arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Mihailo Medenica

Mihailo Medenica: Čekajući da tuđe oči proplaču zaboravićemo svojima da gledamo

Nije “Daru iz Jasenovca” pobedila politika već – zlo, no šta je politika do sušto zlo, baš ono na kojem je i sam Jasenovac utemeljen..? Lično, uošte ne marim što je film izbačen iz nominacija za pusti Oskar, nije taj falus odavno ništa drugo do beleg belosvestkog zla oličenog u paklu “novog svetskog poretka”! Čak sam i ubeđen da bi to “priznanje” umnogome obesmislilo i opoganilo čitavu priču. Pre bi je ućutkalo nego što bi na njenim krilima poletela, pa zaista nema baš nikakvog razloga za jadikovku jer ako je filmu trebao vetar u leđa- sad ga ima na pretek. No, nešto drugo jeste za jadikovku a tiče se nas

Reditelj „Dare iz Jasenovca“: „Rekli su da sam ja tu ugurao Srbe i decu“

Da li je negativna kampanja u američkim medijima izbacila „Daru iz Jasenovca“ iz trke za Oskar? Kome je dozvoljeno da bude žrtva a ko uvek mora biti zločinac? „Film je jednostavno izmešten iz sveta filma i ubačen u politiku. Sad se postavilo pitanje da mi moramo da se borimo za istinu o našem stradanju. LA tajms je na jedan falsifikatorski način rekao da je to bio logor koji je pakao za Jevreje, a da sam ja tu ugurao Srbe i decu“, rekao je za Jutro Prve Tv reditelj filma, Predrag Gaga Antonijević. Kako je objasnio, to je zapravo bila poruka glasačima Akademije, koji su većinom jevrejskog porekla, da je on

N. Jović: Dara u Jasenovcu po drugi put

Posle tačno osam decenija od početka srpskog stradanja u NDH, posle 80 godina punog zaborava i namernog potiskivanja, neko pokušava da vrati Daru u Jasenovac iz koga je upravo izašla. Srpski narod zaista ima brojne vrline, kvalitete i vrednosti, ali kultura sećanja, nažalost, nije jedna od njih, ili makar ne spada u aktivnije kolektivne osobine našeg naroda. Razlozi za to su mnogi i njima se nećemo ovom prilikom baviti, već pozdraviti konačne pozitivne pomake po pitanju buđenja iz opšte amnezije i suočavanja sa svojom (a ne nametnutom) prošlošću putem filmske afirmacije kulture sećanja. Najskoriji i najznačajniji pomak tog tipa jeste upravo film Predraga Gage Antonijevića „Dara iz Jasenovca“. Scenario je

Miodrag Ilić: Hrvatski logorski „altruizam”

Neorevizionisti istorije u današnjoj Hrvatskoj, sazdanoj na tekovinama tzv. NDH, čine sve što mogu da izvrnu činjenice, da stravične zločine prikažu maltene kao milosrđe i humanost. Kompleks logora Jasenovac (Izvor: Politika) Kriminolozi kažu da je najteže ubiti prvog čoveka, a da su potonja ubistva rutina. Ne zna se ko je počinio prvo ubistvo po osnivanju takozvane Nezavisne države Hrvatske, ali da je „olakšao” masovna zlodela ustaških ubica, na bezbrojnim mestima diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine, nema nikakve sumnje. Poznato je iz mnogih dokumenata da su čak  i Nemci, kreatori programa genocida Jevreja i masovnih likvidacija u nacističkim logorima u Drugom svetskom ratu, bili zbunjeni bestijalnošću ustaša,  monstruoznim načinima lišavanja života

Pala odluka: Dara iz Jasenovca nije u trci za Oskara, Aida iz Srebrenice jeste

Američke akademije filmske umetnosti i nauke nije uvrstila naš film u trku za 93. nagradu po redu, u kategoriji za najbolji film van engleskog govornog područja. Među 15 kandidata je zato film Bosne i Hercegovine „Kvo vadis, Aida?“, koji će se za nagradu sa stranog govornog područja boriti sa ostvarenjima Čilea, Danske, Češke, Francuske, Gvatemale, Hongkonga, Irana, Obale Slonovače, Meksika, Norveške, Rumunije, Rusije, Tajvana i Tunisa. Podsetimo, film reditelja Predraga Gage Antonijevića „Dara iz Jasenovca“ o stradanju Srba u zloglasnom ustaškom logoru izazvao je poslednjih dana mnoge reakcije. Izvor: SPUTNIK

Srbi iz Amerike brane „Daru iz Jasenovca“: Sprečite negiranje genocida nad Srbima

Predstavnici srpske dijaspore u Americi zatražili su da list „Los Anđeles tajms“ ukloni recenziju filma „Dara iz Jasenovca“, režisera Predraga Gage Antonijevića, zbog njenog istorijskog revizionizma i poricanja genocida nad Srbima u NDH. U ime srpske dijaspore, Juliana Pandurević i potpisnici peticije odgovorili su na poricanje genocida nad Srbima u NDH od strane „Los Anđeles tajmsa“ i recenzenta Roberta Abela. „Započinjete optuživanjem filma da ima tanki sloj istorijske stvarnosti koji će „testirati strpljenje čak i najrigoroznijih učenika kulturnih predstava o genocidu“. U ovoj uvodnoj reči sasvim ste jasno istakli svoj dnevni red za ovaj članak; ne da pregledate film na osnovu detaljne analize i procene filma – na šta imate

Drakulić: Osam decenija zaborava

Danas je godišnjica, kako je u Drakuliću 07.02.1942. godine Nezavisna Država Hrvatska rješavala srpsko pitanje. Klanjem. Učenica Jana Glamočanin, ovako je likovnim radom obilježila stradanje 52 đaka njene škole u nekadašnjem selu, a sada naselju najvećeg grada Srpske. Dječiji rad, lako shvatljive, pa i banalne poruke i simbolike, više je nego što su srpske vlasti uradile od raspada SFRJ 1991. godine do danas. Posebno je važna numeracija. To još nismo uradili. Posebno za sve žrtve Pokolja. U Drakuliću su komunističke vlasti napravile spomenik sa lažnim brojem, kao što danas čak i zaposleni u državnim organima Republike Srpske, aktivno učestvuju u naporima za smanjenjem broja žrtava konclogora Jasenovac Sa 700.000 koliko

Priča koja luta svietom

Tihomir Levajac: Priča koja luta svietom

Sadržaj: Priča koja luta svietom Pjesma koja luta svietom Prozivnik koji luta svietom Recenzija koja luta svietom Slike koje lutaju svietom     Izaberite jezik PRIČA KOJA LUTA SVIJETOM Sveti oče[1], mada vam se javljam tek sada, javljam vam se za svagda. Javljam vam se sa dna vasione, gdje živim i onostranim i ovostranim životom, tako da ne znam gdje sam. Javljam vam se iz lude kuće, gdje su me za života strpali. Čak nisam ni znala da sam u ludnici, jer je sve normalno bilo kuća je i prozore, doduše izopačene, imala. Kada sam svijet promijenila, ludilo se nastavilo u mojoj glavi, u kojoj je opšti haos. Ja jesam

Služen parastos za 52 ubijena učenika u Šargovcu

U Osnovnoj školi „Đura Jakšić“ u banjalučkoj Mjesnoj zajednici Šargovac danas je služen parastos i čas povodom 79 godina od stradanja 52 učenika šargovačke škole koje su zvjerski ubile ustaše 7. februara 1942. godine. – Obaveza svih nas je da se sjećamo ovih gnusnih zločina ustaša, koji su na mučki način poklali 52 učenika ove škole, da se ovakvo zlodjelo nikada ne bi ponovilo – rekla je novinarima ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić, koja je prisustvovala parastosu. Trivićeva je podsjetila da resorno ministarstvo u saradnji sa Republičkim pedagoškim zavodom svake godine obilježava više ovakvih istorijskih događaja, te da je, između ostalog, organizovan obilazak za učenike osnovnih i

Saša Lončina: U jednom gradu, hiljadama kilometara udaljenom od potkozarja, svi prisutni gledaju film o stradanju jednog naroda kojem se to stradanje negira… i plaču

Kao neko ko je potomak žrtava Gradine i Jasenovca, prvi put sam mogao gledati ekranizovano ono što sam od mnogih preživjelih i onih koji su imali sreću da izbjegnu to zlo, mogao čuti. I nije nimalo prijatno, ali za otrežnjenje je uvijek najbolja gorka istina, pa ko može da je prihvati.  U uvodnom dijelu filma govori se o narodu u zbijegu, koji nakon ofanzive na Kozaru završava u vozovima za Jasenovac. Ženama i djeci koja ustrašena i svjesna sudbine tiho pjevaju ’’Zasp’o Janko…’’ u vagonima smrti. Baš u tom trenutku imao sam osjećaj kao da cijela bioskopska sala plače. Zamislite, u jednom gradu, hiljadama kilometara udaljenom od potkozarja, svi prisutni

Režiser „Dare iz Jasenovca“: „To je potpuno negiranje genocida“; „Biće tužbe“

Prašina koju je podigao srpski kandidat za Oskara, „Dara iz Jasenovca“, nije se još slegla – a i ne čini se da će tako skoro, bar ako je sudeći po onome što je izjavio režiser filma Predrag Gaga Antonijević. Ovaj film je izazvao ogromne turbulencije na internetu, jer su Srbi i Hrvati još jednom pokušali da se „obračunaju“, ovaj put ocenjivanjem „Dare iz Jasenovca“ na najpopularnijem filmskom portalu, IMDB-u. Zato je i ukinuta mogućnost ocenjivanja, sve do premijere filma u Čikagu, kada je ta opcija vraćena. Portal Serbian Times pisao je o utiscima sa premijere u Čikagu, gde su gledaoci napuštali bioskop i pre kraja, u suzama. Sve je, zapravo,

Gideon Grajf: Ustaše su najveće ubice u istoriji; U Jasenovcu su ubijale lično, svojeručno i iz strasti

Poricanje ustaških zločina u Jasenovcu je ponovno ubijanje već mrtvih žrtava, izjavio je izraelski istoričar Gideon Grajf i istakao da je ovaj koncentracioni logor za Jevreje, Srbe i Rome bio carstvo okrutnosti Nezavisne Države Hrvatske bez presedana. On je tokom video-konferencije o Jasenovcu koju je organizovalo Udruženje Srba u Norveškoj istakao da je kod ljudskih moralnih vrednosti potpuno pregažen u ovom koncentracionom logoru, kao i u nacističkom Aušvicu, prenosi RTRS. Grajf je ukazao da su su ubistva u logoru Jasenovac vremenom postajala sve brutalnija i ekstremnija, zasnovana na principu nečovečnosti i nemilosrdnosti, kako bi se logorašima prouzrokovale što veće patnje. Ovaj ugledni istoričar, navodi RTRS, nazvao je ustaše “najvećim ubicama

Branko Đurica: Pokolj zbog ustaške značke

Znate, gospodine moj, lako je ubiti čoveka… Samokresom ili nožem, svejedno. Ali ubiti malo dijete, tu bih volio da vidim tu gospodu, prave ustaše, govorio je fra Miroslav Filipović. Kad sam nedavno u Srpskom listu pročitao da je u Banjaluci održan pomen Srbima poklanim 1942. oko katoličkog samostana Petrićevac, učinilo mi se da je tim povodom trebalo reći i nešto više od opštepoznatog. Mada je taj ratni zločin bio samo jedan u nezamislivom nizu započetom gotovo odmah po proglašenju Nezavisne države Hrvatske pod okriljem Nemačkog Rajha, ono što ga čini neobičnim jeste sama ličnost njegovog izvršioca, ništa manje shvatljiva od Starčevićeve, Pavelićeve ili Tuđmanove. Naime, po programu Ante Pavelića –

U Drakuliću kod Banjaluke pomen stradalim Srbima

Kod Spomen-kosturnice u banjalučkom naselju Drakulić danas će biti obilježeno 79 godina od stradanja 2.315 Srba, među kojima je bilo 551 dijete, u naseljima Drakulić, Motike, Šargovac i rudniku Rakovac, koje su ustaše ubile na današnji dan 1942. godine, bez ijednog ispaljenog metra. U Crkvi Svetog velikomučenika Georgija u banjalučkom naselju Drakulić počelo je bogosluženje u okviru obilježavanja 79 godina od pokolja više od 2.300 Srba, koje su ubile ustaše u ovom i okolnim selima Motike, Šargovac i u rudniku Rakovac. Svetoj liturgiji prisustvuju potomci žrtava ustaškog pokolja, stanovnici Drakulića i okolnih sela, te predstavnici udruženja proisteklih iz proteklog odbrambeno-otadžbinskog rata. Obilježavanju pokolja počinjenog nad srpskim narodom u većem broju

Đurđica Dragaš: Daro, Deso, Jovane…krivi smo! Praštajte!!!

Gledala sam pre nekoliko dana film „Proleće 1941“, koji je, u saradnji sa ambasadom Izraela, emitovan na Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta. Težak, mučan film, jedan od onih koje ne gledate iz dosade, tek da bi prekratili vreme, već iz potrebe da odate poštu žrtvama, da se bar u tih sat-dva podsetite da sloboda, mir i sreća nisu konstantne kategorije. Takvi filmovi vas upozoravaju da zlo lako proklija, da ne treba mnogo da se dojučerašnje komšije i prijatelji pretvore u potkazivače, krvnike i ubice, a udobni i mirni život u pakao iz kojeg nema izlaza. Pratila sam potresnu sudbinu jevrejske porodice i njihovu borbu za život, unapred osuđenu na

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.