arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Jasenovac spomenik

„Svađa“ u Hrvatskoj zbog Jasenovca: 300 ili 100.000?

14. decembar 2022.

Spisateljica Jasminka Domoš je oštro reagovala na nedavno istraživanje u Hrvatskoj, koje tvrdi da je u Jasenovcu život izgubilo svega 300 ljudi. “ I još uvek postoje pokušaji revizije istorije. Nedavno sam u rukama imala naučnu i stručnu studiju o logoru Jasenovac.Iz tri nezavisna izvora poslednjih decenija veruje se da je reč o 80.000 do 100.000 ljudi, ali se u pomenutom istraživanju tvrdi da je tu umrlo 300 ljudi…“, kazala je Domoš u razgovoru za „Jutarnji list“.„Ali, moram reći da je ovo istraživanje radio Hrvatski institut za istoriju, finansiran iz državnog budžeta, pa kad vidite, pitate se zašto mi to sve finansiramo… Kasnije su dobri naučnici shvatili da su ljudi

Nova knjiga Đorđa Bojanića: „STRADANJA I ЖRTVE SRPSKOG NARODA U 20. VEKU“

9. decembar 2022.

Ovom istorijskom knjigom prof. Bojanić svoj srpski narod čini besmrtnim, uprkos visoko plaćenoj ceni, jer Srbin može da bude srećan samo kada je zdrav i slobodan. U večnoj težnji ka slobodi naš narod je tragično stradavao od pamtiveka i ostao nepokoren. Knjiga je pisana da prodre u suštinu SRPSKOG STRADALAŠTVA I PATNJE. Ovo svaki Srbin mora da zna, na to nas obavezuju ubijeni i izmučeni preci. RECENZIJU ZA KNJIGU napisala je akademik Radmila Tonković Cena besmrtnosti i slobode je velika. Ovom istorijskom knjigom  prof. Bojanić svoj srpski narod čini besmrtnim, uprkos visoko plaćenoj ceni, jer Srbin može da bude srećan samo kada je zdrav i slobodan. U večnoj težnji ka

Izložba „Logor na Beogradskom sajmištu (1941–1944)”

9. decembar 2022.

Prva izložba Memorijalnog centra „Staro sajmište” otvorena je danas u Narodnom muzeju Srbije. Memorijalni centar „Staro sajmište” je nova nacionalna ustanova kulture osnovana pre oko šest meseci. Mada smo tek stali na noge, želeli smo da obeležimo važan datum, a to je 8. decembar 1941, jer su tada počele deportacije prvih zatočenika u logor Sajmište, kaže Krinka Vidaković Petrov, v. d. direktora pomenutog centra, najavljujući današnje otvaranje izložbe „Logor na Beogradskom sajmištu (1941–1944)” u Narodnom muzeju Srbije. – Prvi zatočenici bili su Jevreji (žene, deca i osoblje Jevrejske bolnice), ali je među njima bilo i romskih žena s decom. Jevrejski zatočenici logora Sajmište pogubljeni su vrlo brzo i već u

Đakon Budimir Kokotović: Bože moj, u Tebe se uzdam – Sveti sveštenomčenik Sava (Trlajić), episkop sremski i gornjokarlovački 1884–1941.

8. decembar 2022.

Eparhijska izdavačka ustanova „Martiria“, sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva Episkopa gornjokarlovačkog g. Gerasima, objavila je monografiju pod nazivom „Bože moj, u Tebe se uzdam – Sveti sveštenomčenik Sava (Trlajić) Episkop sremski i gornjokarlovački 1884–1941“, autora đakona Budimira Kokotovića. Predgovor ovom izdanju napisao je episkop Gerasim i tom prilikom istakao da će čitaoci koji pred sobom budu imali ovo kapitalno delo nastalo trudom i radom đakona Budimira Kokotovića biti u prilici da spoznaju sadržinu ovozemaljskog života divnog Božjeg ugodnika Save, od njegovog rođenja do mučeničke smrti, kojoj je sa spremnošću i smirenošću gledao u oči i zajedno sa prezviterima časno postradao, Hrista svedočeći i kroz mučeništvo večnost zadobivši, ovenčavši se vencem slave

Đurđica Dragaš: Jugoslavije više nema i niko je ne želi… osim vas!!!

2. decembar 2022.

Probudite se! Zna se ko, po onoj narodnoj, uči na tuđim, a ko na svojim greškama. Ne bih da koristim teške reči odmah na početku, ali baš o toj poslovici sam razmišljala gledajući objave i čestitke koje su po društvenim mrežama, povodom „Dana Republike“, delili moji zemljaci, sapatnici, Krajišnici. Ono što su ranom zorom započeli osvedočeni i zadrti komunisti i jugonostalgičari, tokom dana i večeri (u skladu s vremenskim zonama u kojima se nalaze) nastavili su zemljaci rasuti po svetu, izbeglice, ljudi koje je na taj put bez povratka odvela upravo ideologija i sistem kojima su se tog dana klanjali. Kap koja je prelila čašu bio je prilog u RTS-ovom

Palanciste_parastos_i_komemoracija.jpg

Miloš Stojanović: Jasenovac – epicentar koncentričnih krugova zla

1. decembar 2022.

Odnosi Srbije i Hrvatske nikada nisu prestali biti važni, složeni, emotivno nabijeni, a do dan danas ostadoše nerešeni. Današnje odnose, uz sve aktuelne teme i probleme, prati senka nedovoljno rasvetljene i obostrano nepriznate prošlosti. Tako se Hrvati, kad god je potrebno objašnjavati uzroke neprijateljstva, lako sete onog što proglasiše dogmom u prvoj zajedničkoj državi – „hegemonije velikosrbijanske buržoazije“. A Srbi se, pak, sećaju, i moraju to zauvek pamtiti, nemerljivog zla koje ih je zadesilo po padu Kraljevine Jugoslavije (1918-1941) – ustaške Nezavisne Države Hrvatske (1941-1945). Slika te države su logori smrti i obezakonjeni Srbi (uz Jevreje i Cigane) koji su nemilosrdno proganjani i ubijani. Teret u svesti Srba koji proizvodi

KAKO SU SVETI PRIDVORAČKI MUČENICI NAKON 80 GODINA DOČEKALI SPOKOJ?

1. decembar 2022.

Značajnog dana 06. oktobra 1941.godine dr Novica Kraljević sa svojim prijateljima: Dr Petrom Rundom, Radom Gurovićem, Jeftom Škorom i Vasom Popovčevićem organizuje vađenje posmrtnih ostataka Pridvoračkih mučenika iz Pridvoračke jame. Poslije obavljene prve eshumacije, Pridvorački mučenici: Mihajlo Andrijašević, Obren Stijačić, Jakov Miljanović, Jovo Madžar, Lazar Kukurić, Božo Pidžula, Milorad (Boža) Pidžula, Đorđe Đurić, Blagoje Đurić, Aleksa Sokolović, Stevo Miljković, Trifko Babić, Boško Šakota sahranjeni su 06.oktobra 1941.godine u 16,30 sati u Ledinicu groblja Podglivlje. Ledinica se nalazi pored spomen kosturnice obješenih pravoslavnih Srba u Prvom svjetskom ratu. Pridvorački mučenici sahranjeni su jedan do drugog, u razmaku od 150 centimetara, na prostoru od kamenog zida do kamenog krsta iz 1906 godine.

Đorđe Pražić: GUBICI STANOVNIŠTVA KOSINJA U DRUGOM SVJETSKOM RATU

30. novembar 2022.

Uvod Prirodne ljepote Kosinjske doline nekada su bile karakteristične po velikom broju sela i zaseoka punih stanovnika koji su vredno radili i bavili se stočarstvom i poljoprivredom. Iz kosinjskih domova često bi se čula pjesma sa prela i ostalih druženja. Kosinj je dugo bio opština sa središtem u Gornjem Kosinju. Danas je broj stanovnika Kosinja, a posebno mladih veoma mali, što  ukazuje na postepeno gašenje preostalih mjesta. Posebno je to aktuelno u ovom trenutku kada se planira iseljavanje stanovništva sela Mlakva, Gornji Kosinj i nekoliko zaselaka za potrebe HES Kosinj. U ovom radu obradiće se gubici stanovništva Kosinja u vrijeme Drugog svjetskog rata 1941-1945. Brojčani pokazatelji o žrtvama, mogu poslužiti

Ante_Pavelic_004.jpg

RASNI ZAKONI, LOGORI, LIKVIDACIJE, TROVANJA DJECE, PLJAČKE…

29. novembar 2022.

Optužnica protiv ustaškog poglavnika Ante Pavelića, koja nikada nije okončana suđenjem, obuhvatala je, između ostalog, optužbe za rasne zakone, koncentracione logore, ubistva djece, pljačkanje imovine i saradnju sa nacistima, navode hrvatski portali. U glavnom dijelu optužnice od 7. maja 1956. godine Pavelić je optužen da je formirao terorističku organizaciju nazvanu „Ustaška nadzorna služba“ sa zadatkom da upućuje u logore, osnovane u Jasenovcu i Staroj Gradišci, osobe koje te organizacije ocijene kao „nepodobne“. Takva deportacija u logore smrti odnosila se čak i na djecu, roditelje, sestre i braću uhapšenih. Ti organi su, izvršavajući Pavelićev zločinački plan, ubijali ljude sjekirama, maljem po glavi i na druge načine, uključujući izgladnjivanje, trovanje ili razbijanje

WE ASK: According to whose project will the Donja Gradina Memorial be built?

24. novembar 2022.

The architectural solution that should be a model for the announced team is the Memorial Center in Stari Brod on the Drina river, not far from Višegrad, by Novica Motika. SRPSKI We have been hearing promises about the construction of the Donja Gradin Memorial Center for years. More intensively since 2010, when the first project proposal was made, which did not get the green light at the public hearing in Banja Luka. A year or two ago, one could hear from the officials that the project would be done by a well-known company from America. Today, at the meeting of the two Serbian Presidents , Aleksandar Vučić and Milorad Dodik, it was not

Upokojio se Branko Tepić, dječak iz nosiljke majke Knežopoljke

21. novembar 2022.

Branko Tepić, dječak koga, na ikoničnoj fotografiji Жorža Skrigina, nosi njegova majka Milica Tepić upokojio se juče. Neka ga Gospod primi u Carstvo nebesko. Ispovest: „Ja sam Branko Tepić, dečak iz nosiljke majke Knežopoljke“ Čuvena fotografija Жorža Skrigina na kojoj majka Knežopoljka vodi decu za nas je metafora stradanja civila u ratu, ali za Branka Tepića (74) – dečaka koji viri iz nosiljke na majčinim leđima – ona je najintimnije životno svedočanstvo. Čuvena fotografija Жorža Skrigina na kojoj majka Knežopoljka vodi decu za nas je metafora stradanja civila u ratu, ali za Branka Tepića (74) – dečaka koji viri iz nosiljke na majčinim leđima – ona je najintimnije životno svedočanstvo.

Mićo Martinović: Istinita priča o „Komadiću kruha“ jedna je od najbolnijih priča koje sam čuo i pročitao

21. novembar 2022.

Rastavljanje anđela od njihovih majki, slično je odvajanju Hristosa od Marije na Golgoti, ali i još strašnije zbog nevinosti te djece i nemogućnosti da sagledaju razlog za tako strašno nedjelo. Možda se mogu pohvaliti desetinama pročitanih tekstova, čak hiljadama, isto toliko i knjiga različitih sadržaja i tematike od stručne literature, beletristike, klasike, naučnih knjiga itd. Ako je netko, do srži ogolio ljudsku dušu, to je bio Dostojevski, uz njega i Igo i još poneki autori sa perfektno ispisanim stranicama tekstova. Ali… jedan sam, moguće od rijetkih ljudi koji sam imao prilike čuti više „različitih“ verzija o tom, našem… kako su naši ljudi znali reći „krvavom komadiću kruha“! Detalj, istinita priča

Milan Bojić: Cela teritorija NDH bila je jedan veliki Jasenovac

19. novembar 2022.

Srpski narod opijen jugoslovenstvom dobio je Jasenovac, opijen komunizmom dobio je „Oluju“. Proces opijanja srpskog naroda ekumenizmom traje, a put do ekumenskog jedinstva sa rimokatolicima vodi preko gaženja Jasenovačkih žrtava. Uvod Dragi oče, braćo i sestre pomaže Bog. Došli smo danas na ovo sveto mesto smireni, sa osećanjem tuge i sramote. Osećanje stida nas obuzima kada stojimo na ovom svetom mučilištu osvećenom krvlju naših predaka, kada nedostojni stojimo pred njihovim svetim moštima. Došli smo ovde sa pognutim glavama pokajnički, jer smo narod koji zaboravlja svoje svete mučenike. Narod koji zaboravlja njihovu svetu žrtvu, njihovo, za nas decu 21. veka, neshvatljivo stradanje. Ima još mnogo svetih mesta u srpskim zemljama sa

VETERAN: MЫ BROSILI USTAŠA V ЯMU!

17. novembar 2022.

V sentяbre 2014 goda, v organizacii Fonda edinstva pravoslavnыh narodov, я učastvoval v konferencii posvящennoй 70-letiю osvoboždeniя Moldovы i Юgo-Vostočnoй Evropы ot fašizma, v Kišineve, Moldova.Pervogo dnя konferencii, prяmo pered načalom, vse učastniki vstali i tiho govorili: veteran, veteran… Я obernulsя i uvidel krepkogo starika, kotorый vošel i sel rяdom so mnoй. SRPSKI Эto bыl Mirko Sirovina, gercegovinec, opolčenec-dobrovolьec 1941 goda, a zatem partizan, čelovek, kotorogo srazu posle voйnы otpravili v Rossiю, v Sovetskiй Soюz, dlя doobučeniя, i v 1948 godu, vo vremena Informbюro , on rešil ostatьsя tam. Na konferencii, konečno že, я govoril o lagernom komplekse Gospič-Яdovno-Pag, gde bыlo ubito 38 tыsяč serbov, i эta moя rečь, kotoraя

dr. Đuro Zatezalo

Dr Đuro Zatezalo: MASOVNE GROBNICE I STRATIŠTA

16. novembar 2022.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje JAME, BEZDANKE, MASOVNE GROBNICE, SUROVA GUBILIŠTA ЖIVOTA SRPSKOG NARODA NA PODRUČJU KORDUNA, BANIJE, GORSKOG KOTARA I LIKE – 1945. GODINE MASOVNE GROBNICE I STRATIŠTA KORDUN 1.         Hrvatski Blagaj, Slunj, zgrada osnovne škole, 5. do 8. maja 1941, mučilište srpskog naroda Veljuna, Perjasice i okolnih srpskih sela. 2.         Hrvatski Blagaj, Slunj, dolina između zgrade škole (mučilište) i katoličke crkve, 6. do 8. maja 1941. ustaše poklale ili usmrtile sjekirama i maljevima 520 Srba – muškaraca. Poznati Veljunski pokolj. 3.         Veljun, školska i žandarmerijska zgrada, 6. maja 1941. godine, mučilište srpskih civila.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA