arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Miloš Kordić: Kad dječak Milan M. posmatra kako mu od ustaškog noža nestaje porodica

Jednog jutra, 1942. godine, dječak Milan M. ostao je bez porodice. Osim starijeg brata. Tada odraslijeg dječaka, koji se priključio partizanima i otišao da ratuje po rebrima kozarskih šumskih vijenaca. A onda i dalje – možda sa doktorom Mladenom Stojanovićem, Josipom Mažarom Šošom, Petrom Mećavom… Naratovao se Milanov brat. I preživio bratu Milanu. Kao što je bratu, partizanu, preživio mlađi brat Milan. Danas, sa ove vremenske daljine u odnosu na vrijeme prije građanskog rata u Hrvatskoj, mogu slobodno reći da mi je Milan M. bio prijatelj. A da sudim o tome da li sam to isto bio i ja njemu – ne mogu. A nemam koga ni da pitam. Milan

Nemanja Dević: Četiri uslova za popisivanje srpskih žrtava genocida

Dok ne obezbedimo sve uslove, nećemo imati mogućnost da se ovakvom zadatku posvetimo kao jednom od primarnih za srpsku istoriografiju. „Junacima palim za oslobođenje i ujedinjenje srpstva 1912-1919”, piše na spomen- ploči poginulim Šumadincima, postavljenoj u manastiru Blagoveštenje rudničko. Spomenik su između dva svetska rata podigle njihove porodice i ratni drugovi. Dirljiv je, jer natpis na belom mermeru govori drugačije o ciljevima borbe tih vojnika, nego što je to proklamovano u odlukama srpske vlade (Niška deklaracija 1914) i činom ujedinjenja 1918. godine. U zvaničnoj politici jeste se govorilo o „oslobođenju i ujedinjenju”, ali bez ovog, za nove građane nove države, nezgodnog „srpstva”. Država zaborava Bilo bi zanimljivo prikupiti veći broj

Saradnici nacista iz Bosne i Hercegovine

Grupa saradnika nacističke Njemačke i ustaških činovnika osuđena je pred Okružnim Sudom u Sarajevu 1947. godine po presudi br. K-529/47-11, koja je drugostepeno potvrđena pred Vrhovnim Sudom Bosne i Hercegovine presudom br. 1848/47. Centrala djelovanja ove grupe bila je Gazi – Husrefbegova Medresa u Sarajevu, a glavni zadaci bili su saradnja sa nacističkom Njemačkom i masovno regrutovanje muslimanskog stanovništva u ustaške formacije i redove nacističke Njemačke. Iako osuđeni kao direktni učesnici fašističkog pokreta, čije su posljedice izvršenje genocida nad srpskim narodom, danas ulice i institucije u Sarajevu i FBiH nose nazive po ovim zločincima, a nerijetko mediji iz FBiH njima posvećuju tekstove kao “herojima koji su spašavali Srbe od ustaša”.

Jovan Mirić: Jasenovački leksikon

Sic – kavez od bodljikave žice uronjen u vodu i blato. Logoraš u sicu nije mogao ni da ustane ni da sedne, ni da legne ni da kleči, mogao je samo da čuči Ulaz u logor Jasenovac III (Izvor: Politika) U jasenovačkom sistemu logora zatočenici su davali svoje nazive pojedinim delovima logora, instalacijama, ljudima… I da nije drugih podataka, ovi nazivi jasno kazuju gde su ti ljudi bili. Neke nazive dale su i ustaše. Milko Rifer pominje još neke nazive u logoru Jasenovac 3 (Bulevar slobode, Bulevar pure, Most uzdisaja), ali se ti nazivi ne sreću čak ni kod drugih preživelih Hrvata. Verovatno je bilo još naziva koji su kružili

Kako se traume predaka prenose na sledeće generacije i gde se se “arhiviraju”

Šta se događa kada jedan vojnik doživi traumu? Ili kada žena preživi silovanje? Gde se “arhiviraju” sve traume naših predaka i da li ikada nestaju iz našeg genetskog koda? Institu za psihijatriju „Maks Plank” u Minhenu već godinama istražuje “epigenetsko nasleđivanje”, odnosno način na koji akumulirana iskustva tokom života roditelja utiču na gene njihovog potomstva i kakvu ulogu to može da ima u razvoju dece, piše Dojče vele. Pojam epigenetika sastoji se od reči genetika i epigeneza, odnosno razvoj živog bića. Kao svojevrsna veza između uticaja okoline i gena, epigenetika istražuje pod kojim okolnostima koji gen postaje aktivan ili neaktivan. To se naziva regulacija gena. Kako nastaju traume i koje

Dušan Ilić: Od čega će zavisiti broj Srba stradalih u Jasenovcu?

Oni koji podržavaju eksperte pokušavaju da nas ubede da je „kralj srboklanja“ Petar Brzica za jednu noć uspeo da zakolje 1360 Srba, dok su njegove kolege za preostalih 1.336 dana Jasenovca zajedno ubile oko 44-50.000 Broj stradalih Srba u Jasenovcu zasigurno neće zavisiti od predanog popisivanja srpskih žrtava i sakupljanja podataka o njima, naročito posle više od 75 godina. Pa od čega će zavisiti, pitaće se čitalac? Krenimo redom. Prethodnih nedelja u srpskoj javnosti je ponovo aktuelizovano pitanje broja stradalih u najvećem i najmonstruoznijem koncentracionom logoru u Drugom svetskom ratu na tlu okupirane Jugoslavije – Jasenovcu. Povod je bila izjava vladike slavonskog Jovana, predsednika Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida, koja

Ranko Radelić: ŽRTVE ISTOČNE BILOGORE 1991.‐1997.

Pregled stradalih Bilogoraca na projugoslovenskoj strani u građanskom ratu i poslije njega. Svjedočenje o nevremenu. Brošura autora Ranka Radelića sadrži imena stradalih Istočnobilogoraca na projugoslovenskoj strani u građanskom ratu 1991.-1995, kao i ubijenih u postratovskoj atmosferi do 1998. Ovo je samo jedan od presjeka informacija do kojih se o tim događanjima do danas došlo. Od 2011. godine, kada je objavljen prvi takav, nazovimo ga, procesni dokumenat, došli smo izgleda do saznanja o konačnom broju sunarodnika koji su izgubili život. Preostaje, ako za to bude mogućnosti, da se dodatno istraže činjenice o životu i pogibiji ta 82 naša stradalnika i o tome ostavi trajan zapis potomcima. Za puni, objektivni, pa i

O ustaškim zločinima u NDH učiti iz provjerenih izvora

U Narodnom muzeju Toplice u Prokuplju postavljena je izložba Javne ustanove Spomen-područja Donja Gradina „Koncentracioni logor Jasenovac 1941“. Autori izložbe o prvoj godini postojanja logora Jasenovac su muzejski savjetnik Tanja Tuleković i viši kustos Dejan Motl. – S obzirom na sveprisutni istorijski revizionizam, izražena je potreba da se o ustaškom zločinu genocida počinjenom u NDH, svim istorijskim činjenicama koje su prethodile osnivanju NDH i Koncentracionog logora Jasenovac i posljedicama najstravičnijeg logora iz perioda Drugog svjetskog rata uči na izvoru ovih informacija iz Javne ustanove Spomen-područje Donja Gradina, čiji radovi i rezultati se prate i prepoznaju sa ove strane rijeke Drine – rekla je Tulekovićeva Srni. Ona je navela da će

Dr Dušan J. Bastašić

Bastašić: Naravoučenije za opstanak na prostorima opasnog življenja

Povodom petog izdanja čuvene knjige akademika Vasilija Krestića pod naslovom “Genocidom do velike Hrvatske”. Mnogo je Srba koji vuku poreklo sa područja koje pokrivaju današnja Hrvatska i Bosna i Hercegovina, koji mogu posvedočiti da su devedesetih godina prošlog veka, spasili glave samo zahvaljujući istorijskom iskustvu, porodičnom predanju o Pokolju, genocidu počinjenom nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske. To prenošenje istine o velikom zločinu, čak i u istom kraju, od porodice do porodice, nije bilo isto. Većina preživelih je nerado govorila deci o tom bolnom iskustvu. Pominjanjem Pokolja, zabolele bi nezarasle rane, navrle pred oči slike pobijenih očeva, majki, dece. Zgrčilo bi se lice, pognula glava da deca i unučad

ABOLIRALI USTAŠE I UZIMALI SRPSKE ZEMLjE: Sukobi između Srba i Hrvata u rukovodstvu Hrvatske obeležili su prve poratne godine

Da Srbe ne čeka svetla budućnost u SR Hrvatskoj postalo je jasno već po oslobođenju, sa pristupanjem rešavanja ustavnog položaja Srba u Hrvatskoj. Autori: Momčilo Diklić/Rade Dragović Rukovodstvo ove Republike, brojnim vidljivim i nevidljivim nitima povezano sa Titom, nizom poteza pokazalo je jasnu težnju da Srbe u Hrvatskoj minorizuje, a njihov politički uticaj svede na simboličnu meru. Međunacionalnih konflikata nije nedostajalo ni u partizanskom pokretu tokom rata, da bi posle 1945. bili sve vidljiviji. Većina poteza novih vlasti bila je na štetu srpskog naroda, što nije prolazilo bez sukoba sa Srbima u partijskom i armijskom vrhu Hrvatske. Gotovo šokantno je bilo za srpske ministre iz Hrvatske kada se na proslavi

svetozar-livada1.jpg

LIVADA: Stepinac je bio poklonik ustaške ideologije i najdragoceniji stub Pavelićevog ustaškog režima

Alojzije Stepinac je bio jedan od najužasnijih sveštenika u biskupijama pape Pija XII. Ja sam jedan od retkih koji je pročitao Stepinčev dnevnik koji, uzgred, nikada nije štampan, niti će ikada biti objavljen – kaže za „Vesti“ penzionisani univerzitetski profesor iz Hrvatske dr Svetozar Livada. Zašto je Stepinčev dnevnik i danas u rukopisu? Zato što je Stepinac njime sam sebe osudio. I zato nikada taj dnevnik neće biti objavljen jer bi time bio srušen mit o Stepincu kao prelatu koji je stradao zbog svojih hrišćanskih uverenja i žrtvovanja za veru. Navedite neke zanimljive detalje iz tog rukopisa? Čuvena je njegova izjava o Srbima: „Kada bi Srbina i Hrvata skuhali u istom loncu i juha bi se razdvojila“ ili

Najkrvoločnije ustaše, ovi ljudi počinili su takva zverstva da su ih i nacisti hapsili zbog ratnih zločina

Ove godine navršilo se 77 godine otkako je u Zagrebu zbog zločina u Jasenovcu obešen Miroslav Filipović, neslavno znan i kao “fra Sotona”, jedan od ustaških zločinaca iz Drugog svetskog rata, najozloglašenijih po brutalnosti i sadizmu. Rođen u Jajcu 1915. godine, a 1938. zaredio se i ušao u franjevački red u samostanu Petrićevcu u Banja Luci, dobivši redovničko ime Tomislav. Nije poznato kako se taj čovek već do 26. godine života radikalizovao, ali se zna da je već u prvim danima NDH njegov nadređeni u samostanu tražio od njega da se prestane da se petlja sa ustašama. On to nije poslušao i čim je u januaru 1942. diplomirao teologiju u

Glumica Ljiljana Čekić za “Glas” o monodrami “K’o kamen”: Sliku njenu nisam imala…

Svaki dobronamjeran razgovor o prošlosti je dobar i oslobađajući. Nemoguće je razumjeti sadašnjost, ako ne poznajemo prošlost, a o budućnosti je onda besmisleno i razgovarati. Tek kada počistimo živote i izliječimo rane možemo krenuti dalje. Zatrpavanjem i negiranjem traume ostajemo u vrtlogu, u viru koji vuče na dno. Piše: Jana Kezić Ovim riječima priču za “Glas Srpske” započela je glumica Ljiljana Čekić, govoreći o dokumentarnoj drami “K`o kamen – Velenka Brstinova i kćer joj Dragana” Dragane Mandrapa, čija premijera je  održana sinoć u Narodnom pozorištu Republike Srpske. Objasnila je da su u predstavi ispričane dvije životne priče, od čega je jedna majke Velenke, koja je danas u devetoj deceniji života, a druga

ODBRANOM STEPINCA PONOVO UBIJAJU SRBE: Srpski naučnici kritikuju pokušaje hrvatskih istoričara da umanje krivicu nadbiskupa

Gresi Alojzija Stepinca su takvi i toliki da se on ne može rehabilitovati, jer bi to bio novi zločin prema onima čiji su životi ugašeni na najsvirepiji način u genocidnoj NDH svesrdno podržavanoj od Rimokatolička crkve i nadbiskupa Stepinca. Autori: Lj. B – V. C. S. – 13. 10. 2023. u 20:00 Ovako akademik Ljubodrag Dimić komentariše navode hrvatskog istoričara Hrvoja Klasića koji je u intervjuu za naš list rekao da ne postoje dokazi da je zagrebački nadbiskup odgovoran za ratne zločine, jer ih nije ni činio ni podstrekivao, već da ima samo moralnu odgovornost, jer se nije dovoljno glasno protivio. Takođe, Klasić je rekao da je Stepinac posle prvobitne

Episkop slavonski Jovan: Jedna generacija pretvorila pretpostavljeni broj žrtava Jasenovca u sekularnu dogmu

Kada sam došao u Izrael 2003, Jad Vašem je od pretpostavljenih šest miliona žrtava Holokausta imao tri miliona, milion i po imena se proveravao, a za nekih milion i po žrtava se smatralo da se nikada neće identifikovati Najprije je u Bosni i Hercegovini izvučena izjava vladike Jovana (Ćulibrka) iz 2019. na zatvorenom skupu istoričara o revizionizmu u naučnom i javnom prostoru Srbije i Republike Srpske. Zatim je stigao poziv Srpskoj pravoslavnoj crkvi sa pedesetak potpisa da se vladika smijeni sa „svih dužnosti vezanih za Jasenovac i stradanje Srba u NDH – pre svega sa mesta predsednika Odbora za Jasenovac i ostala stratišta SAS SPC“. Tu nije bio kraj: Sinod

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.