arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Pogledajte film ,,KOŠARE” (video)

U režiji: Đorđa Bojanića, prof. istorije i đakona Dejana Jovanovića. Cilj ovog dokumentarnog filma je da približimo suštinu i značaj ove bitke i junaštva, koji ne ulazi u detalje bitke i strategiju iste. Kroz priču nas vodi borac i junak sa Košara Darko Anđelković i penzionisani general-pukovnik Vladimir Lazarević. Cela priča je protkana kroz naratorski deo i kazivanje pesnika dr Danila Vasojevića, brata junaka Ivana Vasojevića Jaguara, naglašava Đorđe Bojanić. Naš krajnji cilj je da ovaj film ponudimo svim školama u Srbiji da ga i đaci osmog razreda i srednjih škola pogledaju 25. marta u ponedeljak ili 11. aprila 2024. god, u nadi da dobijemo preporuku ministarstva prosvete. Narator u filmu je Boško Kozarski.

Šta je ova vlast pozitivno uradila po pitanju srpske istorije i kulture sećanja i gde još treba da se fokusira i na tome radi?

Mnogo toga nismo mogli ni da pomislimo da možemo da ostvarimo iz kulture sećanja… mnogo toga i nemamo. Piše: Đorđe Bojanić, sajt Srpska istorija OBELEŽAVANjE DATUMA (koje nismo obeležavali ili nismo smeli) *Po prvi put obeležavamo Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, 15. septembra. Zastava je simbol naše pobede, naš ponos i naš bedem. Gde se vije srpska zastava tu je i srpstvo. Dan za ponos, koji nismo imali. *Obeležavanje NATO AGRESIJE na državnom nivou i u školama 24.marta. *Obeležavanje godišnjice bitke na KOŠARAMA 9. aprila. *Obeležavanje POGROMA (stradanje Srba na Kosmetu od strane šiptara, koji se desio 17. marta 2004.god)  na državnom nivou i u školama 17. marta.

Pre­da­va­nje s film­ske tra­ke dr­ži pa­žnju đa­ka na ča­su isto­ri­je

U Osnov­noj ško­li „Bu­banj­ski he­ro­ji” u Ni­šu osma­ci će da­nas – tač­no če­tvrt ve­ka od po­čet­ka Bit­ke za Ko­ša­re – o naj­po­zna­ti­joj bor­bi to­kom agre­si­je NA­TO-a i hra­brim bra­ni­o­ci­ma do­mo­vi­ne u epskoj bi­ci u re­jo­nu ču­ve­ne ka­ra­u­le uči­ti iz do­ku­men­tar­ne pri­če ko­ju su na film­skoj tra­ci ovekove­či­li Đor­đe Bo­ja­nić, na­stav­nik isto­ri­je, i De­jan Jo­va­no­vić, ve­ro­u­či­telj u ovoj ni­škoj osmo­let­ki. Piše: Milenija Simić-Miladinović Oni su tvor­ci do­ku­men­tar­ca „NA­TO agre­si­ja 1999. – Ko­ša­re”, ko­ji je, uve­ra­va­ju, ura­đen ra­di obra­zo­va­nja: „Ni­je pro­fi­ta­bi­lan, ra­đen je bez bu­dže­ta, ali iz du­še, sr­ca i lju­ba­vi pre­ma otadž­bi­ni Sr­bi­ji, za osma­ke i sred­njo­škol­ce da bi uče­ni­ci­ma pri­bli­žio su­šti­nu i zna­čaj bit­ke i ju­na­ka sa Ko­ša­ra.” „I da­nas,

Košare za decu – protiv „haške istorije“ i autošovinizma

Knjigu „Košare – novi kosovski boj“ namenjenu deci od osam i više godina napisao je istoričar Milan Bojić, ilustrovao Vladimir Krstić Laci, a izdavač i urednik knjige je Aleksandar Miljević iz kuće „Dobrodetelj“. Nedavno objavljena knjiga „Košare – novi kosovski boj“ namenjena deci od osam i više godina, izuzetno je važna u vreme kad se budućim nastavnicima i profesorima istorije nameću „haška istorija“ i autošovinizam. Prema Bojićevim rečima, Miljević je došao na ideju za knjigu jer ništa slično nije napisano za decu, a njemu je važno što je objavljena jer je završio Filozofski fakultet u Beogradu na kome postoji jedna interesna grupa čiji je interes da nam nametne „hašku istoriju“

JUNAŠTVO PEĐE LEOVCA U UDžBENIKU ISTORIJE U SRBIJI: Slava našem besmrtnom vitezu

Na kraju 20. vijeka Pljevlja su dobila dvadesetčetvorogodišnjeg junaka Predraga Peđu Leovca, koji je dao život za otadžbinu 14. aprila 1999. godine na Košarama, a najmanji znak zahvalnosti za njegovu hrabrost i odanost otadžbini SRJ, koju su činile Srbija i Crna Gora, jeste taj što je ulica u kojoj je živio dobila njegovo ime. Istorijske prilike su se prebzo mijenjale, krojili su ih i prekrajali mnogi onako kako su željeli, a sa njima se i društvo preobrazilo. Prije četiri godine u Pljevljima je osnovan Kulturni centar „Predrag Peđa Leovac“ koji njeguje sjećanja na lik i život Predraga Leovca i aktivnosti u formi humanitarnog rada, promocije knjiga, organizovanje pjesničkih večeri, raznih

Košare, mera za Heroje

Ako dozvolimo nekome trenutak zapitanosti, koji može doći, zašto je neko položio svoj život za otadžbinu, onda imamo puno pravo da sa prezrenjem odbijemo da damo odgovor. Na početku agresije na SR Jugoslaviju očekivanja glavnokomandujućih snaga NATO alijanse bile su izuzetno optimistična. Verovalo se da naša vojska nije u stanju da izdrži vazdušne napade duže od tri dana i da će vrlo brzo potpisati kapitulaciju. Pokazalo se da je računica agresora bila više nego pogrešna. Nakon pokazane izuzetne snalažljivosti, hrabrosti i izdržljivosti pripadnika Vojske Jugoslavije, komanda NATO naredila je paralelno pokretanje kopnene ofanzive na prostoru Kosova i Metohije ispod Prokletija, na Košarama. Ovom operacijom NATO je pokušao da anulira evidentne

Saopštenje „Udruženja ratnih veterana Prištinskog korpusa Vojske Jugoslavije iz Crne Gore – Košare 1999“

Među svim našim herojima, najsjajnije blista podvig junaka sa Košara, a naročito našeg saborca, legendarnog poručnika Peđe Leovca, a većina nas članova udruženja smo ranjeni u tim borbama. Piše: Ilija Mandić, predsjednik Udruženja Mi, veterani sa Košara i Paštrika, iz nekadašnjeg Prištinskog korpusa VJ, se danas sa ponosom sjećamo naših saboraca koji su dali svoje živote tokom NATO agresije na SRJ 1999. godine. Bitka na Košarama pokazala je sve najbolje osobine koje su krasile srpskog vojnika i da u nama teče krv kosovskih mučenika, Marka Miljanova, Jola Piletića, Živojina Mišića, Janka Vukotića, Radomira Putnika i svih drugih koji su kroz vjekove branili Crnu Goru i Srbiju od raznih neprijatelja. Naš

„Mi tada nismo gledali koja sila napada i koja je jačina te vojske, mi smo branili svetinju, Srbiju, do zadnjeg“

Da nije bilo pobeda na Košarama i Paštriku, mi ne bismo imali kumanovski Vojno-tehnički sporazum o prekidu neprijateljstava, imali bismo bezuslovnu kapitulaciju iz koje ne proizilazi Rezolucija 1244 Dokumentarno-igrani film „Ratne priče sa Paštrika“ premijerno će biti prikazan u Domu Garde na Topčideru, 23. maja u 20 časova. Film će, takođe, premijerno biti emitovan na dvadestogodišnjicu početka borbi na Paštriku, 26. maja u 21 čas na Prvom programu RTS-a. Bitka na Paštriku je primer vojničke snage, veštine, profesionalizma, besprimerne hrabrosti, i pobede, ali i deo naše zaboravljene istorije, planski i namerno zaboravljane, koja na ovaj način postaje deo našeg svakodnevnog života. Najveći deo Srbije nije čuo ni za planinu pod

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.