arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Nemanja Dević je prekopao mnoge arhive u zemlji i inostranstvu

Nemanja Dević: Živeli ravnogorci ali i mir svim nevinim žrtvama zločina u Drugovcu 29. aprila 1944.

Koji god njihov zločin širom Srbije da pomenete, oni samo iznova ponavljaju naučenu recitaciju i otvaraju kišobran na kom piše: Vranić i Drugovac… Pre 80 godina, baš na današnji dan, 29. aprila 1944, četnici upadnu u selo Drugovac kod Smedereva, koje je inače bilo kao neka lokalna Srebrenica u ovom delu Šumadije 43-44. Partizani prethodno u tom selu pobili sve glasnije neistomišljenike, jednom čak i zatrli porodicu. Onda su odatle počeli napade i na druga sela, a u Drugovac dovodili i seljake iz okolnih mesta i tu ih ubijali. Četnici im pretili, upadali u selo, vraćali oko za oko, čak na kraju i pregovarali, i ovi im streljali pregovarača/e. Na

Dobrivoje Vidić: JEDNA NEISPRIČANA ISTORIJSKA PORODIČNA PRIČA

Oslobađanje gradova NDH od partizana. Kako je to izgledalo iz ugla srpskih stanovnika Dervente, Banjaluke, pa i drugih gradova NDH. Posle genocida 1941, ko je ostao živ, posle ubijanja uglednih, odvođenja u Jadovno i Jasenovac, i progona u Srbiju, pada pod zaštitu njemačkog Vermahta i njihovih EK centara od 20. januara 1941. Od tad Srbi, koji su izbjegli u sela, dobijaju pravo da se vrate u svoje kuće. Nemačka Štalova divizija trećepozivaca im to garantuje i pomaže oko useljavanja i izbacivanja ustaških porodica,koje su predhodno useljene od strane NDH, sa rešenjem direktora NDH agencije. Direktor za Banjaluku te agencije što je otimala i na sebe knjižila srpsku imovinu je bio

BITKA ILI MASAKR NA SUTJESCI: Gubici Nemaca jedan odsto, četnika 17 vojnika, partizana 12.000 boraca!

15. maja 1943. počela je operacija Švarc. Da li je baš sve bilo kao na filmu? Izvor: Pogledi ; Autor: Miloslav Samardžić ; 16. mart 2013. “Vi imate pravo da znate sve“ – poručuje nam RTS, dok nam u stvari uporno nameće obavezu da ne znamo ništa. Zato nam se nekritički – bez objašnjenja da je to sve laž i prevara – reprizira i film “Bitka na Sutjesci“, iako je do sada mogao biti snimljen niz filmova sa istinitim događajima. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju

Partizansko testerisanje po Srbiji

U „Politikinoj” rubrici „Među nama” objavljen je članak prof. dr Slobodana Čikarića „Satanski pir na Dubičkom mostu” 2. januara 2021. koji autor završava racionalno-moralnim obrazlaganjem zašto „kopa” po istorijskim ranama navodeći Ciceronove reči da upoznajući svoju (pravu) istoriju odrastamo. Ovom prilikom bih iskoristio svoje pravo da konstruktivno doprinesem upoznavanju (prave) istorije radi nacionalnog odrastanja. Naime, više od polovine stoleća svih šest priznatih naroda, deset narodnosti i više od dvadeset etničkih grupa i grupica na prostorima bivše Jugoslavije je izučavalo njenu opštu istoriju u kojoj je glavni akcenat bio na tzv. Narodnooslobodilačkoj borbi i revoluciji a u čijim se nastavno-edukativnim planovima i programima (od osnovnoškolskih do univerzitetskih postdiplomskih studija) Brozovi partizani

EKSKLUZIVNA FOTOGRAFIJA: Valjevski partizani sprovode na strijeljanje sumnjive seljake 1941.

Vidi se da su osumnjičenima vezane ruke na leđima, a među osmoricom partizana koji ih sprovode zapaža se i nekoliko vrlo mladih, verovatno i maloletnih momaka. Među egzekutorima se nalazi i Stjepan (Stevo) Filipović, potonji narodni heroj i simbol otpora valjevskih partizana, zapisao je Nemanja Dević. Jedna od retkih sačuvanih fotografija, koja prikazuje valjevske partizane koji sprovode na streljanje sumnjive seljake, avgusta 1941. godine. Vidi se da su osumnjičenima vezane ruke na leđima, a među osmoricom partizana koji ih sprovode zapaža se i nekoliko vrlo mladih, verovatno i maloletnih momaka. Među egzekutorima se nalazi i Stjepan (Stevo) Filipović, potonji narodni heroj i simbol otpora valjevskih partizana. Ova fotografija još jedan

MASOVNE GROBNICE KOD SNAGOVA ČEKAJU NA EKSHUMACIJU

Na drugom kilometru lokalnog puta od Zvornika ka Tuzli kod sela Snagova kod Borića, kako meštani zovu mesto stradanja četnika krajem 1945. godine i posle Drugog svetskog rata, s desne strane, martovsko sunce probija kroz visoke četinare. Izvor: ZEMUNSKI LOKALNI GLOBUS Ž.Ž. ; Tekst i fotografije: Žana M. Živaljević, 17. marta 2020. godine NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Na nekoliko koraka od puta, pre 75 leta, tu su se zaustavljali puni kamioni iz

Vladislav B. Sotirović: Zašto je potrebna detitoizacija Srbije?

Titovi partizani se u toku čitavog rata nisu ni borili protiv stranog okupatora, već samo protiv Ravnogorskog pokreta đenerala Draže Mihailovića. Srbija i Beograd su i ove godine 20. oktobra tradicionalno proslavili „Dan oslobođenja“ glavnog grada Srbije. U donjem tekstu bih se ukratko osvrnuo na suštinski karakter Drugog svetskog rata na relaciji Brozovi partizani (NOP)-Dražini četnici (JVuO) u cilju konstruktivnog doprinosa shvatanju „Dan oslobođenja“ u političko-istorijskom kontekstu. Jedna od najvećih i najnotornijih laži anti-srpskog i anti-srbijanskog titoistilkog režima nakon Drugog svetskog rata pa sve do danas jeste da su jugoslovenski partizani pod rukovodstvom Josipa Broza Tita (1892−1980. g.) vodili patriotsku borbu za oslobađanje zemlje od stranih okupatora i da su

Zaboravljeni zločin na ergeli Borike

Priča koja slijedi nema veze sa turizmom i ekonomijom o čemu bi trebalo pričati ovih dana i vremena. Imaju Borike i jedan zaboravljeni istorijski datum o kome osim tadašnjih pobjednika, drugi iako su znali, nisu smjeli govoriti, a još manje eventualno nešto napisati. Riječ je o 7. I 8. martu 1942. odine kada su partizani iz sastava Druge proleterske brigade na ergeli „Borike“ u prvoj borbi nakon formiranja u Čajniču 1. marta te ratne godine na mučki način opkolili i likvidirali, po jednim izvorima 126 četnika i 5 njihovih oficira (Monografiha „Rogatica“) a po drugim (Druga proleterska brigada) 150 aktivnih oficira i podoficira Kraljeve vojske u otadžbini. Oni su, zapisao

U CENTAR – dr CVETKOVIĆ Partizani na Blajburgu streljali vojnike, a u Srbiji civile

Gost medijske kuće „Centar”, u emisiji „Intervju”, koju vodi i uređuje Dejan Petar Zlatanović, bio je Viši naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju, dr Srđan Cvetković.   Tema emisije bila komunistički zločini na kraju i nakon Drugog svetskog rata. U emisiji se još govorilo o krvavim unutrašnjim političkim obračunima od početka stvaranja moderne srpske države, razlici između obične i totalitarne diktature, broju ubijenih ljudi u partizansko-komunističkim čistkama nakon Drugog svetskog rata, političkim osuđenicima i zatvorskim uslovima pre i nakon Drugog svetskog rata, nekomunistima kao građanima drugog reda u Titovoj Jugoslaviji i kako su politički osuđenici i sveštenici radili za UDB -u (00.01:00); o zloupotrebi antifašizma u borbi protiv ideoloških neistomišljenika,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.