocida nad Srbima u NDH od strane „Los Anđeles tajmsa“ i recenzenta Roberta Abela. „Započinjete optuživanjem filma da ima tanki sloj istorijske stvarnosti koji će „testirati strpljenje čak i najrigoroznijih učenika kulturnih predstava o genocidu“. U ovoj uvodnoj reči sasvim ste jasno istakli svoj dnevni red za ovaj članak; ne da pregledate film na osnovu detaljne analize i procene filma – na šta imate

Drakulić: Osam decenija zaborava

Danas je godišnjica, kako je u Drakuliću 07.02.1942. godine Nezavisna Država Hrvatska rješavala srpsko pitanje. Klanjem. Učenica Jana Glamočanin, ovako je likovnim radom obilježila stradanje 52 đaka njene škole u nekadašnjem selu, a sada naselju najvećeg grada Srpske. Dječiji rad, lako shvatljive, pa i banalne poruke i simbolike, više je nego što su srpske vlasti uradile od raspada SFRJ 1991. godine do danas. Posebno je važna numeracija. To još nismo uradili. Posebno za sve žrtve Pokolja. U Drakuliću su komunističke vlasti napravile spomenik sa lažnim brojem, kao što danas čak i zaposleni u državnim organima Republike Srpske, aktivno učestvuju u naporima za smanjenjem broja žrtava konclogora Jasenovac Sa 700.000 koliko

Priča koja luta svietom

Tihomir Levajac: Priča koja luta svietom

Sadržaj: Priča koja luta svietom Pjesma koja luta svietom Prozivnik koji luta svietom Recenzija koja luta svietom Slike koje lutaju svietom     Izaberite jezik PRIČA KOJA LUTA SVIJETOM Sveti oče[1], mada vam se javljam tek sada, javljam vam se za svagda. Javljam vam se sa dna vasione, gdje živim i onostranim i ovostranim životom, tako da ne znam gdje sam. Javljam vam se iz lude kuće, gdje su me za života strpali. Čak nisam ni znala da sam u ludnici, jer je sve normalno bilo kuća je i prozore, doduše izopačene, imala. Kada sam svijet promijenila, ludilo se nastavilo u mojoj glavi, u kojoj je opšti haos. Ja jesam

Služen parastos za 52 ubijena učenika u Šargovcu

U Osnovnoj školi „Đura Jakšić“ u banjalučkoj Mjesnoj zajednici Šargovac danas je služen parastos i čas povodom 79 godina od stradanja 52 učenika šargovačke škole koje su zvjerski ubile ustaše 7. februara 1942. godine. – Obaveza svih nas je da se sjećamo ovih gnusnih zločina ustaša, koji su na mučki način poklali 52 učenika ove škole, da se ovakvo zlodjelo nikada ne bi ponovilo – rekla je novinarima ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić, koja je prisustvovala parastosu. Trivićeva je podsjetila da resorno ministarstvo u saradnji sa Republičkim pedagoškim zavodom svake godine obilježava više ovakvih istorijskih događaja, te da je, između ostalog, organizovan obilazak za učenike osnovnih i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.