arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Doboj: Obeležavanje 105 godina od prvog transporta Srba u austrijski logor

Kroz koncentracioni logor u Doboju prošla je ukupno 45.791 osoba, od kojih 33.696 Srba sa područja BiH, a umrlo je oko 12.000 Srba. U Doboju će danas u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, biti obilježeno 105 godina od internacije Srba u dobojski logor. Austrougarske vlasti 27. decembra 1915. godine osnovale su koncentracioni logor u Doboju koji je zatvoren 5. jula 1917. godine. Kroz ovaj logor prošla je ukupno 45.791 osoba, od kojih 33.696 Srba sa područja BiH, a umrlo je oko 12.000 Srba. Srpski narod mora da bude okrenut budućnosti, ali da nikada ne smije da zaboravi svoju prošlost, stradanje i svoje žrtve, kao i

Logor u barakama na Savi : NEMAČKI LOGOR UŽASA ZA SRBE, JEVREJE I ROME

Na današnji dan 1941. u Šapcu je osnovan Logor u barakama na Savi, prvi od tri koncentraciona logora u ovom kraju. Kroz njega je za 3 godine postojanja prošlo oko 30.000 Srba, Jevreja i Roma… a imao je oko 2.500 žrtava. Logor u barakama na Savi ili Koncentracioni logor na Savi  je jedan od tri nacistička logora koji su osnovani u Šapcu i jedan od mnogobrojnih logora koje su u sistemu koncentracionih logora širom tadašnje okupirane Srbije osnovale Nemačke opukacione snage u toku Drugog svetskog rata. Logor u barakama na Savi je bio smešten kako mu i samo ime kaže u vojnim barakama Vojske Kraljevine Jugoslavije na prostoru oko Starog grada, a sastojao

Hrvati u školi uče o Diani Budisavljević

Film o spasavanju srpske dece od NDH uvršten u nastavni program u susednoj državi. Preporuka ministarstva da ga vide đaci od 13 do 18 godina. Film „Dnevnik Diane Budisavljević“, o hrabroj ženi koja je u vihoru rata spasavala srpsku decu, uključen je u nastavni program u Hrvatskoj i moći će ga videti učenici već naredne školske godine. Ministarstvo nauke i obrazovanja Hrvatske ocenilo je da film rediteljke Dane Budisavljević ima jasnu vaspitnu-obrazovnu ulogu i preporučilo nastavnicima da ga, u okviru projektnog dana, prikažu učenicima starim od 13 do 18 godina. Ovaj potresni igrano-dokumentarni film istinita je priča o državljanki austrijskog porekla udatoj za lekara pravoslavne veroispovesti u Zagrebu, koja je

Jadovno

Na premijeri filma „Krst nad jamom“nastalog u produkciji Udruženja „Jadovno 1941.“ održanoj 21. maja u Beogradu onako uplakane posle svega što smo videle pogledom smo se dogovorile da prvom prilikom kad Dušan J. Bastašić i Udruženje budu organizovali molitveno putovanje u Jadovno ćemo otići tamo. Onda se, kako to već uvek biva, umešao Boško i krenule smo put Jadovna. Nekad je dovoljan pogled da pokrene lavinu. Pre nego krenem sa pričom koja će biti duga… VELIKO HVALA BRATU DUŠANU J. BASTAŠIĆU. NE SAMO ZA ORGANIZACIJU OVOG PUTOVANjA VEĆ ZA SVE ONO ŠTO SA UDRUŽENjEM, VOLONTERIMA, ENTUZIJASTIMA I DONATORIMA RADI POSLEDNjU DECENIJU NA OČUVANjU SEĆANjA NA JADOVNO. ALI I ŠIRENjA ISTINE I PODIZANjU SVESTI O STRAVIČNOM ZLOČINU KOJI SE

Čudesna životna epopeja od ustaškog logora do Skupštine Srbije: „Ispričaću svima turobnu istinu“!

Prvom sednicom novog saziva Skupštine Srbije predsedavaće Smilja Tišma.Ne samo zato što je najstarija. Ova čast ukazana joj je i zato što je pobedila užase dečjih logora Nezavisne Države Hrvatske i Jasenovac. Lični je svedok velike istorijske tragedije srpskog naroda. Iako nije član stranke, SPS je pozvao ovu penzionerku da bude na izbornoj listi Socijalističke partije Srbije i Jedinstvene Srbije, jer je ova žena – simbol pobede. Rođena je kaže, najverovatnije 1931. ili 1932, ne zna, jer je sve spaljeno, ali dobro se seća detinjstva. Sa starijim bratom i dve mlađe sestre, preživela je ustaške logore u koje su ih odvodili dva puta. Od logora do Skupštine Srbije „Iznenadili su

Slobodan Antonić: Jasenovac u Beogradu

Ne smemo dozvoliti još jedan genocid u povratu, bilo u Srpskoj, bilo u Srbiji. Zar ne možemo da se dogovorimo o nekoliko nacionalno ključnih stvari, poput – šta je Beogradu Jasenovac? Šta je Beogradu Jasenovac? Beograd, u postavljenom pitanju, nisu samo vlast i nad-vlast (kolonijalno-kompradorska struktura), već je to i ovdašnje javno mnenje, naša javna svest. Jasenovac, takođe, u 0vom pitanju, nije samo najstrašnije mesto u ljudskoj istoriji (ovde 106), već su to Pag i Jadovno, Bljesak i Oluja, i sve ostale zločinačke stanice troetapnog projekta hrvatskog genocida nad Srbima: pobiti – proterati – pohrvatiti (ovde i ovde). „Sećam se Beograda 1941-1944“, pričao je arh. Peđa Ristić, „leševi su tada plivali

Tarčin

Srpski zatočenik logora „Silos”: Molio sam da me ubiju

Slavko Jovičić Slavuj, jedan je od srpskih zatočenika sa najviše dana u logoru: “Silos” je bio laboratorija za testiranje ljudske izdržljivosti. Logor “Silos” u Tarčinu kod Sarajeva zatvoren je 27. januara 1996. godine. Tog 19. januara 1996. godine Slavko Jovičić Slavuj, razmenjen je zajedno sa drugim zatvorenicima zloglasnog sarajevskog logora “Silos”. Posle 1.334 dana provedena u sarajevskim logorima, popularni Slavuj je ugledao slobodu. Psihički i fizički slomljen, sa 40 kilograma manje nego kad je uhapšen i zatvoren, Slavko se našao na slobodi. Logor “Silos” u Tarčinu kod Sarajeva zatvoren je na današnji dan 1996. godine. Iako je prošao golgotu sarajevskih logora, ostao je da živi u Sarajevu. U politiku je

Položeni vijenci za Srbe stradale u prvom evropskom logoru

Kod Spomen-kosturnice u Doboju položeni su vijenci u okviru obilježavanja 104 godine od internacije Srba u prvi organizovani logor u civilizovanoj Evropi, u kojem je 12.000 ljudi izgubilo život. Vijence su položili delegacija Narodne skupštine Srpske, pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Zoran Janjić, predstavnici Konzulata Srbije u Banjaluci, delegacija grada Doboja i pripadnici Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH. Prethodno je kod Spomen-kosturnice služen parastos, a u Hramu Svetih Petra i Pavla u Doboju služen pomen, čime je počelo obilježavanje 104 godine od internacije Srba u austrougarski logor u Doboju. Kroz logor u Doboju od 1915. do 1917. godine prošlo je više od 45.000 Srba, o čemu

Međunarodna konferencija o Jasenovcu u Jerusalimu

Od 19. do 22. novembra, u organizaciji Srpsko-hebrejskog centra, na ONO univerzitetu u Jerusalimu biće priređene tri značajne konferencije, pišu Novosti. List navodi da će biti održani Međunarodna konferencija o Jasenovcu, otvaranje Srpsko-jevrejskog centra za izučavanje srpskog jezika, kulture i istorije i povodom 790 godina od prvog hodočašća Svetog Save, postavljanje memorijalne ploče u čast oca autokefalnosti SPC. Međunarodnom naučnom konferencijom o Jasenovcu, koja se održava pod pokroviteljstvom ministarstava za spoljne poslove i prosvete i Arhiva Vojvodine, predsedavaće prof. dr Gideon Grajf, istraživač Instituta za Holokaust „Šem olam“ u Izraelu. Na kraju konferencije predviđeno je donošenje Jerusalimske deklaracije o Jasenovcu. Konferencijom će predsedavati prof. dr Gideon Grajf, istraživač Instituta za

sisak-2012-parastos-komemoracija-001.jpg

Sisak: Pomen na stradanje srpske djece sa Kozare

Na dječijem groblju u parku Diane Budisavljević u Sisku, održan je pomen na stradanje srpske djece sa Kozare u dječijem logoru u Sisku tokom Drugog svjetskog rata. Ovaj logor bio je jedan od nekoliko dječijih logora u NDH-a, što je jedinstven slučaj u ljudskoj istoriji. I danas je sa ovog mjesta poručeno da se ovakav zločin ne smije nikada zaboraviti, kao i da se treba suprotstaviti reviziji istorije u Hrvatskoj koja je i te kako prisutna. Bezbrižno djetinjstvo i odrastanje, dječije igrarije za Dobrilu i njene drugare, bili su samo nedosanjani san. U ljeto 1942. godine, preživjela je golgotu dječijeg logora u Sisku, a ožiljci u njenom sjećanju ne blijede

Umro poslednji preživeli zatočenik zloglasnog logora

Semjon Rozenfeld, poslednji poznati preživeli učesnik pobune logoraša u nacističkom logoru smrti Sobibor, preminuo je danas u 97. godini. To je potvrdio predsednik organizacije Jevrejska agencija za Izrael Isak Hercog. „Žalimo zbog odlaska Semjona Rozenfelda, učesnika ustanka u Sobiboru koji je u užasu Šoe postao heroj“, naveo je Hercog u saopštenju. Rozenfeld, rođen u sovjetskoj Ukrajini, kao vojnik Crvene armije pao je u zarobljeništvo a bio je jedan od oko 50 zatočenika u Sobiboru koji su preživeli i logor smrti i rat. Od maja 1942. do leta 1943. je u Sobiboru, logoru na teritoriji današnje Poljske, ubijeno oko 250.000 Jevreja, najvećim delom iz Poljske ali i iz Holandije, Češke i

„Rad oslobađa“ – natpis iznad glavne kapije zloglasnog logora Aušvic

Uvar u Štuthofu optužen za saučesništvo u ubistvima

Njemačko tužilaštvo optužilo je devedesetdvogodišnjeg bivšeg čuvara u koncentracionom logoru Štuthof za saučesništvo u ubistvu, u još jednom od slučajeva u vezi sa ratnim zločinima u periodu nacističke Njemačke. Tužioci u Hamburgu optužili su čuvara identifikovanog kao Bruno D. da je pomogao i podržao ubistvo u 5.230 slučajeva, tokom skoro devet mjeseci provedenih na osmatračnici logora na kraju Drugog svjetskog rata. Prema pisanju njemačkog lista „Velt“, koji je prvi objavio vijest o optužbi, bivši čuvar je tokom dobrovoljnog ispitivanja prošle godine priznao da je bio svjedok odvođenja ljudi u gasne komore u logoru. On je rekao da se osjećao loše zbog ljudi u logoru i da nije znao zašto su

Popis djece

Zagonetka Dijane „švabice“

Kada 28.maja 1945.godine, dvojica oficira OZN-e za grad Zagreb službeno posete Dijanu Budisavljević rođenu Obekser, počeće zagonetka, nerešena već punih 70 godina. Zašto su potegli kod gospođe pedesetih godina, supruge uglednog profesora Medicinskog fakulteta, ali ipak Srbina, koji je nekako pretekao ustaškim rasnim zakonima, koji su čistili kao gvozdena metla! Požurili su, tek tri sedmice po oslobađanju grada, još punog hrvatskih fašističkih zločinaca, posakrivanih „od podruma do tavana“ kod svojih mnogobrojnih obožavalaca! Čime je to austrijska Nemica toliko intrigirala vlast hrvatskih komunista, da je posećuju odmah po svom ulasku u grad Zagreb? Kada u aprilu 1941. ustaški ideolog Mile Budak, javno objavi nameru da se trećina pobije, trećina nasilno pokrsti

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.