arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Kusturica: U Srbiji nemoguće snimiti film o NATO bombardovanju SRJ

Režiser Emir Kusturica izjavio je da je u Srbiji nemoguće snimiti film o NATO bombardovanju SR Jugoslavije iz 1999. godine. “Zašto mi nemamo film o NATO bombardovanju nego moraju Rusi da ga naprave? Zato što Rusima ne odgovara da NATO bude tu. A, da li nama odgovara ili ne odgovara? Meni ne. A, da li ljudima koji vladaju u ovoj zemlji odgovara takav film? Treba njih da pitate”, rekao je Kusturica za “Sputnjik”. On je ponovio da smatra da je Holivud mašina za pranje para, da se najveći fondovi iz cijelog svijeta slivaju upravo u taj propagandni režim. “Mi ovdje imamo tu slobodu koju ne znamo da koristimo”, dodao je

Hronologija NATO zločina: 11. april – ubijena jedanaestomesečna beba

U jednom od najintenzivnijih napada NATO avijacija bombardovala je Prištinu i Đakovicu Noć pred pravoslavni Uskrs 1999. godine, NATO avijacija je, kasetnim bombama i razornim projektilima „tomahavk“, bombardovala selo Merdare, kod Kuršumlije. Te noći poginulo je šest meštana, a 23 je ranjeno. Među poginulima su bili i najmlađa žrtva NATO agresije jedanaestomesečna Bojana Tošović i njen otac. Majka Marija Tošović, koja je bila u sedmom mjesecu trudnoće, teško je ranjena. U jednom od najintenzivnijih napada NATO avijacija bombardovala je Prištinu i Đakovicu. U okolini Prištine u toku noći palo je više od 50 projektila. Ponovo je bombardovan aerodrom Slatina kao i okolina manastira Gračanica. Vojska Jugoslavije je u reonu karaule

Đorđe Bojanić: Albert Avdijev, ruski dobrovoljac (snajperista), na tribini „Dvadeset godina od bitke za Paštrik“ u Vranju.

Naš brat Avdijev, junak… koji se borio za nas. Njegovo herojstvo i borba za srpski narod i pravoslavlje ogleda se, pored ostalog, u činjenici da, kada ga je teroristički snajper pogodio u desno, on je svoj snajper prebacio na levo oko i nastavio da se bori dok nije pao u nesvest. Posle tragedije prebačen je u bolnicu u Prištini, a onda na VMA u Beogradu. Čim se malo oporavio, pobegao je iz bolnice i vratio se na ratište. Izgubio je desno oko, ranjen je i u ruku i ratni je vojni invalid (100%). Avdijev je iz Vladikavkaza, on ima ratnu priču od koje se može napisati ceo roman. Pored Avdijeva

7. april – Vazdušni napad na Prištinu, desetoro poginulo, troje djece

U Novom Sadu je gađana Rafinerija nafte u neposrednoj blizini naselja Šangaj. Oštećena je osnovna škola “Veljko Vlahović” i dječiji vrtić “Duga”. Povrijeđene su četiri osobe Deset osoba je poginulo, među kojima i troje djece, te 1999. u najžešćem napadu od početka NATO bombardovanja kada je raketirano gradsko jezgro Prištine. Po peti put bombardovan je Niš, u Novom Sadu gađana rafinerija. Komanda Prištinskog korpusa saopštila je da su sve jedinice postupile u skladu sa odlukom jugoslovenskih vlasti o prekidu vatre na području Kosova i Metohije. U saopštenju Komande se navodi da je stanje na Kosovu „mirno“ osim vazdušnih napada NATO. Ministri inostranih poslova SAD, Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije

Italijani i Srbi su žrtve NATO bombardovanja

U Italiji održan skup posvećen posledicama korišćenja osiromašenog uranijuma, prisustvovala i srpska delegacija. Laketić: Evidentne posledice radioaktivnog zračenja, prikupljamo medicinsku dokumentaciju Tražimo od Evrope da pomogne pogođenima posledicama NATO bombardovanja, da u evropskim sedištima razmotre svu dokumentaciju i donesu odluku kako pomoći oštećenima i obolelima. Jer trpe i Italijani i Srbi – rekao je u četvrtak Domeniko Leđero iz italijanske Vojne opservatorije, na naučnom skupu posvećenom posledicama NATO bombardovanja na zdravlje, koji je održan u Rimu. Leđero je poručio i da je čas da se čuje istina i priznaju žrtve, da se prekine tišina. Naučnom skupu “Žrtve osiromašenog uranijuma – godina posle četvrte Parlamentarne komisije za istragu, sadašnjost i budućnost”,

HEROJSKI ČIN KOJI JE ZADUŽIO SRBE: Priča o Grku koji je odbio da bombarduje našu zemlju (VIDEO)

Jedna epizoda iz bombardovanja SRJ 1999. godine Srbija i danas pamti s posebnim emocijama. Reč je o odluci Grka Marinoas Ricudisa, koji je odbio da učestvuje u bombardovanju Srbije „Kao pravoslavac ne mogu da učestvujem u napadu na bratski narod“, rekao je Ricudis, kapetan broda grčke ratne mornarice. Grčki heroj se u tim dramatičnim danima oglušio o direktno naređenje i vratio brod u luku. Srbi mu taj čin nisu zaboravili, pa je u Beogradu osvanuo i grafit s njegovim likom, a patrijarh srpski Irinej odlikovao je prošle godine Ricudisa Ordenom Svetoga cara Konstantina. „Marinos Ricudis bio je u situaciji da izvrši dužnost grčke države i učestvuje u sramnom napadu na

„Prosvećeni“ Srbi i smisao istorije

Smisao istorije ne postoji sam po sebi. Da li će borba, žrtve i stradanje imati smisla ne zavisi od ratnog ishoda, već od našeg odnosa Humanitarno bombardovanje Srbije iz 1999. dobar je povod da nacija razmisli o svojoj istoriji i usudu koji je prati. Čini se da i ovih dana najmudriji među Srbima upravo to rade, hrabro saopštavajući naciji istinu – za bombardovanje Srbije kriv je Slobodan Milošević. Klinton, ili savetnici srpske vlade, Bler i Šreder, na primer, samo su humanisti koji su Srbiji pokušavali da pomognu. Sporazum iz Rambujea je zato trebalo potpisati bez obzira na to šta je u njemu pisalo. Za najmudrije među Srbima, realpolitika je matematički

Klark i Olbrajtova zarađuju na mrtvim Srbima

Američki zvaničnici u vreme bombardovanja SRJ, razvili unosne biznise na Kosovu. Bivši komandant NATO hoće rudnike, sekretarka profitirala 20 miliona Bombe koje su sa sigurne udaljenosti slali da zasipaju SRJ 1999. godine, pojedinim glavnim promoterima NATO agresije raskrčile su put do unosnih poslova na Kosovu. Preobučen u odelo biznismena, glavnokomandujući NATO snaga iz perioda bombardovanja, Vesli Klark, bacio je oko na rudno bogatstvo na KiM, dok je američka državna sekretarka iz tog doba, Medlin Olbrajt, preko više firmi i fondova isplela mrežu oko kosovskih telekomunikacija. Klark, sada penzionisani general, već šest godina pokušava da pokrene posao na Kosovu sa firmom “Enviditi enerdži Kosovo”, u kojoj je član Upravnog odbora. Iako

Anđela Vujošević: NATO bombardovanje 1999. u nemačkim medijima

Osvrćući se na dešavanja u Nemačkoj i na politička dešavanja u Srbiji tokom NATO bombardovanja 1999. godine, moguće je analizirati leksiku korišćenu u tadašnjim člancima magazina Špigel (Spiegel) i smestiti određena sredstva u različite konotacije Reči i njihova upotreba oduvek su predmet kako lingvističkih, tako i uopšte naučnih istraživanja, jer polazimo od toga da kroz jezik upijamo svet oko nas, pa tako jezik konstruiše i predstavlja našu stvarnost, potvrđujući Humboltovu tezu da je različitost među jezicima u stvari različitost u pogledima na svet. Zanimljivo je kako se kroz leksiku realizuje mišljenje, osećanje i namera govornika, jer upotreba određenog izraza ukazuje na određeni govornikov stav. Polazi se, dakle, od toga da

Đorđe Bojanić: Roman „UVIR NA IZVIRU“, uvrstiti u obaveznu školsku lektiru… evo i zašto

Roman Olivere Budmir “Uvir na Izviru”, je istinita ratna ljubavna priča nišlijke Slađane Stanković i ruskog oficira Jurija, promovisan je večeras u Domu vojske u Nišu, u prusustvu pripadnika Kopnene vojske i građana Niša. Roman govori o nesvakidašnjoj ljubavnoj pričiNišlijke Slađane Stanković, koja je kao dobrovoljac – bolničarka otišla na Kosmet da brani Svetu  srpsku zemlju, i ruskog oficira dobrovoljca Jurija Osipovskog, ovaj Rus je bio jedan od 17 ruskih dobrovoljaca koji su došli da bi pomogli u odbrani Kosova i Metohije. Imao je 35 godina i bio je ruski oficir, rodom iz Minska, Belorusija. Ova knjiga se čita u jednom dahu, prenosi Đorđe Bojanić.   Početak romana, autorka Olivera Budimir počinje divnim opisom Niša,

Vinfrid Volf: Ko je kriv za Prvi svetski rat?

Da je nemačka naum stvaranja Srednje Evrope Nemačkog carstva – svojevrsne kontinentalne tvorevine pod upravom Berlina – kumovao Prvom svetskom ratu, dokazuje knjiga „Tešitelj“. Delo dvojice nemačkih autora, Klausa Gitingera i Vinfrida Volfa objavila je izdavačka kuća „Prometej“, a u vrsnom prevodu Miloša Kazimirovića   Vinfrid Volf je na mestu poslanika Partije demokratskog socijalizma u Bundestagu proveo dvanaest godina. Na prvu vest o bombardovanju SRJ odlučio je da se što snažnije suprotstavi lažima i ratnoj histeriji, pa je samo tri dana nakon početka NATO agresije pokrenuo novine „List protiv rata“ koje su štampane u 300.000 primeraka. Da bi svetu izneo pravu pozadinu rata na Kosovu (političko-ekonomsku), objavio je i knjigu

Milan Ružić: Ljudi i neljudi

Ja, Ameriko, na dan kada se navršava dvadeset godina od dana kada si ti decu mog naroda počela ubijati, tvojoj deci ne želim smrt, već život Navršilo se dvadeset godina otkako su utihnule sirene, ali jecaji mog naroda su i dalje živi kao da su naši najdraži ubijeni juče. Danas, posle dvadeset godina patnje za onima kojih više nema, oni koji su ih u grob oterali, smatraju se našim najboljim prijateljima i uzeti su za najviše savetnike naroda koji su zatirali. Država, ili države, koja je sebe ustanovila koljući i pucajući na domorodački narod danas više ne kolje i ne puca, već bombarduje, jer je za klanje i pucanje ipak

Predlog da NATO leči naše građane obolele od raka

Predložićemo Jensu Stoltenbergu mirno rešenje spora. Ako bismo postigli dogovor da NATO o svom trošku leči građane Srbije obolele od raka u najboljim bolnicima u Nemačkoj i najsavremenijim lekovima, onda bismo odustali od tužbi. Nedavno smo se obratili kancelariji generalnog sekretara NATO-a i on nam je za sedam dana odgovorio da će nas primiti u Briselu oko 15. aprila”, kaže profesor međunarodnog krivičnog prava dr Sreto Nogo, predsednik Udruženja građana „Osiromašeni uranijum”. Dve hiljade ljudi iz Beograda i ukupno četiri hiljade iz cele Srbije obratilo se ovom udruženju sa medicinskom dokumentacijom, posle prošlogodišnjeg profesorovog intervjua za „Politiku”. On je tada apelovao da se jave oboleli od raka iz svih krajeva

Mitropolit Amfilohije: Gdje su Hitler i Musolini stali, tu je NATO nastavio

Bombardovanje koje je prije 20 godina započeto, po mnogo čemu je bila agresija slična nacističkoj iz 1941. godine Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije služio je sinoć, sa sveštenstvom, parastos žrtvama NATO agresije u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. Time je simbolično u 19:45 časova, kada su pale prve bombe na našu zemlju 1999. godine, počeo molitveni skup pod nazivom ,,Počelo je 24. marta 1999. – 20 godina i dalje nas ubijaju karcinomi, leukemije, smrtonosnost novorođenčadi“. Nakon parastosa, u kripti hrama skup je nastavljen prikazivanjem filma koji je o događajima i stradnjima od početka do kraja NATO bombadovanja uradio portal IN4S. Mitropolit Amfilohije podsjetio je na riječi svetog Aleksandra Nevskog da Bog

Srbsko sabranje “Baštionik”: MI PAMTIMO !

Na današnji dan 19 zemalja Nato alijanse otpočele su, ničim izazvane, bezobzirno i mučko bombardovanje jedne male države, jednog malog, antifašističkog i slobodarskog naroda. Baštionik je i ove godine, na dvadesetogodišnjicu ovog zločina koji je trajao 78 dana, zajedno sa sveštenstvom Hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci organizovao molitveni pomen za sve ubijene u bombardovanju Savezne Republike Jugoslavije, ali i Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Broj pobijenih od nato bombi u ove tri države nije zvanično utvrđen, poznat je samo Gospodu, kao i broj stradalih i onih koji će stradati od posljedica bombi sa osiromašenim uranijumom. Moramo pamtiti ko nam je to uradio! Možemo im oprostiti, ali moramo pamtiti naše

NAJNOVIJE VIJESTI

Stope u snijegu..

Svjedočenje Kate Bukve rođene Trbojević o obruču na Petrovoj gori, pokoljima i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.