arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Prof. dr Svetozar Livada: Ne znam da li sanjam, da li se budim, ili doista ludim, ali znam da nemam zavičaja

15. November 2023.

Moj zavičaj i ja živjeli smo dugo kao ranjene zvijeri. Međutim, ja još vegetiram – društveno mrtav, biološki živ, na kraju puta. Primišlje – moj zavičaj, kojeg mi oduzeše, oteše – bi ubijeno istog dana kad ubiše cijelu Krajinu, kolovoza mjeseca 1995. godine. To zovu oslobođenjem. Ja oslobođenje krajeva od ljudi razumijem kao historijski poraz – zločin. Tim više što nisu samo pobijeni i prognani ljudi nego su razoreni svi njihovi antropogeni sadržaji i znamenja, da je tu nekada davno i skoro živio mukotrpno obični seljački svijet. Uskoro će uslijediti prenominacija toponima upisanih u sve geografske karte i historijske sadržaje. Neki već pola  milenija, a  neki stoljećima. Onomastika je već dobrano zatrta. U mojoj osobnoj karti ne piše da

Dr Đuro Zatezalo: Svjedočanstva o pokoljima na Kordunu

12. November 2023.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN VOJNIĆ Dušan Šumonja, Vojnić Zatvorili su ih u Srpsku pravoslavnu crkvu i tamo mučili Dana 29. jula 1941. godine oko 9 sati prije podne nahrupio je u dva luksuzna auta i šest kamiona u Vojnić Božidar Cerovski, ravnatelj ustaškog redarstva (P.U.O.) sa oko 100 ustaša, uniformisanih ili poluniformisanih. Naredio je hapšenje ljudi bez ikakvog razloga i povoda. Na putu do Vojnića zatekli su seljake koji su tucali kamen i popravljali put. Čekićima kojim su tukli kamen ustaše su ih zlostavljali i tukli istim. Pucali su za onima koji

Dr Đuro Zatezalo: JAME, BEZDANKE, MASOVNE GROBNICE, SUROVA GUBILIŠTA ŽIVOTA

5. November 2023.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje JAME, BEZDANKE, MASOVNE GROBNICE, SUROVA GUBILIŠTA ŽIVOTA SRPSKOG NARODA NA PODRUČJU KORDUNA, BANIJE, GORSKOG KOTARA I LIKE – 1945. GODINE JAME, BEZDANKE, SUROVA GUBILIŠTA ŽIVOTA Jama, bezdan, jemurka ili zvekara poznate su riječi za prirodne jame u zemlji i jame – provalije na kamenitom terenu. Jama je vertikalna pukotina ili kosi kanal različite dubine i širine. U njima prevladavaju okomite ili stepenasto položene strane različitih dimenzija, kako na samom ulazu tako i u njenoj dubini. Veličina otvora može biti samo tolika da se može mjeriti s dužinom od samo jednog

U subotu 29. jula 2023. parastos za 463 ubijenih Srba iz Sadilovca

25. July 2023.

U Sadilovcu na Kordunu, u subotu 29. jula 2023. godine sa početkom u 10 časova, u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, na 81 godišnjicu stradanja, biće služena Sveta Liturgija i pomen za 463 srpske žrtve stravičnog pokolja u ovom mjestu, koje su pobijene i zapaljene u ovom hramu 31. jula 1942. godine. Selo Sadilovac nalazi se na rijeci Korani, na Kordunu, na samoj granici Korduna, Like i Bosne. Prema nekim podacima selo Sadilovac nastalo je 1790. godine dolaskom prvog pravoslavnog sveštenika Gaje Grgića, koji je sa sobom doveo i naselio srpski narod. Malo po njihovom dolasku napravljen je i pravoslavni hram posvećen Rođenju Presvete Bogorodice, sagrađen 1826. godine. Parohiju Sadilovac čine: Sadilovac,

dr. Đuro Zatezalo

Dr Đuro Zatezalo: MASOVNE GROBNICE I STRATIŠTA

16. November 2022.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje JAME, BEZDANKE, MASOVNE GROBNICE, SUROVA GUBILIŠTA ŽIVOTA SRPSKOG NARODA NA PODRUČJU KORDUNA, BANIJE, GORSKOG KOTARA I LIKE – 1945. GODINE MASOVNE GROBNICE I STRATIŠTA KORDUN 1.         Hrvatski Blagaj, Slunj, zgrada osnovne škole, 5. do 8. maja 1941, mučilište srpskog naroda Veljuna, Perjasice i okolnih srpskih sela. 2.         Hrvatski Blagaj, Slunj, dolina između zgrade škole (mučilište) i katoličke crkve, 6. do 8. maja 1941. ustaše poklale ili usmrtile sjekirama i maljevima 520 Srba – muškaraca. Poznati Veljunski pokolj. 3.         Veljun, školska i žandarmerijska zgrada, 6. maja 1941. godine, mučilište srpskih civila.

Objavljeni prvi kadrovi filma i serije “Oluja”, emotivne scene lede krv u žilama

1. October 2021.

Bez i jedne izgovorene reči, prve scene filma „Oluja“ uzdrmaće i najjače među nama. Film i serija „Oluja“, projekat koji obrađuje temu jednog od najvećih srpskih stradanja u novijoj istoriji, dobio je svoj prvi tizer video sačinjen od potresnih scena koje će nesumnjivo izazvati naboj emocija kod svakoga ko ga pogleda. Prvi kadrovi prožeti strahom, tugom, neizvesnošću i hrabrošću potvrđuju nameru reditelja i scenariste Miloša Radunovića da kroz ovaj film i seriju oda počast sudbinama „običnih“ ljudi koji su kroz istoriju najviše propatili, a zbog politike ostali zanemareni. Da je Radunović napravio dobar izbor kada je kasting glavnih uloga u pitanju, jasno je već iz ovog prvog najavnog videa. Glumci

Koga „Lidl“ sponzoriše: Hrvatski „speleolozi“ prikrivaju stravične zločine NDH i fašističke Njemačke

2. August 2021.

“Speleolozi” vade smeće, ali vade i ljudske kosti, pa ih jednako tretirajući kao otpad, spaljuju, doduše po evropskim standardima. Na taj način kroz primenu prikrivačke krilatice: nema tela, nema dela, pokušavaju da prikriju zločine svojih predaka iz vremena drugog svetskog rata Piše: Goran Petronijević, član Pravnog tima IN4S Turbulentna vremena borbe neoliberalnog globalizma za potpunu kontrolu sveta. Nacionalne kompanije koje su uspele da izađu na svetsko tržište i zavladaju delom „kolača“, postaju liderima u oblastima svoje delatnosti. Postaju globalni igrači u bespoštednoj borbi globalizma i suverenizma. Pored svog globalnog značaja, one često postaju veoma značajnim faktorom u sopstvenim zemljama i regionima uticaja njihovih zemalja. Ništa novo, sve već ko zna

Sv. Jovan na Kordunu

20. January 2021.

Jedan zid još stoji samo sa kog Sv. Jovan gleda. Ikona je požutjela al` zaborav ona ne da… Nad skeletom rodne kućeLešinari dugo kružeUmiruće srce njenoIz rebara bijelih struže…. Odavno je oronulaBijela kost od dima siviPodumjenta potonulaOd bola se greda krivi… Jedan zid još stoji samoSa kog Sv. Jovan gledaIkona je požutjelaAl zaborav ona ne da… Čuje ciku, smijeh i ljudeU dvorištu dječju grajuKraj ognjišta luču svetuDok odrasli nazdravljaju…. Nema više cike, smijehaPod gredama rodne kućeNjeno srce umirućePrekrilo je divlje pruće….. Autor: Bojana Vučić Izvor: Fejsbuk stranica Bojana Vučić

STANKO OPAČIĆ — ĆANICA: JA SAM PASTORČE KOMUNIZMA

24. December 2020.

Stanko Opačić – Ćanica, organizator je ustanka na Kordunu, komandant bataljona, član Predsedništva ZAVNOH-a, član Predsedništva AVNOJ-a, Glavnog štaba Hrvatske. Stanko Opačić – Ćanica otvorio je Prvo zasedanje AVNOJ-s, prvi progovorio o ustaškim zločinima na Kordunu, Baniji i Lici. Bio je ministar u vladi Hrvatske i član CK Jugoslavije. Godine 1950. optužen je i uhapšen zajedno sa Radom Žigićem i Duškom Brkićem kao IB-ovac. Pod istragom i kaznom na Golom Otoku proveo je ukupno tri godine i dva meseca. Stanko Opačić — Ćanica, živi na Kordunu u Tušiloviću, u kući koja podseća na krajišku karaulu. Nekada se na Kordunu moglo videti na stotine ovakvih kuća. Međutim danas je ova jedina,

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na području Rakovice na Kordunu

21. November 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN RAKOVICA Ustaše 19. ustaške bojne pod komandom Milana Mesića, potpomognute ustašama, domobranima i oružnicima iz Rakovice, Drežnika, Vaganca, Slunja i Bihaća 23. jula 1942. godine pohvatale su 255 srpskih seljaka, muškaraca, žena i  djece iz sela Nova Kršlja, Kordunski Ljeskovac, Grabovac i Sadilovac, te su sve opljačkali i sve kuće i gospodarske zgrade zapalili. Od pohvatanih 255, dana 23. jula 1942. poklale su ustaše u općinskoj štali njih 76, muškaraca 70 i jednu ženu, Maru Vuković s petero djece, jednim tek rođenim. Kata Bosnić Radaković, Stara Kršlja  Rakovica

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u selu Tobolić na Kordunu

20. November 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN TOBOLIĆ O zločinu ustaša nad srpskim seljacima u selu Toboliću kraj Slunja 2. juna 1942. godine, zapisao sam kratko svjedočanstvo preživjelih Save Pjevac, Đuke Sekulić i Milije Alinčić. Njih sam našao u njihovom opustošenom i još uvijek neobnovljenom selu Toboliću, 8. maja 1961. godine. Sava Pjevac, Tobolić Rane su bile duboke i velike       „Ustaše su se bile razišle na sve strane po našem selu i kupi le nas seljake svuda gdje su koga zatekle. Mene i Dušana Pjevca uhvatile su kod rijeke Suvače. Bježali smo ispred njih koliko

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Gornjem Primišlju na Kordunu

19. November 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN GORNjE PRIMIŠLjE Prva i Druga ustaška bojna zvana „Lička legija” te 10. ustaška slunjska bojna, zvani majari, nakon strahovitih zločina što su ih počinili u Petrovoj Gori vratili su se preko Karlovca do željezničke stanice Košare kod Ogulina gdje su se iskrcali. Po naređenju pročelnika Operativnog ođeljenja Glavnog stana poglavnika Ante Pavelića, a pod zapovjedništvom potpukovnika Ante Moškova rasporedili su se u srpska naselja Donje i Gornje Primišlje i selo Tobolić te njihove zaselke, 1. juna 1942. godine. Ove ustaške snage potpomognute domobranima i oružnicima u Primišlju pod

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj na Kordunu u selu Begovo brdo

18. November 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN BEGOVO BRDO U ovom malom kordunaškom selu, Begovo Brdo, ustaše su na najokrutniji način ubile 137 srpskih seljaka, najviše djece u starosti od 15 godina. Najveći zločin počinili su 3. aprila 1942. godine, kada je ovim krajem prolazila Pavelićeva tjelesna bojna pod komandom Ante Moškova. Tada su izmasakrirali 121 muškarca, žena i djece. Njih 73 su poklale ustaše u šumi Latićkima kod sela Batnoge iskopavši pod batinama zločinaca sami sebi masovnu grobnicu. Istoga dana hvatali su srpske seljake kod njihovih kuća, na njivama i pobili ih 48 kako

Đuro Zatezalo: MUČILIŠTE U PRAVOSLAVNOJ CRKVI U VELIKOJ KLADUŠI I POKOLj NA MEHINU STANjU

17. November 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN MUČILIŠTE U SRPSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI U VELIKOJ KLADUŠI I GUBILIŠTE MASOVNI POKOLj NA MEHINU STANjU Mehino Stanje je zemljište na granici slunjskog i kladuškog kotara gdje je pred rat 1941. godine jugoslavenska vojska iskopala protivtenkovske rovove. Njih su ustaše Nezavisne Države Hrvatske krajem jula i početkom augusta 1941. godine iskoristili za masovni pokolj srpskog naroda s područja kotara Slunja i kotara Velika Kladuša. Srbe su zatvarale u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Velikoj Kladuši, tamo ih mučili, tukli, vezali i odvodili nad rovove u Mehino Stanje gdje su ih

Dr Đuro Zatezalo: Pokolji na području Slunja i Cetingrada na Kordunu

16. November 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN SLUNj – CETINGRAD Izvadak iz „Spomenice za župu Slunj” Broj: 106/944 (strana 95. i 96.) Pokolj pravoslavaca u Slunju (tzv. čišćenje)       „…Koncem srpnja 1941. došao je iznenada bez ikakvog najavljivanja ustaški poručnik povratnik Vital Baljak sa teretnim samovozom i nekoliko stotina pušaka (navodno 400), nije se javio niti kotarskoj oblasti, ni ustaškom stanu, ni oružničkoj postaji, nego je na svoju ruku počeo pozivati ljude pod oružje. Odmah su mu se prijavili na uslugu Žarko Kovačević, učitelj iz Cetingrada, rođeni Slunjanin, koji se par dana prije toga vratio iz

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA