arrow up
nikola_krajnovic.jpg

Nikola – zauvijek beba

Nikola nije doživio i proslavio svoj drugi rođendan, ostao je beba, dječak, mališan, u Božjem naručju za cio život. Majka Jelena rodila je Nikolu negdje oko Nikoljdana 1939. godine u porodičnoj kući u Čitluku, selu kraj Divosela, kotar Gospić. Da li je ime dobio po ocu Nikoli ili po Svetom Nikoli, nije mi poznato. Majka mu je umrla desetak dana po porodu. Imao je dvije starije sestre – Nadu i Milevu. Nakon smrti Nikoline majke njegov otac se oženio – Smiljom. Nikola je kao najmlađe dijete i prvi rođeni muškarčić nakon dvoje ženske djece bio mezimac.   Idiličan seoski život porodice Krajnović i djetinjstvo malog Nikole brutalno je prekinula ustaška

Svjedočenje Divoseljanki koje su se uspjele žive izvući iz Jarčje jame

Probijajući se iz obruča u Kruškovačama, dio naroda se našao u okolnim šumama i šipražju, a najveći se uputio padinama Velebita i Visočice u namjeri da se probije do Počiteljske Dulibe. Prilikom pročešljavanja šume, ustašama je palo u ruke 48 muškaraca, žena i djece, koje su odveli na Alanak, dijelom pobili, poklali i polužive i žive bacili u Jarčju jamu. JARČJA JAMA je jedna od mnogih kraških pojava u srednjem Velebitu iznad sela Alanka. Kao prirodna rijetkost mogla bi biti interesantna iz turističkih i speleoloških razloga. Znajući za nju, loklani ustaše su predložili da se iskoristi kao masovna grobnica za narod pobunjenih sela. Jama je duboka, nastala je proticanjem nadzemnih

Bog me je spasio da svijetu pričam gdje sam bila i što sam vidjela

Milica Matić, rođena Počuča iz Divosela zapisala je potresnu, istinitu priču, kazivanje svoje majke Marije Počuča, Vujkanove koja je sa 75 svojih komšija Divoseljana bačena u Jarčju jamu na sjevernom dijelu Velebita 06.08.1941. godine u vrijeme pokolja srpskog naroda u Divoselu. Jarčja jama je jedna od brojnih kraških pojava iznad zaseoka Alanak  /Alanak  – toponim Olanak/ u zaseoku Veliki kraj – Divoselo. Jama je dosta duboka, a izdubile su je nadzemne i podzemne vode, kojima je ovaj kraj obilovao od riječnih bujica do otapanja snijega sa Velebita. Hrvatske ustaše /u službi politike NDH/, znale su za ovu jamu posredstvom Hrvata koji su živjeli na Alanku, a i sami su bili

Na ognjištu Nikole Tesle

Bijaše Smiljan nekad jaka i velika parohija. Razlog je u tome što „sinovi ovog sela ne ljubiše svoje pravoslavne vjere i crkve“, kao što su dužni, nego se iznevjeriše đedovskom amanetu i učenju crkve Božije, odadoše se mješovitijem brakovima. PIŠE: Tomo Radusin, diplomirani ekonomista „Nekad davno, prije tog vremena obavezno se išlo na sajam za Petrovdan u Smiljan. Ali, vremena se promjeniše. Krene grupa iz Gospića za Smiljan, iako je udarila vrućina. Usput stigoše ih dva popa u kolima. Znači idu i oni tamo. Nekad ih je dolazilo i po desetak. Sretoše ih i zatvorenici, koji su vozili voz sijena za nekog domaćina, koji je to platio zatvoru. Put općinskom

JASENOVAC MIT, ZATOČENICIMA PUŠTALI OPERE

Sramni navodi u Hrvatskoj – skandalozne teze finansiralo Ministarstvo branitelja. Jurica Kerbler – Od stalnog dopisnika Novosti iz Zagreba Najagresivniji negatori istorije, okupljeni u Društvu za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, izdali su nedavno novu knjigu izvesnog Josipa Pečarića o devet godina aktivnosti, sa glavnim ciljem da se „dokaže“ da je najveće stratište iz epohe NDH – mit. Nije to prvo (ne)delo koje je objavilo ovo opskurno udruženje. Njihove „naučne“ studije u kojima se tvrdi da je Jasenovac bio radni logor u kojem je vladala opuštena atmosfera, a da su komunisti posle rata na tom mestu izvršili brojne zločine finansirala je i hrvatska država, uprkos brojnim negativnim reakcijama. Društvo su u

Sadilovac, Hram Rođenja Presvete Bogorodice | Sadilovac, Hram Rodjenja Presvete Bogorodice

Dani(j)el Simić: Borić Mare Novorođenče

Ono je ono. Ne znam muško ili žensko. Ali kako znam da je – srpsko? Zašto danas, kad se poneko sjeti okupirane Republike Srpske Krajine, biram da pišem baš o njemu? Zato što je to isto. Zato što ili nema, ili ne zna, a najčešće neće niko drugi. Drago naše Novorođenče, moram. Jer možda nijesi moje, ali jesi naše. Da nijesi naše, živjelo bi možda. Sjeme nastavilo. A i šta može biti nekom kao tebi, tek rođenom u prvoj polovini dvadesetog vijeka, bez majčine sise? Zaklaše ti bebi-formulu. Udaviše te u odsječenom pupku. Sramota me tebe. Sramota me, a ti vjeruj ako možeš. Jer možda nijesi moje, ali jesi naše.

Slabo sila prašta za srušena im carstva, zbog stava i inata Srbin vazda strada

U ritmu gluvog glamočkog kola, ovi su se stihovi početkom meseca prolomili nad Šaranovom jamom, jednom od stratišta logora Jadovno na Velebitu. Kad se spoje Glamočko gluvo, Pavlina Radovanović i Beogradski sindikat nastane pesma o stradanju koja je simbolično povezala čitav srpski narod… od Kosova i Metohije, preko Beograda i Bosanske Krajine do Šaranove jame, stratišta na Velebitu na kojem je prvi put zvanično emitovana. Odslušana je u tišini, kao himna, a Feđa Dimović iz Beogradskog sindikata posle svega, nije krio emocije. Zahvalan na pozivu da prisustvuje Danu sećanja na žrtve logora Jadovno, kaže da su mu se, dok je slušao pesmu i gledao ljude oko sebe bukvalno tresle noge.

Feđa Dimović iz Beogradskog sindikata o spotu „Teci reko“ (VIDEO)

Članovi muzičkog sastava Beogradski sindikat početkom mjeseca su prisustvovali pomenu žrtvama ustaškog genocida nad jednom od jama Jadovna. Feđa Dimović; Snimak ekrana RTRS Tim povodom objavili su i spot „Teci rijeko“ koja na Jutjubu već ima blizu 900.000 pregleda. Pogledajte video: Član popularnog rep sastava Beogradski sindikat naročito voljenog u Republici Srpskoj Feđa Dimović gostovao je u Jutarnjem programu, gdje je govorio o spotu „Teci reko“ i novom albumu Sindikalno proljeće. Vezane vijesti: EKSKLUZIVNO „Teci reko“: Novi spot Beogradskog sindikata i Pavline o genocidu nad Srbima u NDH Na Velebitu služen parastos za jadovničke žrtve (VIDEO) Izvor: RTRS / Jadovno 1941.

Dan sjećanja na Jadovno 1941. – FOTO GALERIJA

Kod Šaranove jame na Velebitu, u subotu 01. jula 2023. godine, proslavljeni su Sveti Novomučenici Jadovnički i Paški i obilježen Dan sjećanja na Jadovno 1941. godine. U eri Pokolja u kompleksu ustaških logora smrti Gospić-Jadovno-Pag od strane oružanih formacija Nezavisne Države Hrvatske, na najsvirepiji način ubijeno je više od 38.000 pravoslavnih Srba. Učesnici Sabranja kod Šaranove jame na Velebitu. Molitveno okupljanje na Velebitu 14. godinu zaredom organizovalo je Udruženje „Jadovno 1941“ iz Banjaluke, uz blagoslov Njegovog preosveštenstva episkopa gornjokarlovačkog Gerasima. Pomen su služili sveštenici Eparhije gornjokarlovačke uz prisutvo velikog broja potomaka žrtava ustaških zločina. Učesnici sabranja su se nakon parastosa kod Šaranove jame na Velebitu, uputili u Teslin Smiljan, potom

TV Hram: „Srbi svi i svuda“ – „Evo mjesta svetoga – Jadovno“ (VIDEO)

Kažnjavajući Srbe kao pokretače državnog udara, narod koji se po drugi put u XX veku energično suprotstavio nemačkoj ekspanziji, vođa rajha Adolf Hitler je Jugoslaviju razdelio saveznicima rajha: Italiji, Mađarskoj, Bugarskoj, Albaniji i novouspostavljenoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Odmah po uspostavljanju ustaške administracije donete su uredbe o rasnoj pripadnosti. Najveći problem ustaša bila je brojnost pravoslavnih Srba na teritoriji kojom su oni upravljali. Za njih su spremljeni posebni uslovi i zakoni. Ubrzo su nastali preki sudovi, a krajem juna 1941. godine osnivani su „pokretni prijeki sudovi“ pred kojima su stradali najviše Srbi i Jevreji. Stradanje Srba nažalost bilo je i drugim okupiranim krajevima, ali je po bestijalnim zločinima protiv pravoslavnog srpskog stanovništva

Promovisana knjiga „Logorski dani 1941–1945 Albanija, Italija, Nemačka“ Ilije Жutića

Ilija Жutić: „Pišem najviše i jedino i radi moje djece, koja sa mnogo pažnje slušaju moje pripovijedanje, i nikada im nije dosta“. U beogradskom Klubu Tesla predstavljena je knjiga Logorski dani 1941–1945 Albanija, Italija, Nemačka Ilije Жutića. O knjizi su govorili dr Andrej Vujnović, dr Momčilo Subotić, prof. Mile Rajčević i dr Nikola Жutić. Na samom početku voditelj programa Danko Perić čestitao je svima Vidovdan, najduži dan u godini, a srpskom narodu najtužniji dan. Dr Andrej Vujnović kaže da knjiga objedinjuje štivo oca i sina Жutića, Ilije i Nikole, i sadrži karakteristike njihovih profesionalnih opredjeljenja. – Na jednoj strani Nikolin ton ozbiljnog istraživača, na drugoj Ilijin lagani duhoviti stil usmenog vrsnog pripovjedača. Pomenuo bih i to da je za lijep

Muzej žrtava Genocida: Izražavamo zabrinutost zbog iznetih tvrdnji

Muzej žrtava Genocida reagovao je na deo jučerašnjeg obraćanja Emira Suljagića, direktora Memorijalnog centra u Potočarima. Foto: Snimak ekrana – Fejs stranica Muzeja žrtava Genocida Sporno Suljagićevo obraćanje dogodilo se tokom konferencije posvećene kolektivnom sećanju održane 10. jula ove godine u Srebrenici. Muzej žrtava Genocida izražava zabrinutost zbog niza tvrdnji direktora Memorijalnog centra u Potočarima g. Emira Suljagića, saopštenih tokom konferenciije posvećene kulturi sećanja održane 10. jula ove godine u Srebrenici, kojima je pokušao da izvrši krivotvorenje i zloupotrebu Holokausta i Genocida, događaja koji su na najtragičniji i najdramatičniji način obeležili razdoblje Drugog svetskog rata. Naime, upućujući reči izvinjenja Jevrejima zbog zločina koje je nad pripadnicima tog naroda tokom Drugog

U TESLINOJ LICI NI SRBA NI STRUJE: „Novosti“ u Smiljanu, rodnom mestu našeg velikog naučnika (FOTO)

U rodnom kraju velikog Nikole Tesle, Smiljanu u Lici, Srbi mogu da se prebroje na prste jedne ruke, kao i kuće u ovom selu u kojima ima struje, a koju je srpski genije kao najveću dobrobit omogućio celom svetu, ali nije mogao i – svojim komšijama. Teslin Smiljan; FOTO: Nikola Zajc/Jadovno 1941. Jurica Kerbler – Od stalnog dopisnika Novosti ZAGREB Reportera „Novosti“, uoči rođendana svetskog naučnika, 10. jula, do kuće u kojoj je proveo detinjstvo i deo mladosti, vodi jedan stari Ličanin, a na pitanje da li tu u okolini žive Srbi odgovara nam: „Pa njih davno nema, kao ni većine Nikolinih rođaka“. U to se uveravamo i sami, dvadesetak

Bastašić: Malo ko zna za jadovničku golgotu

Oružane formacije Nezavisne Države Hrvatske, predvođene ustaškim emigrantima i pomognute lokalnim hrvatskim stanovništvom katoličke i muslimanske vjere, u ozakonjenom zločinu počinile su masakr, bez premca u Drugom svjetskom ratu. D. Bastašić; FOTO: Nikola Zajc / Jadovno 1941. Obraćanje Dušana Bastašića, predsjednika UG Jadovno 1941. Banja Luka, na Sabranju povodom Dana sjećanja na Jadovno, na Velebitu kod Šaranove jame, 01. jula 2023. godine Pomaže Bog braćo i sestre, Časni Oci, potomci i poštovaoci žrtava Pokolja, zločina Genocida počinjenog nad Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske, dragi prijatelji, poštovani gosti. Hvala Vam što ste danas ovdje u Lici, da zajedno, četrnaestu godinu za redom, obilježimo Dan sjećanja na Jadovno 1941. Blagodarimo episkopu

Na Velebitu služen parastos za jadovničke žrtve (VIDEO)

Kod Šaranove jame na Velebitu danas je služen parastos i položeno cvijeće povodom obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine kada je u kompleksu ustaških logora smrti Gospić-Jadovno-Pag za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske na najsvirepiji način ubijeno više od 38.000 Srba i skoro 2.000 Jevreja. Parastos kod Šaranove jame na Velebitu; Foto: Jadovno 1941. Molitveno okupljanje na Velebitu 14. godinu zaredom organizovalo je Udruženje „Jadovno 1941“ iz Banjaluke, uz blagoslov Njegovog preosveštenstva episkopa gornjokarlovačkog Gerasima. Pomen su služili sveštenici Eparhije gornjokarlovačke uz prisutvo velikog broja potomaka žrtava ustaških zločina. Pomoćnik ministra rada Republike Srpske Nebojša Vidaković rekao je da ruka pravde nije stigla ideologe i krvnike koji su ubijali na

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.