arrow up

SRAMNI POKUŠAJ: U srpskom Muzeju genocida umanjuju stradanja Srba

Odelenje istorijskih nauka SANU sa podrškom Izvršnog odbora ove institucije oglasilo se saopštenjem povodom, kako je navedeno, „nečasne pojave u srpskoj istoriografiji, usmerene na posebnu vrstu revizije istorije i pokušaje sistematskog smanjivanja broja žrtava, prvenstveno u Jasenovcu i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u Drugom svetskom, ali i u Srbiji u Prvom svetskom ratu“. Podsećajući da smo donedavno takav odnos prema postradalom stanovništvu imali prilike da vidimo u ovim slučajevima u Hrvatskoj, gde je njegov najpoznatiji začetnik i tumač bio Franjo Tuđman, akademici poručuju: Poslednjih nekoliko godina, osporavanjem i umanjivanjem broja jasenovačkih i drugih žrtava ustaških zločinaca počeli su se baviti i pojedini istoričari iz Srbije. Važno je zbog čega to treba

Patrijarh Porfirije blagoslovio obeležavanje Dana sećanja na Jadovno 1941 – 2021.

Iz Kancelarije Svetog Arhijerejskog Sinoda SPC, na adresu udruženja građana Jadovno 1941. u Beogradu stiglo je pismo sa blagoslovom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog gospodina Porfirija za obeležavanje Dana sećanja na Jadovno 1941 – 2021. 24. jun kao Dan sećanja na Jadovno 1941. ustanovilo je istoimeno udruženje potomaka i poštovalaca žrtava logora smrti NDH Gospić – Jadovno – Pag početkom 2010. godine u Banjoj Luci. Toga dana 1941. logor Jadovno na Velebitu je dostigao svoje konačne granice a logori Slana i Metajna na ostrvu Pagu primili prve zatočenike. Obeležavanje Dana sećanja na Jadovno 1941. blagoslovili su tada blaženopočivši Patrijarh srpski Irinej i Episkop gornjokarlovački GG Gerasim. Blagoslov Njegove Svetosti Patrijarha srpskog

Miloš Ković: Tajna srpskog zaveta (VIDEO)

Gost sedme emisije „Kod Brane“ možda je i jedini srpski istoričar koji je išao na stručno usavršavanje u Englesku, a onda je na vrhuncu karijere rešio da sve stavi na kocku i svedoči kao ekspert odbrane pred Haškim tribunalom. Jednom rečju – prof. dr Miloš Ković. Pitali smo ga zašto je to učinio. Takođe, sa profesorom Kovićem razgovarali smo o procesima koji su se vodili i koji se vode u Hagu protiv srpskih političara i vojnika, o pokušaju njegovog progona sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, a drugi deo emisije ostavljen je za najvažniju, nepresušnu temu – šta je to Kosovski zavet i kako ga svedočiti u 21. veku? Izvor: CATENA

SVIREPO SU POGUBLJENI ZBOG SRPSKOG IMENA I PRAVOSLAVNE VERE: Niče spomen – park u Derventi, gde je u smrt u Hrvatsku oterano 410 Srba (FOTO)

U Bosanskim Lužanima, na inicijativu meštana tog i derventskih sela Novi Lužani i Kostreš, kao i brodskih Barica, a povodom 80 godina od genocidnog zločina nad srpskim stanovništvom u Drugom svetskom ratu, podiže se Spomen–park u znak sećanja na civilne žrtve ustaškog terora. Piše: Ninko ĐURIĆ Iza projekta su stale lokalne uprave, boračke organizacije i SUBNOR Dervente i Broda. Beleg užasnog srpskog stradanja gradi se na mestu sa kojeg je većina od 410 nevino stradalih meštana vagonima transportovana u Slavonsku Požegu, gde su svirepo pogubljeni samo zbog svog srpskog imena i pravoslavne vere. Lužanski sveštenik Dragan Zarić, završetak radova najavljuje do 26. avgusta, kada je u planu i služenje parastosa

Dečak sa potresne fotografije iz ustaškog logora danas živi u Silašu

Milan Bižić iz Silaša kao dete je jedno vreme bio zatvoren u ustaškom logoru za decu. Iz tog perioda nastala je i jedna najpoznatijih fotografija na kojoj se nalazi naš sagovornik. Autor: Srđan Sekulić Iz perioda Drugog svetskog rata na našem prostoru nastalo je na hiljade fotografija i snimaka na kojima se nalaze deca. Tako danas imamo sačuvane fotografije i snimke srpske dece u ustaškim uniformama, sa pokrštavanja, u kolonama, logorskim sobama, ali i izmučene, preminule i ubijene dece. Na jednoj od takvih fotografija koja se često pojavljivala, a i danas se pojavljuje u različitim dokumentarnim filmovima, knjigama i časopisima, nalazi se devojčica koja leži na podu neke prostorije i

Sveti sveštenomučenik Stanislav ličko-jesenički

Sveti arhijerejski sinod Pravoslavne crkve čeških zemalja i Slovačke, na svom zasedanju 29. januara 2019. godine, doneo je odluku da pravoslavnog sveštenika češkog porekla – oca Stanislava Nasadila, koji je mučen i postradao tokom juna 1941. godine, u ustaškom logoru u Gospiću, unese u diptih svetih svoje pomesne Crkve. Jerej Stanislav bio je sveštenoslužitelj Srpske pravoslavne crkve. Sveštenomučenik Stanislav Nasadil rođen je 20. oktobra 1907. godine, na teritoriji tadašnje Austrougarske – u Lošticama kod Moheljnica (današnji Olomoucki kraj u Češkoj). Radi izučavanja bogoslovskih nauka došao je 1923. godine u tadašnju Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, a povodom obnove pravoslavlja u Čehoslovačkoj. Otpočeo je školovanje u Sremskim Karlovcima, da bi ga

Dejan Bulatović: Stradanje ili Pesme koje trpe bol

Povodom zbirke pesama Jelene Kovačević „Stradanje“, UG Jadovno 1941, Beograd–Banja Luka, 2021. Šta bi čovek ovde mogao smisliti i napisati? Kako razdvojiti užas ovoga stradanja od užasa ove pesničke istine i njene veličine? Jelena Kovačević je „izručila“ tragediju na hartiju i onda svojom poezijom prošla do dna – jama, duplji, očnjaka, kljova… dželata i žrtava, ali i do Boga, u stvari do svega i do svačega što vrhunac, pesnički i mučenički daju jedan drugom ovde! Ove pesme su „samo“ istine, ali ove „pesničke“ istine mogu mnogoga učiniti (sa)pesnikom i sapatnikom užasa koji se ovde izliva u neverovatnom rukopisu. Jelena slika, crta, razlistava teme svojim naoštrenim alatom: jezikom, osećajem, jezom koja

Među poklanim Todićima

Mati kaže da ja idem u Todiće i da tražim nekoga ko će doći po nju, a ona i Rada da dotle ostanu na tom mjestu. Ja krenem gore, a one ostanu. Idem prema Donjim Todićima. U zaseoku su bile samo tri kuće: tetka Vaslije sa 20 čeljadi, Ilije Todića sa 15–16 čeljadi i Stojana Todića sa 5 čeljadi. Kuće su im blizu, jedna do druge. Kada sam došao gore, u Donje Todiće, vidim da su svi poklani. Na zaravanku između te tri kuće na snijegu je ležalo oko 40 čeljadi. Nisam ih tada brojio, već znam da ih je toliko bilo u te tri kuće i znam da su

80 GODINA OD STRADANJA SRBA KOJE SU UBILE USTAŠE IZ FAZLAGIĆA KULE

U zločinu koji su počinile muslimanske ustaše iz susjednog mjesta Fazlagića Kula kod Gacka, u noći između 3. i 4. juna 1941. godine, ubijeno je, mučeno i u Korićku jamu bačeno više od 130 Srba, mještana Korita i okolnih sela. Kosti korićkih stradalnika izvađane su 1953. godine, kada je na osnovu 180 pronađenih lobanja ustanovljeno da je broj žrtava Korićke jame bio znatno veći. Vladika je istakao da je Korićka jama u opštini Bileća srpska rana, ali da srpski narod treba krenuti dalje i sa vjerom i ljubavlju, bez mržnje i ogorčenja, graditi novi život. Prema njegovim riječima, svi treba da postupaju tako da budu jedni drugima lijek, radost i

Miloš Ković: Ugroženo sećanje na stradanje ruskog i srpskog naroda u 20. veku

Posebna tema je Jasenovac, koncentracioni logori za Srbe. Rusi su takođe uništavani u koncentracionim logorima u Drugom svetskom ratu, ali malo toga je uporedivo s Jasenovcem, rekao prof. Ković. Relativizacija odgovornosti za ratne zločine tokom 20. veka, poistovećivanje dželata sa žrtvama, umanjivanje značaja nedela – to su zadaci političke revizije istorije koja se sprovodi proteklih godina. U odbrani istine od ključnog značaja može da bude Institut za očuvanje istorijskog sećanja, koji bi do kraja godine trebalo da osnuju Srbija i Rusija. Predsednik Narodne skupštine Srbije Ivica Dačić u ponedeljak je započeo posetu Moskvi i tom prilikom se sastao sa predsednikom Državne dume Rusije Vjačeslavom Volodinom, s kojim je razgovarao o

Hadži Rade R. Lalović: Jedan model izgradnje ličnog i nacionalnog identiteta i njegovanje kulture sjećanja u školskoj praksi

Razmatrajući temu Izgradnja ličnog i nacionalnog identiteta i kultura sjećanja u istoimenom tekstu objavljenom u časopisu Nova zora br. 67/2020 naglasili smo da proučavanje zločina nad Srbima i njegovanje kulture sjećanja na ta stradanja treba osmisliti tako da to proučavanje bude sistemsko i zasnovano na sličnoj logici na kojoj kulturu sjećanja na Holokaust njeguju Jevreji.   Tekst je nastao kao rezultat vlastitog proučavanja srpske poezije stradanja i patnje s ciljem razvijanja i daljeg osmišljavanja školskog proučavanja nastavne teme  I i II svjetski rat, stradanje Srba, Jevreja i Roma u tim ratovima koja je u NPP u Republici Srpskoj iz nastavnih predmeta Srpski jezik i Istorija uvrštena prije dvije školske godine. U definisanju sadržaja

Obilježeno 79 godina od masovnog pokolja Srba u Starom Brodu (FOTO/VIDEO)

U Starom Brodu kod Višegrada obilježeno je 79 godina od zločina nad više od 6.000 Srba Sarajevsko-romanijske regije, koje su pobile ustaše Jure Francetića. Služen je parastos ubijenim srpskim civilima, nakon čega su položeni vijenci kod spomen-obilježja i cvijeće u rijeku Drinu. Parastosu su prisustvovali resorni ministar Duško Milunović, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić, predsjednik Boračke organizacije Milomir Savčić, te brojne druge delegacije. Ovaj događaj u organizaciji Odbora Vlade Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova obilježava se uz poštovanje svih epidemioloških mjera, uz ograničen broj građana u skladu sa zaključcima Republičkog štaba za vanredne situacije. Ustaške jedinice, predvođene Jurom Francetićem, pokrenule su u proljeće 1942. godine ofanzivu sa

Vladimir Umeljić

VLADIMIR UMELJIĆ: JASENOVAC, ZEMALjSKA ISPOSTAVA PAKLA, STRAŠNA PARADIGMA SRBOCIDA HRVATSKE DRЖAVE 1941-1945.

Broj žrtava, argumentativna diskusija i ostrašćena polemika  Samo u jednoj stvari se (skoro) svi istraživači slažu u pogledu žrtava Jasenovca i Srbocida[1], naime, da njihov broj još uvek nije definitivno utvrđen i da će se, usled nedostatka primarnih istorijskih izvora, teško ikada doći do finalnih i egzaktnih rezultata.   Shodno tome, moglo bi se pomisliti da ako se zanemare ekstremna mišljenja sa srpske („Broj srpskih žrtava Jasenovca iznosi od 750.000 do 1.200.000 duša“) i još drastičnije sa hrvatske strane („U sabirnome i radnome logoru Jasenovac, dakle u svim logorskim radionicama i podlogorima, na radu u šumi i slično, i u logoru Stara Gradiška, život je od svih mogućih uzroka izgubilo

Bastašić: Tragedija naša je da mi Srbi nemamo ni kalendar našeg genocida i stradanja

Udruženje „Jadovno 1941.“pored ostalih aktivnosti, obeležava mesta Pokolja na području koje je pokrivala NDH. Teško da ćete u Izraelu naći takva udruženja kao Jadovno 1941, zato što poštovaoci žrtava nisu zadovoljni institucionalnim odnosom u Srbiji i Republici Srpskoj prema toj tako važnoj i sudbonosnoj temi – rekao je Bastašić. Izvor: SRPSKA ISTORIJA

Stipe Pilić i Blanka Matković: Od sredine 19. vijeka Jasenovac središnja tačka srpskih osvajanja prema zapadu

Već od polovice 19. stoljeća Jasenovac je postao jedno od središnjih točaka srpskih osvajanja prema zapadu, rekao je Stipe Pilić U Mostaru je predstavljena knjiga Jasenovac i poslijeratni Jasenovački logori: geostrateška točka velikosrpske politike i propagandni pokretač njezina širenja prema zapadu autora Stipe Pilića i Blanke Matković. Sarajstanski Kliks to objavljuje bez i jedne riječi osude ili bar ukazivanja na stvarnost. Na promociji je, između ostalih, bio i ministar MUP Hercegovačko-neretvanske županije Slađan Bevanda, ali za Kliks to nije ništa neobično, te on daje nadnaslov – drugačije gledište?! To „drugačije gledište“, nikako se ne bi moglo desiti da su u pitanju Jevreji, a ne Srbi, ti koji su žrtve istorijskog

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.