arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Spisak žrtava potvrđuje da su u kosturnici u Srebrenici pobijeni srpski civili

Koalicija „Zajedno za Srebrenicu“ objavila je danas spisak sa imenima srpskih civila čiji se posmrtni ostaci nalaze u spomen-kosturnici u Srebrenici i tako demantovali tvrdnje bošnjačkih stranaka u nekim medijima da je riječ o kosturnici u kojoj su sahranjeni poginuli partizani u okršajima sa ustašama i četnicima. – Bošnjačke političke partije, reagujući na nedavno postavljanje krsta iznad kosturnice, iznose laži da su tu sahranjeni partizani i civili-žrtve fašizma. Te izjave nisu tačne, jer su tu posmrtni ostaci 108 srpskih civila, čija se imena znaju, većinom starijih osoba i djece, koje su u njihovim kućama pobile ustaše drugi dan Trojica, 14. juna 1943. godine – navedeno je u saopštenju koalicije koju

Nikola Milovančev: Ustaški „srbosjek“ u partizanskom pokolju monarhista na Lošinju, septembra 1943.

Mnogo kasnije počelo je u Hrvatskoj da se javno govori da je cilj ustaša i hrvatskih komunista bio jedinstven – nezavisna hrvatska država Nikola Milovančev (Foto: Jadovno 1941) U zvaničnoj jugoslovenskoj i srpskoj istoriografiji je sedamdesetak godina tabu tema bio prelazak pojedinih ustaških zlikovaca u partizanske jedinice i njihovo dalje učešće u zločinima nad Srbima Hrvatske i Bosne i Hercegovine – sada pod imenom Josipa Broza a ne Ante Pavelića. Ovo prećutkivanje je logično a još i danas se sakrivaju mnogi dokumenti vezani za ratnu saradnju vrha Nezavisne države Hrvatske (NDH) i vrhova KP Hrvatske odnosno KP Jugoslavije. Piše: Nikola Milovančev Međutim, za upućene, ratna saradnja ustaškog i partizanskog vrha

Selak: Bez kulture sjećanja ne možemo naprijed

Socijalistička partija gaji sjećanje na 4. juli koji se u bivšoj SFRJ obilježavao kao Dan ustanka protiv stranih okupatora i njihovih sluga, ali i na brojne nevine žrtve iz tog perioda zbog čega smo pripremili inicijativu da jedna od ulica u Banjaluci dobije naziv Ulica šargovačkih učenika u pomen na 52 učenika škole u Šargovcu koje su ustaše ubile u školskim klupama 1942. godine, poručuje poslanik u Narodnoj skupštini Srpske i predsjednik banjalučkog odbora Socijalističke partije Goran Selak, u intervjuu za Glas Srpske. Goran SelakFoto: RTRS – Socijalistička partija će se i dalje zalagati za to da se u Banjaluci i Srpskoj njeguje kultura sjećanja na oslobodilačke ratove i sve

Jovan Dučić

NAJPOTRESNIJA PESMA JOVANA DUČIĆA: Bila je zaboravljena u Srbiji, pevala o Pokolju našeg naroda

Izveštaje o pokoljima nad Srbima od strane ustaša, Dučić je prihvatio veoma teško. Plakao je, očajavao i tugovao nad tragedijom svog naroda. Tako je, 20.10.1941. godine, nastala njegova manje poznata, anatemisana pesma “Vrbas”.   Prvi put je, kao citat (!), štampana u američkom izdanju Dučićevih sabranih dela 1951. godine, i to u odeljku “Umesto predgovora”, Luke M. Pejovića. Iz prevelikog poštovanja prema mrtvom pesniku, Pejović nije želeo da svoj tekst nazove predgovorom. U njemu je opisao i poslednje Dučićeve dane, provedene kod rođaka Mihaila Dučića u “Vili na jezeru”: U “Vili na Jezeru” Dučić je pisao, pevao i plakao, čitajući izveštaje o strašnim pokoljima Srba u Bosni i u Pavelićevoj

Vojvoda Momčilo Đujić

Reč Vojvode Momčila Đujića o ekumenizmu i ujedinjenju sa papistima… (video)

VOJVODA MOMČILO ĐUJIĆ tada još kao sveštenik, služio je liturgiju jedne nedelje, na kojoj su doneli malo zaklano dete. On je smireno završio bogosluženje, nakon toga opojao dete, a potom skinuo svoju mantiju i epitrahilj, opasao sebi pištolj i uzeo mitraljez u ruke. Mnogo godina kasnije u Kanadi 1990. godine pred tadašnjim vladikom, sveštenicima i narodom, na pitanje jednog novinara, šta bi on uradio da je na mestu srbskog patrijarha, ovaj hrabri srbski sin i sluga Božiji je odgovorio: „Ja nisam dostojan ni svešteničkog čina, a kamo li da budem patrijarh. Skinuo sam mantiju, uzeo mitraljez , jer nisam mogao da gledam na moje oči da moj narod i decu

U pripremi nova knjiga o Jadovnu – pozivamo dobrotvore

U pripremi je drugo, dopunjeno izdanje knjige „Jadovnička golgota sveštenoslužitelja Srpske Pravoslavne Crkve 1941. godine“, autora jereja SPC Dragana Šućura. Prvo izdanje knjige je objavljeno u izdanju udruženja građana Jadovno 1941. početkom 2014. godine sa blagoslovom Episkopa banjalučkog gospodina Jefrema. Knjiga svjedoči o Pokolju, o stradanju sveštenoslužitelja SPC u sistemu logora smrti NDH Gospić – Jadovno – Pag. Jerej Dragan Šućur diplomirani je teolog i magistar istorijskih nauka, a trenutno službuje kao vojni sveštenik u Banjaluci u Oružanim snagama BiH. Pošto autor nije bio zainteresovan za drugo izdanje ove vrijedne knjige, ponudio je da udruženje Jadovno 1941. otkupi autorska prava za iznos od 3.000 KM. Mada je traženi iznos bio

“NOVOSTI” OTKRIVAJU: Dva muzeja na Starom sajmištu

Šta donose nova rešenja za Memorijal na Novom Beogradu? Stradanje Roma biće deo postavke „Prolaznog logora Zemun“ Memorijalni  kompleks na beogradskom Starom sajmištu sastojaće se iz dva muzeja: „Judenlager Semlin“ (Jevrejski logor Zemun) i „Anhalterlager Semlin“ (Prolazni logor Zemun). Ovo predviđa najnoviji Prednacrt zakona o Memorijalu „Staro sajmište“, koji je Vladina interresorna radna grupa predočila predstavnicima žrtava. Najnovija verzija ovog akta razlikuje se od prvobitne, koju je pre pet godina izradila Komisija Grada Beograda. Prema prvoj, memorijal je trebalo da se sastoji iz tri muzeja: Muzeja Holokausta, Muzeja srpskog stradanja i Muzeja Porajmosa (genocida nad Romima). Prema najnovijoj, međutim, muzej stradanja Roma bio bi u sklopu „Prolaznog logora Zemun“. Ceo

Srđane, Mlađane, Mrđane, radi kojeg i čijeg naroda ste ginuli?

Da je mogla kako Kozara sve da nas proguta danas a iz svoje utrobe vrati svu onu poklanu čeljad, bila bih najsrećnija na svijetu. Nismo mi kao narod, srpski narod, zaslužili svoje svete Novomučenike. Piše: Sandra Blagić Organizovan je besplatan prevoz za sve one koji su željeli odati pomen mučenicima, nejači, ženama, djeci, starima, iznemoglima koji su te krvave 1942. godine poklani samo jer su bili pravoslavni. Horda ljudi izašla iz autobusa, prošla pored Časnog krsta, gdje je služen parastos, i krenula kamenim stepenicama ka spomeniku. Neki sa zastavama političkih partija, pojedini sa petokrakom na čelu, rijetki sa dostojnim znamenjem i pravim zanimanjem. Došla raja na izlet. Ma kakav parastos!?

Na Velebitu obilježen Dan sjećanja na Jadovno 1941. – 2019.

Kod Šaranove jame na Velebitu,  15. juna je služen parastos jadovničkim žrtvama i desetu godinu za redom obilježen Dan sjećanja na Jadovno i 78 godina od stradanja više od 38.000 Srba u kompleksu ustaških logora smrti Gospić – Jadovno – Pag u Pokolju Nezavisne Države Hrvatske /NDH/. Piše : Milomir SAVIĆ Parastosu i osveštanju obnovljene spomen ploče ubijenim Srbima iz Sremskih Karlovaca kojeg je služio sveštenik Eparhije gornjokarlovačke, paroh Smiljanski Dragan Mihajlović, prisustvovali su potomci žrtava i brojni hodočasnici. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke Dušan Bastašić nakon parastosa poručio je da je potrebno više raditi na razvoju kulture sjećanja i izgradnji svijesti srpskog naroda o onome šta se desilo

Jevrejska opština Zagreb: ‘Spomenikom žrtvama Holokausta želi se prikriti istina o stradanjima u NDH’

Jevrejska opština Zagreb (ŽOZ) zatražila je poništenje „sramotne“ odluke o podizanju spomenika žrtvama Holokausta u Zagrebu jer smatraju da se time želi prikriti istina o stradanjima Jevreja u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH). U ŽOZ-u smatraju da se podizanjem spomenika žrtvama Holokausta želi prikriti prava istina o stradanjima Jevreja na području Nezavisne države Hrvatske (NDH) te da se značaj i težina zločina nad više desetaka hiljada njihovih članova pobijenih temeljem rasnih zakona u periodu od 1941. do 1945. godine želi umanjiti temom koja obuhvata šest miliona Jevreja pobijenih diljem svijeta. Napominju kako su sugerisali podizanje spomenika žrtvama Holokausta u NDH, kojim bi se izrazio pijetet stradalima na ovim prostorima te kako

Na proljeće premijera filma „Dara iz Jasenovca“

Nakon osam decenija od strašnih zločina u Jasenovcu, najzad stiže projekat od nacionalnog značaja. Najavljena je premijera filma „Dara iz Jasenovca“, u režiji Predraga Gage Antonijevića. Film (Foto:Filmski centar Srbije) Na konferenciji za medije održanoj u Vladi Srbije, čuveni srpski reditelj Predrag Gaga Antonijević najavio je premijeru svog novog filma „Dara iz Jasenovca“ za proleće 2020. godine, kada će se navršiti i 75 godina od oslobođenja logora Jasenovac. Prisutnim medijima obratili su se Majkl Barenbaum, američki ekspert za holokaust i stručni konsultant na filmu, Jelena Trivan, predsjednica UO Filmskog centra Srbije, Predrag Gaga Antonijević, reditelj filma, Nataša Drakulić, scenaristkinja filma, Biljana Čekić, koja igra glavnu ulogu djevojčice Dare i Marko

Kako su 1992. godine Prebilovčani po drugi put ubijeni

27 godina od vandalskog i zločinačkog uništenja Hrama Sabora Srpskih svetitelja Prebilovačkih mučenika u Prebilovcima i kostiju Srba ubijenih 1941, u njegovoj kripti Hrvatske snage: 156. brigada vojske Republike Hrvatske (područje Makarske i Vrgorca), 1. brigada HVO Čapljina, diverzanstke grupe Vukovi i Pilot, grupa HOS, 1. satnija 40. inžinjerijskog bataljona HV i nepoznat broj pripadnika drugih formacija i naoružanih i nenaoružanih civila su 8. juna 1992. godine ušle u nebranjene i napuštene Prebilovce. U selu su ostale samo 2 starice, od kojih je jedna ubijena (telo joj nije pronađeno), a druga zarobljena i odvedena na opljačkanom traktoru u Čapljinu gde je kasnije umrla. Stare kamene kuće i drugi objekti u

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 15. jun. Godišnjica stradanja Srba ’42, ’44 i ’92

Na današnji dan Srbi su stradali u četiri navrata. Ukupan broj poginulih je 65. Gornje Primišlje, Slunj. Kuća Dane Čačića, ustaše poklale i spalile 2. juna 1942. godine 13 žena Srpkinja s njihovom djecom. Duliba, Perušić. U kući Munjas Petra ustaše poklale i spalile 15. juna 1944. godine 21 Srbina: 15 muških i 6 ženskih. Na lokalitetu Buna je 15. juna 1992. godine poginulo 18 srpskih boraca i civila. Tog 15. juna 1992. godine počeo je egzodus srpskog naroda u Mostaru i okolini. Za tri dana te 1992. godine na Buni nestalo 28 Srba, od tog broja još šest vojnika i tri civila vode se kao nestali. Istog dana kada je stradalo

Ko će ako ne mi, prislužiti svijeće Milici, Jeleni, Petru, Iliji, Jovanu, Stoji, Ostoji?

Deseta godina za redom na Velebitu. Znate za tu čuvenu planinu prepunu cvijeća, životinja, šume? Nacionalni park sa biciklističkim i planinarskim stazama. Piše: Sandra Blagić E, baš ta planina u svojoj utrobi skriva kosti preko 40.000 duša. Od tih 40.000 duša 38.000 je pravoslavnih Srba koji su poklani! Poklani, zaklani, ubijeni maljem, kamenom, motkom gurnuti u neku od jama. Samo, jer su bili druge vjere. Vjere pravoslavne! Previše jama, previše smrti. Nikad kao ove godine nisam osjetila teret na duši. Svaki put kada hodim mučeničkom Jadovničkom stazom, hodim kao po oblacima. Ove godine, spustio se teret na dušu pa tišti, pritišće, ne da mi da dišem. Najradije bih vrištala, dozivala…

DANAS OBILjEŽAVANjE 76 GODINA OD USTAŠKOG ZLOČINA NAD SRBIMA

U Srebrenici će danas biti obilježeno 76 godina od ustaškog pokolja nad više od 250 Srba u Srebrenici i selu Zalazje, koji je počinjen drugog i trećeg dana praznika Trojice 1943. godine. Tim povodom kod spomen-kosturnice u Srebrenici u 11.00 časova biće služen parastos i prislužene svijeće za pokoj duša, te odata počast nastradalima. Srebrenički sveštenik Aleksandar Mlađenović rekao je Srni da će danas biti podignut i osveštan spomen-krst uz kosturnicu, čime će nakon 76 godina ovi mučenici dobiti odgovarajuće vjersko obilježje. Mlađenović kaže da se u ovoj kosturnici nalaze dijelovi skeleta srpskih civilnih žrtava – djece, žena i staraca, koje su ustaše ubile, te da nije riječ o nekim

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.