arrow up

Aleksandar Ružić: Jasenovac – prepreka ili istina

Milioni žrtava koje su doneli svetski i građanski ratovi u dvadesetom veku su doprineli utemeljenju nacionalnih identiteta ili kreiranju novih na jedan ili drugi način. Do kreiranja novih nacionalnih identiteta u dvadesetom veku se dolazilo na nekoliko načina, ali najdominantnija su dva: prvi je negacija tuđe nacije kao glavna identiteska crta što na kraju proizvodi političku krizu na određenom prostoru, drugi je dekolonizacija tj. u najvećem broju slučajeva oslobodilački rat pokorenog naroda protiv kolonizatora i dobijanje sopstvene države. Ako pričamo o dvadesetom veku iz perspektive srpske nacionalne svesti, to vreme je bilo ispunjeno srpskim stradanjem, a pod stradanjem u ovom smislu podrazumevamo i fizičku ekstreminaciju i kulturološko posrnuće. Šest ratova,

Vasilije Đ. Krestić

Vasilije Krestić: Jasenovac ‒paradigma stradalništva

Besjeda akademika prof. dr Vasilija Krestića na svečanoj akademiji održanoj u SANU 21. aprila 2021. povodom 80 godina od uspostavljanja ustaških logora smrti. Poštovane gospođe i gospodo, uvaženi prijatelji,           Zgrožen stravičnim zločinima koji su se dešavali u Nezavisnoj državi Hrvatskoj nad Srbima, Jevrejima i Romima, naš uvaženi pisac i diplomata Jovan Dučić je na izmaku svog života poručio Srbima da su dužni  na sve strane, urbi et orbi, da šire vesti o genocidu koje su počinili Hrvati. On nije bez razloga tvrdio da se o zločinima tih razmera, koji su se desili u ustaškoj hrvatskoj državi, ne može i nesme ćutati. Smatrao je da sve generacije Srba, ne samo

Časne sestre su injekcijama ubijale decu

Samo zahvaljujući spletu srećnih okolnosti osmogodišnji Slavko i jedanaestogodišnja Branka Lakobrija, rođeni brat i sestra, nisu doživeli kobnu sudbinu kao zatočenici ustaških logora Jadovno i Stara Gradiška. Radmila Ristić (Foto D. Bukvić) O patnjama kozaračke dece ispričaću vam kroz ispovest mojih brata i sestre od strica, Slavka i Branke Lakobrije, koji su 1941. iz sela Miloševo Brdo kod Gradiške u današnjoj BiH odvedeni u logore Jadovno i Stara Gradiška. Ovim rečima, Beograđanka Radmila Ristić (88), rođena Lakobrija, počinje razgovor za „Politiku”, s namerom da doprinese brojnim svedočanstvima o ustaškim zločinima u Drugom svetskom ratu. Uoči tog oružanog sukoba, ona je kao osmogodišnja devojčica živela u Beogradu, s porodicom. Njen otac

Nikola Milovančev, Foto : Jadovno

Nikola Milovančev: Hrvatski problem – članak jednog umnog i čestitog Hrvata iz 1921.

“I ako hrvatska narodna duša boluje, verujem u zdravi narodni instinkt, verujem u one latentne sile, koje leže zakopane duboko u narodnoj duši, a koje će, kad se probude, ubiti sve zarazne klice, koje danas muče dušu hrvatskog seljaka.“ Genocid, biološko uništenje Srba, samo je potvrda zapažanja dr Zdravka Kovačevića iz 1921. – Srbi, koji su pre 100 godina u bivšem kotaru Slatina bili najbrojniji, svedeni su na manje od 10% Zato mogu bez grižnje savesti ustvrditi da se samo obmanjujemo verujući u ljubav hrvatskog seljaka spram srpskog mu druga, naprotiv danas hrvatski seljak (a velikim delom i kaputaš) mrzi srpskoga seljaka i Srbe u opće i nije ih nikada iskreno voleo.Zdravko

Četnici iz Prijedora spašavali Srbe iz logora „CIGLANA“

Nakon ofanzive na Kozaru (10. jun-18. jul 1942.) u ustaškim logorima našlo se na desetine hiljada srpskih civila, najviše žena i djece. Jedan od najvećih logora bio je u Prijedoru. U krugu fabrike za proizvodnju cigle – Ciglana (Prva krajiška tvornica crijepa i zidne cigle Prijedor, podignuta 1926. godine), formiran je „logor na Ciglani“. Kroz taj logor prošlo je oko 14.500 Srba. Zatvorenici su mučeni, ubijani, i umirali od mnogih bolesti. Svako jutro „kupili su one koji su umirali od gladi i tifusa, stavljali ih na takozvani „šprajc“ (plato sa točkovima) i odvozili u nepoznatom pravcu.“ Kakvi su monstrumi stražari bili u logoru, svjedoči jedan od preživjelih logoraša, Dado Stajković:

Jadovno 1941. – AGAINST OBLIVION

AGAINST OBLIVION Download the flyer in PDF format You can support the Jadovno mission by printing the flyer on both sides of A4 paper in color, folding it and giving it to your friends. DONATION AGAINST OBLIVION- CONTRE L’OUBLI – PROTIV ZABORAVA – CONTRO L‘OBLIVIONE – GEGEN DAS VERGESSEN – PROTIV ZABЫVANIЯ – PROTI POZABI – PROTIV ZABORAVA

Prof. dr Gideon Grajf

Gideon Grajf: Očigledno da moj prijatelj Zurof nije imao vremena da se detaljnije pozabavi pitanjima broja postradalih u Jasenovcu

Ja sam istoričar za koga činjenice predstavljaju najvažniju komponentu analize i izvođenja istorijskih zaključaka. Činjenice govore same za sebe. Kome je stalo do istine, a ne do bespuća povijesne zbiljnosti, jasno je o čemu se radi. Napomena redakcije: Prenosimo deo intervjua prof. dr Gideona Grajfa koji je vodila Biljana Đorović, objavljenog u magazinu Pečat i prenešenog na internet stranici Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske. “Na suđenju Adolfu Ajhmanu u Jerusalimu 1961. svedok optužbe Aleksandar Arnon otkrio je da je u Jasenovcu ubijeno od 600.000 do 700.000 ljudi, dok je u drugim logorskim kompleksima NDH (Jadovno, pre svega) pobijeno još nekoliko stotina hiljada. Istoričar Menahem Šelah je u svojoj knjizi “Istorija holokausta- Jugoslavija”,

Jerko Zovak: Kad episkop srpski ušutkuje srpskog episkopa zbog broja žrtava u Jasenovcu (2018)

PAMTIMO!!! Da se nije radilo o izjavi tek za jednokratnu upotrebu svjedoči spontano reagiranje episkopa Jovan tijekom izlaganja njegova starijeg kolege, Atanasija Jeftića (84) na jednom humku Spomen područja Jasenovac. Episkopi Atanasije Jevtić i Jovan Ćulibrk (Foto: Google/Sbplus.hr) Nakon što je episkop (u mirovini) Jeftić počeo govoriti o „700 hiljada ubijenih Srba” u Jasenovcu, Jovan Ćulibrk je spontano uzviknuo: “Prekinite vladiko, nije ih bilo toliko…”. Vjerojatno šokiran imperativnom upadicom kolege po struci i brata dakako, Jeftić je prekinuo govoriti ‘ratnohuškački’. Uvelikom intervju, kojeg je Jutarnji list objavio 27. veljače 2016. godine pod naslovom: ‘Komunistička optužnica ne može biti polazna točka razgovora o Stepincu’, episkop Pakračko-slavonski Jovan Ćulibrk (rođen 16. travnja 1965. godine u

Milan Bastašić: Ustaški teror ne sme u zaborav

Pokojni Milan Bastašić bio je jedini preživeli od 77 srpskih dečaka sa Bilogore u “Jasenovcu”. Šaranova jama kod Jadovna i jasenovački užasi ostavili rane koje vape za istinom. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 19. februara 2016. godine. Sa nekoliko prijatelja koji su zdravice zalili dobrom kapljicom i uz dvadesetak pristiglih čestitki sa najboljim željama, Milan Bastašić je nedavno “načeo” 85. godinu. Za osam i po decenija, u njegovoj “knjizi života”, ispisane su mnogobrojne stranice. Većinom one najlepše, posvećene životnim radostima i uspesima. Ipak, negde na njenim prvim stranama, život je pokazao i svoju neljudsku, zversku, bezumnu stranu, ostavivši teške, duboke tragove ustaške kame

Bojanić: Zverstva koja su činjena u NDH ljudski um nije zabeležio

Osećam moralnu odgovornost da kao srpski istoričar odgovorim na diskutabilne tvrdnje Igora Vukića. Igor Vukić je poznati advokat Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, gostovao je juče u emisiji „Dobar dan, Hrvatska“ na hrvatskoj državnoj televiziji, gde se svim snagama trudio da opravda, umanji ili negira zločine ustaškog režima i NDH. Piše: Đorđe Bojanić, profesor istorije Igor Vukić, objasnio je da je u ustaškoj vojsci vladala velika disciplina, pa je 11 jasenovačkih stražara streljano jer su uhvaćeni kako potkradaju logoraša i dodao da je logorašima rečeno da će za beg jednoga biti „streljano deset njegovih prijatelja“ iz logora. Osporavao je i broj od 80 hiljada ubijenih u Jasenovcu te tvrdio

Đurđica Dragaš: Narod koji se plaši da sam sebi prizna da je nad njim počinjen genocid, ne može očekivati da to učini neko drugi

Narod i država koji nisu uspeli da prebroje ni žrtve svog poslednjeg stradanja – NATO agresije – ne mogu ništa bolje ni da očekuju! I objavi Džeruzalem post sramni tekst u kojem izvesni David Goldman tvrdi da u Jasenovcu nije stradalo više od 4 i po hiljade ljudi! I optuži nas besprizornik da smo lagali, da lažemo i dalje i da moramo smesta da prestanemo sa “sramotnom zloupotrebom Holokausta”. I rekoše mnogi da Goldman i ne zaslužuje komentar, ali ja ipak moram da napišem par rečenica. Navikli smo mi, Srbi, na ovakve priče, tekstove, satanizovanje po svetskim medijima. Navikli smo da u američkim filmovima Srbin mora da bude terorista, ratni

Prošla je 81 godina od krvavog ustaškog pira na Pagu i Jadovnu

Prije 81 godinu, u noći između 14. i 15. avgusta 1941, uoči katoličkog praznika Velike Gospe, ustaše su u logorima Slana na ostrvu Pagu i Jadovno na Velebitu izvršile masovnu likvidaciju preostalih logoraša. Na Pagu je pobijena najmanje 791 žrtva, a na Velebitu oko 1.500. “Zgrožene monstruoznošću zločina i brojem pobijenih zatočenika, italijanske okupacione snage preuzele su od NDH civilnu i vojnu vlast na tom području i naredile zatvaranje logora smrti”, kaže predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.” Dušan Bastašić. Dodatni razlog za zabrinutost Italijana bio je masovni ustanak Srba u Lici protiv ustaške tiranije. “Жeleći da unište tragove zločina i pobiju ostatak zatočenika u kratkom roku, ustaški naredbodavci su motivisali dželate

Danas, nakon 81 godine, sjeća li se iko poklanih Srba iz mjesta Tribanj Šibuljina?

Ovih dana, oko praznika Svetog Ilije, navršila se osamdeset i jedna godina i od pokolja Srba dalmatinskog mjesta Tribanj Šibuljina. Njihovog stradanja se danas malo ko sjeća i pominje. U samom selu danas gotovo da i nema Srba. Ono što ustaše nisu pobili u Drugom ratu, raselilo se u međuratnom periodu a dio stanovništva iselio se tokom proteklog rata. Početkom juna 2010. godine, kada sam prvi put došao u Šibuljinu, našao sam trojicu rođaka i potomaka žrtava. Pozvao sam ih da dođu na Jadovno, na parastos i komemoraciju žrtvama. Rekoše mi da ne smiju i da će ih ako pođu, policija odmah pitati zašto su išli, ko ih je zvao…..

Zajednička izgradnja Memorijalnog centra u Donjoj Gradini?

  Danas se obilježava 77 godišnjica proboja i služi pomen za sve nevine žrtve Koncentracionog logora Jasenovac. Prošlo je više od tri godine kako nam je (ponovo) obećano da će se promjeniti nešto u našem, srpskom, institucionalnom odnosu prema žrtvama jednog od najstrašnijih mjesta genocida. Onog u Jasenovcu i Donjoj Gradini. Prođe i osamdeset i prva godišnjica od početka Pokolja, zločina Genocida koji su Hrvati počinili nad srpskim narodom. I ništa.. Evo vijesti koju smo prenijeli sa portala SRNA-e krajem januara 2019. godine. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će memorijalni centar u Donjoj Gradini zajednički izgraditi Srbija i Republika Srpska i da će to biti veličanstven projekat

Svijece_001.jpg

Aprilske žrtve 1941. godine – popis

Aprilske žrtve Pokolja 1941. godine sa područja tadašnjeg Kotara Grubišno Polje. Popis je preuzet iz knjige Dr Đuro Zatezalo: Jadovno – Kompleks ustaških logora 1941., izdavač Muzej žrtava genocida, Beograd, 2007. BRZAJA (5) Gegić Adam, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Rebić Mile, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Sović Đuro, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Spajić Rade, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Trbojević Đuro, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. VELIKA BARNA (127) Babić Adama Andrija, 29 g., Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Babić Andrije Pavao, 46 g., Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu.

NAJNOVIJE VIJESTI

Zločin bez kazne

Zločin se desio u proljeće 1992. Tada je pobijeno najmanje dvadesetoro romske

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.