arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Zašto i od koga su djeca sa Kozare dovedena u poziciju da ih neko spasava i usvaja?

Povodom tužne godišnjice stradanje srpske djece sa Kozare, Potkozarja, Banije, Korduna, Slavonije, Srema i Like u NDH 1942.godine. U vrijeme Drugog svjetskog rata, najviše srpskog naroda stradalo je u NDH 1942. godine u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Vrhunac, najmasovnije stradanje, bilo je u  julu mjesecu, sa masovnim početkom već mjeseca juna a trajalo je do mjeseca oktobra. Ova konstatacija ne umanjuje i ne može zapostaviti na stotine hiljada pobijenih mladih ljudi, žena, djece i staraca do toga datuma, počev od 10 aprila 1941. godine. Ljetnjih mjeseci 1942.godine, ustaško domobranske jedinice hrvatske i njemačke vojske, otpočele su i sprovele operacije čišćenja Kozare od tamošnjih ustanika/partizana uglavnom srpskog sastava. Pred koljačkim postupcima učesnika

Zlatomir Lazić: USTAŠKI REVIZIONIZAM CRKVE U HRVATSKOJ

Iskreno, mi Srbi smo u konstantnoj defanzivi, sa impulsivnom reakcijom, na mah, bez istrajnosti i kontinuiteta, sa jako oskudnim znanjem naših istoričara. Ne smem ni da pomislim šta bi bilo sa našom kulturom sećanja na stradanje dece u NDH da nije bilo Dragoja Lukića. A Lukić to nije pisao juče, već pre gotovo pola veka. I bio je jedno od te dece. I nije mrzeo Hrvate, naprotiv. Njemu za to nije bio potreban Tito, kao što je danas „srpskim medijima“ i profesionalnim analitičarima, koji ne silaze sa nacionalnih TV, potreban Vučić. Imao sam prilike da u jednom sećanju Jane Koh, koja je kao aktivista Crvenog križa iz Zagreba učestvovala u

Nemački vojnici streljaju omladince u logoru Sajmište (Foto Vikipedija)

Zapostavljena istorija: Koliko je Srba umoreno u zemunskoj “čekaonici smrti”?

U Prihvatnom logoru Zemun na Starom sajmištu, prvom koncentracionom logoru za Jevreje na prostoru bivše Jugoslavije, odnosno na prostoru bivše Nezavisne države Hrvatske, stradalo je više od 10.000 logoraša, a u njemu su u drugom periodu rada više od 90 odsto zatvorenika bili Srbi, dovedeni pre svega iz NDH-a, a manjim delom iz okupirane Srbije, rekao je danas član upravnog odbora Memorijalnog centra Staro sajmište Milan Koljanin. On je na tribini “Čekaonica smrti: Prihvatni logor Zemun (1942-1944) u koordinantnom sistemu nacističkih logora” ukazao da je logor bio pod upravom nemačke policije u okupiranoj Srbiji, a da je u prvom periodu rada, od 1941. do 1942. godine, stradalo svih 6.320 Jevreja

Akademik Dimić: Hrvati pokušavaju da ulepšaju svoju istoriju

Tvrdnje zagrebačkih nadbiskupa, na čelu sa Josipom Bozanićem, da su u Jastrebarskom i Sisku tokom Drugog svetskog rata bila prihvatilišta za decu u kojem su navodno lečeni, a ne logori u kojima su mučeni i ubijani, po rečima akademik Ljubodraga Dimića pokušaj da se zaboravi i prekroji vlastita istorija za buduće generacije Hrvata. „To je pokušaj da se zaboravi vlastita prošlost, da se ona ulepša, da se kao takva populariše i da postane deo svesti stanovnika u Hrvatskoj koji sada stupaju na životnu scenu. Ti mladi će u narednim decenijama taj narativ prihvatiti kao istinit, a poništavaće ono što su istoričari do sada o tome rekli”, rekao je Dimić za

Mika Bundalo – Brigita Knežević

Svjedočanstvo da u bezumlju rata i velikog stradanja, postoje ljudi koji su pružili ruku stradalnicima i spašavali njihove živote iako su bili Srbi. Brigita je rođena 25. aprila 1940. godine u selu Mirkovci kod Kozarske (Bosanske) Dubice u porodici Bundalo. Za vrijeme neprijateljske ofanzive na Kozaru u ljeto 1942. godine s porodicom je dospjela u logor Staru Gradišku gdje je zajedno s brojnom djecom nasilno odvojena od njihovih roditelja. Zahvaljujući Diani Budisavljević i njezinim saradnicima spašena je iz logora i odvedena u zagrebački Zavod za gluhonijeme. Ondje ju je posvojila porodica Fistrić koja joj je dala ime Brigita. Istinu o svom pravom porijeklu Brigita Fistrić je saznala puno godina nakon

Djeca_sa_Kozare.jpg

Kalendar genocida: 11. jul 1942. Godišnjica dolaska u Zagreb prvog transporta djece sa Kozare

Prvi transport srpske djece sa Kozare stigao je u Zagreb 11. jula 1942. godine. Stradanje i najstrašnije smrti nisu bile zaustavljene … Djeca sa Kozare Prvi transport srpske djece sa Kozare stigao je u Zagreb 11. jula 1942. godine. Stradanje i najstrašnije smrti nisu bile zaustavljene … KNjIGA: „PUTEVIMA SMRTI KOZARSKE DJECE“ – TAJNA PARCELE 142 NA ZAGREBAČKOM GROBLjU MIROGOJ Video Kultura sjećanja i pamćenja – Jasmina Tutunović Trifunov ISTINA I POMIRENJE Niti je Dijana Šindler, niti je Stanić Lustig – Jadovno 1941. Jastrebarsko – Jadovno 1941.

Bivši logoraši: Za zločine u “Lori” sramotna svaka presuda osim doživotne (VIDEO)

Bivši logoraši splitskog logora “Lora” kažu da je kazna za ratne zločine nad srpskim civilima izrečena bivšem upravniku ovog logora Tomislavu Duiću i čuvaru Emiliu Buguri, sramotna i poražavajuća. Bivši logoraši, koje je u ljeto 1992. Hrvatska vojska zarobila i odvela u ovo mučilište, kažu da je sramotno niska presuda za strahote koje su Duić i Bungur lično radili. – Sramotna je svaka presuda osim doživotne za ono što je upravnik logora Tomislav Duić radio. To se ne može ljudski i razumno opisati, te torture, a najmanje dvadeset puta sam o rome svjedočio i davao iskaze. Osim toga, mi smo i krunski svjedoci da je Hrvatska učestvovala u ratu u

FOTO: WIKIPEDIA

Dragoslav Bokan: Ubijali su nam decu – Ovo svaki Srbin treba da zna

Sav smisao istorije krije se u odnosu nekog naroda prema deci svojih neprijatelja. I tome da li su i oni tretirani samo kao „budući ratnici i osvetnici“ ili, ipak, kao deca: bespomoćni mališani što, poput svake svetinje, ne smeju da budu ni dirnuti – a kamoli plašeni, mučeni i ubijani. I u toj disciplini (duboko povezanih sa istinskim hrišćanstvom) mi, Srbi, smo se pokazali dostojnim svog „arhiepiskopa u večnosti“, Svetog Save, pa i njegovih (i Hristovih) zaveta. Za razliku od naših komšija sa zapadne, prekodrinske i prekosavske strane. Surovost onih koji su „imali dovoljno (demonski inspirisane) snage“ da odvajaju našu dečicu od njihovih majki i očeva, besprimeran je slučaj u

Doboj: Obeležavanje 105 godina od prvog transporta Srba u austrijski logor

Kroz koncentracioni logor u Doboju prošla je ukupno 45.791 osoba, od kojih 33.696 Srba sa područja BiH, a umrlo je oko 12.000 Srba. U Doboju će danas u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, biti obilježeno 105 godina od internacije Srba u dobojski logor. Austrougarske vlasti 27. decembra 1915. godine osnovale su koncentracioni logor u Doboju koji je zatvoren 5. jula 1917. godine. Kroz ovaj logor prošla je ukupno 45.791 osoba, od kojih 33.696 Srba sa područja BiH, a umrlo je oko 12.000 Srba. Srpski narod mora da bude okrenut budućnosti, ali da nikada ne smije da zaboravi svoju prošlost, stradanje i svoje žrtve, kao i

NAJNOVIJE VIJESTI

Dara Banović

Dara Banović, iz sela Veliko Palančište, opština Prijedor, Republika Srpska, je živi

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.