arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

UOČI OGNjENE MARIJE

To su ti dani kada su ih u koloni poveli, kada deci nisu dali ni kap vode, kada su žene unezvereno stezale decu, jedno u naručju drugo za ruku… To su ti dani kada su, nikome krivi, živi leteli na dno dubokih kraških jama. To su ti dani kada su Srbi nestajali, odlazili zajedno u večnost. Piše: Cvijeta Radić To su ti dani kada ti vrelina vazduha ulazi u grudi, a sunce siđe do samog temena. To su ti dani kada se raduješ zrelom žitu i zreloj travi i gledaš u nebo hoće li se umilostiviti zemlji toplom kapi kiše… Ne, ne. To su ti dani kada su oni stezali

Zaklali su mi tek rođenog sina

Škola u Čelebiću je tokom Drugog svjetskog rata izgorela. Poslije rata je obnovljena, ali bez bilo kakvog biljega koji bi podsjećao na jezivi zločin koji se odigrao u njoj. U najnovijim ratnim sukobima devedesetih godina prošlog vijeka, ova sumorna i okrvavljena kuća je ponovo razorena. Juna 1990. godine  u Čelebiću sam zapisao i ovo: Škola u Čelebiću, jedno od gubilišta na kojemu je do punog izražaja došla sva bezumnost, bestijalnost i svirepost ustaškog pokreta, i danas stoji kao i onih krvavih julskih dana 1941. godine kada je u njoj i pred njom na najbezdušniji način umoreno blizu četiri stotine Srba iz ovog lijepog sela, uglavnom nejači, od tek rođenog djeteta

Cvijeta Radić: JULI

Još jedan juli u Livanjskom polju okupan pamćenjem i ogrejan toplinom plamena sveće. Još jedan juli ogrejan Suncem i milovan plavim nebom Livanjskog polja. Još jedan juli sa toplim zrakom i pesmom zrikavaca. Ni jedan juli bez sećanja! Nije to sećanje na zrelo žito, ni travu u otkosu i plastu, ni šum zelenog lista kukuruza… Nije to sećanje na pesmu kosaca, na zvuk klepanja kose i devojački kikot pod hladom bukve dok prostire na beloj marami ručak… Nije to sećanje na ledenu vodu u bukari, ni na letnju noć kad spavaš na senu da ti telo otpočine pod hladom mesečine… To je ono teško, tužno sećanje ranjenog sina i unuka

Neizmišljena priča o njoj

Sanjala sam je noćas. Onakvu kakvu je ne pamtim. Kakva je možda bila nekada davno, bar deceniju i po pre mog rođenja. Nasmejana, a crne oči igraju, gologlava, sa puštenom pletenicom preko leđa. Nigde njene crne marame… Gleda me i ne govori. Samo se smeje i maše, a kao da lebdi iznad polja. Da li njenog, Livanjskog, ili našeg sremačkog? Biće da je Livanjsko. Biće da je otišla tamo na besmrtnim krilima, da nastavi u večnosti sa onima koje su joj uzeli na zemlji. Kako se takva bol može izdržati? Gde se skriva ta snaga kojom tvoje telo i duša podnesu toliki gubitak? Muža, svekrve, braće, devera, sestara, snaha, sinovaca,

Srpski Velebit

Pokušavam da se setim kada sam prvi put čula za Jadovno. Bilo je to, čini mi se, u godinama kasnog detinjstva ili ranog devojaštva. Piše: Gordana Dostanić U našoj kući, tata i njegov prijatelj pričali su o vremenu NDH u Sremu, pominjali Pokretni preki sud i imena pobijenih komšija, Srba, nikome dužnih i nizašta krivih. Bar ne svojom voljom. Onda je mama pomenula Jadovno. Ona je u svakoj prilici sve svodila na meru lepote i tuge doživljene u njenoj Lici. Tako i tada reče da je na Velebitu bio logor u koji su odvodili Srbe. Iz njega, tog logora, niko se nije vraćao. Mnogo ljudi je na Jadovnu pobijeno. Ona

budo-u-jami.jpg

Najava: Trebinje – Promocija knjige Ognjena Marija Livanjska i izložba o Srbima Livanjskog polja

Izložba i promocija knjige održaće se 30. septembra 2023. godine u 17 časova u Muzeju Hercegovine u Trebinju. Udruženje Ognjena Marija Livanjska i Muzej Hercegovine u Trebinju imaju zadovoljstvo da vas pozovu na otvaranje izložbe ”Srbi Livanjskog polja – tragovi kroz vekove” i promociju knjige Buda Simonovića Ognjena Marija Livanjska. Izvor: Ognjena Marija livanjska Vezane vijesti:

NAJAVA: Promocija knjige „Narodna nošnja Srba Livanjskog polja“ u Livnu

Promocija knjige u Livnu, biće održana u nedelju 30. jula 2023. godine u 12 časova u prostorijama Gimnazije Livno, Kraljice Katarine 16. U izdanju Udruženja OML iz štampe je izašla knjiga Narodna nošnja Srba Livanjskog polja, koju je priredila Gordana Dostanić kao svojevrsnu kompilaciju ranije objavljenih radova i tekstova raznih autora. U knjizi je obrađeno formiranje narodne nošnje, nazivi i opis njenih pojedinačnih delova, način izrade, sličnosti i razlike sa nošnjom susednih područja, opis gradske i seoske nošnje Srba ikavaca i ijekavaca, ukrašavanje i nakit. Autorskim tekstom Jasna Vujičić je predstavila svoj lični pristup čuvanju tradicije izrade nošnje. Pored bogatih ilustracija knjiga sadrži i popis livanjske nošnje u zbirkama Etnografskog muzeja Beograd

Sveta liturgija i bogosluženje Sveštenomučenicima i novomučenicima livanjskim

Kao i svake godine, u danima kraja jula/početka avgusta obeležićemo godišnjicu velikog stradanja livanjskih Srba leta 1941. godine, kao i godišnjicu ekshumacije i sahrane njihovih moštiju. Kako je najveći broj potomaka stradalnika danas nastanjen širom sveta, molitveno proslavljanje održaće se u više pravoslavnih hramova. 29. JULI Banja Luka, u crkvi Sv.Jovana Preteče, na Laušu, biće služen Akatist livanjskim mučenicima, u 17.časova. 30. JULI Sveta litirgija u slavu Livanjskih mučenika biće služena u: Livnu, u crkvi Uspenja Presvete Bogorodice, u 10. časova Beogradu, u crkvi Sv.Marka, u 9. časova Novom Sadu, u Sabornoj crkvi, u 9. časova Sirigu, u crkvi Sv.Vasilija Ostroškog, u 9. časova Obrenovcu, u crkvi Silaska Svetog Duha

kalendar-genocida.jpg

Kalendar Pokolja: 31. jul 1941 i 1942, dan kada su počinjeni mnogobrojni zločini nad Srbima

Sadilovac, Kordun – Dana 31.07.1942. godine ustaški zlikovci su u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, pobili i zapalili 463 muškarca, žena i dece (od kojih 149 mlađih od 13 godina) iz Sadilovca, Bugara, Lipovače i okolnih sela. Jedini greh ovih nevino postradalih ljudi je bio to što su Srbi Pravoslavci. U ovom stravičnom zločinu u toku Drugog svetskog rata nestalo je oko 70% stanovništva ovog kraja. Izvor: Knjiga: Mile Zatezalo: Krik pod zvonikom Sadilovačke crkve Ključ. U noći između 31. jula i 01. avgusta 1941. godine u osnovnoj školi u Ključu i u potoku kod šumske uprave ustaše su ubile 542 lica. Najviše ih je bilo iz Kopjenice. Izvor: Strahinja Kurdulija,

NAJAVA: Promocija knjige „Narodna nošnja Srba Livanjskog polja“ u Banjoj Luci

Promocija knjige u Banjoj Luci, biće održana 27. maja 2023. godine u 18 časova u prostoru Izložbenog salona Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske, ulica Jevrejska br. 30. U izdanju Udruženja OML iz štampe je izašla knjiga Narodna nošnja Srba Livanjskog polja, koju je priredila Gordana Dostanić kao svojevrsnu kompilaciju ranije objavljenih radova i tekstova raznih autora. U knjizi je obrađeno formiranje narodne nošnje, nazivi i opis njenih pojedinačnih delova, način izrade, sličnosti i razlike sa nošnjom susednih područja, opis gradske i seoske nošnje Srba ikavaca i ijekavaca, ukrašavanje i nakit. Autorskim tekstom Jasna Vujičić je predstavila svoj lični pristup čuvanju tradicije izrade nošnje. Pored bogatih ilustracija knjiga sadrži i popis livanjske

Novo izdanje: Narodna nošnja Srba Livanjskog polja

U izdanju Udruženja OML iz štampe je izašla knjiga Narodna nošnja Srba Livanjskog polja, koju je priredila Gordana Dostanić kao svojevrsnu kompilaciju ranije objavljenih radova i tekstova raznih autora. U knjizi je obrađeno formiranje narodne nošnje, nazivi i opis njenih pojedinačnih delova, način izrade, sličnosti i razlike sa nošnjom susednih područja, opis gradske i seoske nošnje Srba ikavaca i ijekavaca, ukrašavanje i nakit… Autorskim tekstom Jasna Vujičić je predstavila svoj lični pristup čuvanju tradicije izrade nošnje. Pored bogatih ilustracija knjiga sadrži i popis livanjske nošnje u zbirkama Etnografskog muzeja Beograd i Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Sarajevo. Recenzent knjige je dr Tatjana Mikulić, muzejski savetnik Etnografskog muzeja Beograd, a značajan

Bolan trag u istoriji koju ne smemo zaboraviti

SUGRAĐANI NISU IMUNI NA PATNjE NAŠEG NARODA U DRUGOM SVETSKOM RATU Piše: Aleksandra Ilijev Značajna tema okupila je u Kulturnom centru predstavnike starijih i mlađih generacija. Govorilo se o događajima i genocidu u Drugom svetskom ratu na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Sudeći po broju popunjenih mesta namenjenih posetiocima, došlo je neočekivano više ljudi nego što je bilo u planu. To potvrđuje koliko je ova problematika i dan – danas bitna. Rat je odneo  mnogo života i promenio svet iz korena, ali negde usput izgubile su se teške priče stradanja našeg naroda u logorima. Učesnici tribine pokušali su da objasne zašto je do ovih stvari uopšte došlo i koliko je

Tribina: PROTIV ZABORAVA – SEĆANjE NA ŽRTVE

O važnosti pamćenja i sećanja na stradanje Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, na tribini u Zrenjaninu će govoriti Gordana Dostanić, predsednik UO Udruženja „Ognjena Marija Livanjska“ iz Beograda i Dušan Bastašić, predsednik Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banje Luke dok je moderator tribine Đorđe Prstojević, urednik tribinskog programa Kulturnog centra Zrenjanina. Kao pojedinci sećamo se strašnih istorijskih događaja koji su odneli naše pretke. Kao deo neke stradalne lokalne zajednice, takođe se sećamo tih strašnih i tužnih događaja. No, vreme, pre ili kasnije, ispira pojedinačna sećanja i ona će izbledeti, ako se ne institucionalizuje odnos prema važnim datumima i događajima, koji će poštovati podnetu žrtvu. Zato je deo ukupne kulture i istorije

Poziv: Sveta Liturgija Livanjskim Novomučenicima u Livnu i u Beogradu

Ove godine obeležićemo 81 godinu od velikog stradanja koje su doživeli livanjski Srbi tokom 1941. godine, te 31 godinu kako su mošti Livanjskih novomučenika izvađene iz jama širom Livanjskog polja. Kao i svake godine, okupljaćemo se u Livnu, Čelebiću, Čaprazlijama, Gubinu, Beogradu, na dalekoj Floridi i gde god još žive rasejani livanjski Srbi i njihovi potomci. Ono što će ove godine biti drugačije je činjenica da je naša Sveta Crkva i zvanično ubrojala Livanjske Novomučenike u red svetih. Zbog ove činjenice, naših stradalih predaka se više nećemo sećati kroz parastose i pomene, već ćemo Livanjske Novomučenike proslavljati kao svete Liturgijski i na drugim molitvenim okupljanjima. Od ove godine, praznik Livanjskih

Jovan Mirić: Kratak razgovor krvnika i preživele iz jame Ravni Dolac

Kada se spoji zla pošast i sila nad kojom se nema moć, onda narod ima više razloga da govori kao preživeli iz jame Ravni Dolac, misleći možda na tadašnju državu Hrvata, možda na hrvatstvo, ili na ustaštvo. Na Ognjenu Mariju, 30. jula 1941. godine, Hrvati iz komšiluka isterali su iz kuća 218 žena i dece iz Gornjih i Donjih Rujana kod Livna i žive pobacali u jamu Ravni Dolac, u planini Dinari. Muškarce starije od 16 godina odveli su i pobili dan-dva ranije. Od ovih 218 žena i dece preživelo je četrnaestoro, trinaest ženskih i jedan muški. Izvađeni su posle 45 dana provedenih u jami, moreni ranama, kamenjem i bombama,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.