arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Odavno nema Ćopića, pa ni najvećeg dijela njegovog opjevanog Podgrmeča,  ali on je trajno ostao zapamćen u Ćopićevom djelu, a to znači vječno. 

Pozdravni govor prof. dr Mirjane Stojisavljević na ovogodišnjim „Ćopićevim stazama djetinjstva“ održanim u Hašanima 12. oktobra 2025. godine. Poštovane dame i gospodo, ćopićevci i ćopićevke,   načelniče Opštine Krupa na Uni,  gospodine Gojko Kličkoviću, zamjeniče načelnika, gospodine Miroslave Radakoviću, dragi pjesnici, učesnici poetskog časa u čast našega Branka Ćopića, poštovani dobitniče ovogodišnje nagrade „Blagodarje“, predstavniče novoosnovane Biblioteke „Branko Ćopić“ iz Velike Popine, Đorđe Stojisavljeviću,   dragi đaci i nastavnici osnovnih škola koje nose ime velikog pisca, i iznad svega, dragi dobitnici nagrada za literarni rad sa temom Ježeve kućice; Potom, dragi gosti naših suorganizatora, Opštine Krupa na Uni, na koncu, i poštovani majstori koji ste gradili ovo lijepo zdanje, naše

Rade R. Lalović: SONETI NAD SJENIMA SRPSKIH MUČENIKA

Kada smo se sredinom druge decenije 21. vijeka, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti njegovanja kulture sjećanja u školskoj praksi, počeli baviti istraživanjem poezije čiji je glavni motiv srpsko stradanje u 20. vijeku skoro niko od osnovnoškolskih i srednjoškolskih profesora srpskog jezika i književnosti, pa čak ni od univerzitetskih profesora sa katedri za srpski jezik i književnost nije mogao da nam odgovori na pitanje da li je neko od srpskih pjesnika napisao koju pjesmu o Jasenovcu, Jadovnu, Prebilovcima. Dominantni odgovori su bili „Ne znam.“ ili „Ja se time nisam bavio“. I tako je započelo naše traganje za poezijom koju smo u svojim kasnijim radovima nazvali srpska poezija stradanja i patnje.

DARKA DERETIĆ O KULTURI SJEĆANjA: Pjesnici su najhrabriji sloj našeg društva! (VIDEO)

Na štandu Predstavništva RS na ovogodišnjem Sajmu knjiga 26. oktobra 2019. godine promovisan je zbornik radova Srpska poezija stradanja i patnje koju je izdao Centar za kulturu i informisanje Foča. Priređivač ovog djela Rade R. Lalović je istakao da je ovakva poezija najizraženija u ratnim i poratnim vremenima, ali da je i veoma važna za formiranje kulture sjećanja. – Srbi su s vremena na vreme skloni da se samokritikuju i da nihilistički ocjenjuju svoju prošlost. Koliko god uradili da u kulturnoj svijesti naroda uradimo nešto, nerijetko se čuje da ne znamo da cijenimo i poštujemo stara vremena, događaje i ljude koji zbog učinjenog djela treba da ostanu upamćeni – rekao

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.