arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Episkop Irinej Ćirić

Spasao decu, a skojevci ga izboli nožem

Navršilo se 66 godina od smrti Irineja Ćirića, jednog od najznačajnijih arhijereja SPC u prošlom veku. Iz zloglasnog mađarskog koncentracionog logora Šarvar spasao 2.800 dece, a umro od batinanja U godini koja je na izmaku navršilo se 66 godina od upokojenja episkopa Irineja Ćirića (1884-1955), jednog od najznačajnijih i najtragičnijih arhijereja SPC ne samo svog doba, već celog prošlog veka. Na čelu Eparhije bačke Ćirić je, naime, bio tokom Drugog svetskog rata, kada je ona, okupana u nevinoj srpskoj krvi, bila pod mađarskom okupacijom. To će ga, docnije, praktično koštati života. – Posle rata, komunističke vlasti su ga zbog navodne saradnje sa okupatorom 17 meseci držali u kućnom pritvoru. Liturgiju

Epska bitka Srbina iz Like: Spasava zemne ostatke ustaških žrtava – pre velikog potopa

Tri srpska i tri hrvatska sela u Lici, u dolini podno Velebita, kuće, crkve i grobove, potopiće akumulaciono jezero. Dok katolička crkva vodi uzaludnu kampanju kako bi spasila imovinu, jedan Srbin spasava kosti svojih sunarodnika koje su ustaše bacile u jame, ali i tela američkih avijatičara, koje su ubili meštani Hrvati. Autor: Senka Miloš Kosinj, tako se zove dolina između Gospića i Otočca, kroz koju protiče reka Lika, na jednoj obali su hrvatska, a na drugoj srpska sela, Mlakva, Gradina i Poljan. O izgradnji brane govori se još od 1912. godine, a priprema za realizaciju projekta oko koga se ovih dana digla bura u Hrvatskoj počela je 2010. godine. Srbin

Prof. dr Svetozar Livada

Svetozar Livada: Svedočim, ovako je bilo!

Mnogi su me stranci pitali: „Kako je ratovanje počelo?“. Nevoljko sam odgovarao: „Organizirano i veoma agresivno, šovinistički , a neki su svoj integralni nacionalizam dizali na rasizam, da su superiorniji, inteligentniji, prosvećeniji, kulturniji. „Što južnije to tužnije!“ Posebno se licitiralo: ko koga eksploatira, otima devize, pljačka, itd. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 15. oktobra  2016. godine. Neki manuskript srbijanskih akademika pod naslovom „Memorandum“ bio je proglašen uzrokom rata u Hrvatskoj. Zaredaše osnivanja kriznih ratnih stožera na čelu sa ustašoidima povratnicima, udbovcima, komunjarama prebjeglim u HDZ. Međutim, rat je dogovoren, između kovača rata, Miloševića i Tuđmana, ali ne i objavljen. Vodio se za

Sozercanje (2)

Čitanka srpskog stradanja od ustaša je teško štivo. Užasni pokolji, stravični, monstruozni zločini, demonski karakteri dželata… Piše: Zorica Đoković Ondašnji krici i plač ponekad nadjačaju sadašnju svakodnevnu gradsku buku. Slike nasilnog umiranja promiču pred očima umjesto zgrada i prolaznika. Treba to nositi. Kao i niz pitanja koja izviru iz toga, pitanja bez odgovora. Treba sve to nositi kroz dan i dalje kroz život. Teška literatura koju je nemoguće svakodnevno čitati. Kalendar je prepun datuma kada umiranje za Srbe nije bilo svakodnevni, uobičajeni odlazak dostojan čovjeka na kraju svog zemnog života. Spoznali su nepojmljivo tešku, mučeničku smrt, kojom su prešli preko, ostavivši svoje krvnike i nas, potomke, na ovoj strani. Između

TRAGIČNA SUDBINA DR DIVNE VEKOVIĆ: Prvu žena ljekara u Crnoj Gori komunisti brutalno ubili na Zidanom mostu

Dr Divna Veković, iz vasojevićkog sela Lužac, studije medicine završila je na Sorboni 1909. i bila prva žena lekar u Crnoj Gori. Kao dobrovoljac bila je uz Srpsku vojsku tokom Velikog rata i proboja Solunskog fronta. Dobila najviša srpska i francuska odlikovanja. U Beogradu doktorirala književnost. Prva prevela „Gorski vijenac” na francuski. Objavila važne radove iz filologije, lingvistike, etnografije… Bez suđenja i obrazloženja, u noći 17/18. maj 1945, komunisti su je ubili na bestijalan način. Piše: Milica Kralj U izbegličkim kolonama koje su se 1944/45. kretale putem smrti nije bila samo jedna poražena i izdana vojska koja je do poslednjeg daha branila otadžbinski zavet „Za krst časni i slobodu zlatnu”.

Vladimir Umeljić

Istoričar dr Vladimir Umeljić: Dokumenta o genocidu u NDH uništavana u Brozovo vreme

Ovo, za “Novosti”, naglašava dr Vladimir Umeljić, istoričar i teolog, kojem je upravo ovih dana Izdavačka kuća “Filip Višnjić” u Beogradu objavila istorijski roman “Vučji mesec iznad kuće Čarnojevića (Prilozi za familijarnu hroniku)”. Priznavanje nezavisnosti Kosova i Metohije predstavljalo bi duhovnu kastraciju, a zatim i kolektivno samoponištenje srpskog naroda. Imam poverenja u naš narod uprkos sistematskom rasrbljivanju, koje traje od one nesrećne jugoslovenske zaslepljenosti po završetku Prvog, Drugog svetskog rata i Brozovog terora. I, naravno, uprkos svim drugo i trećesrbijancima, koji se iz raznoraznih razloga kockaju tuđim novcem. Mislim, ili se barem nadam, da ih je naš narod prozreo i stavio ih na mesto koje zaslužuju. Ovo, za „Novosti“, naglašava

Petar V. Šerović: Uostalom, smatram da se zločini komunista nad srpskim narodom ne smeju više prećutkivati

Obezglavljenje Srbije i njene prestonice došlo je kao kulminacija planski sprovođene terorističko-zločinačke aktivnosti vrha KPJ. Spomen obeležje žrtvama komunističkog terora u Lisičijem potoku (Foto: Mondo) Evo nam još jednog 20. oktobra. Evo nam najave još jednog u dugom nizu tradicionalnih obeležavanja datuma oslobođenja Beograda od nemačke okupacije tokom Drugog svetskog rata. Evo nam i još jedne projave višedecenijskog zaglušujućeg muka srpske javnosti, pre svega i iznad svega predstavnika nadležnih državnih institucija Srbije kao i brojnih domaćih nevladinih organizacija za promociju i zaštitu ljudskih prava, a u pogledu njihovog odnosa prema notornoj činjenici da su u Beogradu upravo od tog 20. oktobra 1944. do marta 1945. godine (i u celoj Srbiji

Hercegovci, pridružite se obnovi spomenika stradalničkog sela Čavaš u Popovom Polju

Ovim putem obaveštavamo meštane sela Čavaš, njihovu rodbinu, prijatelje i sve darodavce da je u sklopu planiranih radova u okviru akcije Čavaš 2019. izvršena sanacija spomenika žrtvama stadalim 1941.godine. Selo Čavaš u Popovom Polju je poslednje selo na desnoj obali reke Trebišnjice. U periodu između dva svetska rata u selu je živelo oko tri stotine stanovnika od čega 150 Srba a ostalo su bili Hrvati. Za vreme II svetskog rata na svirep način stradao je 101 meštanin srpske nacionalnosti od 150 koliko je selo tada brojalo,što ovaj zločin svrstava u najteže zločine na ovim prostorima. Tog 11. avgusta 1941. u ranim jutarnjim časova ustaše opkoljavaju selo i na gubilište podno

Jasenovac nije političko sredstvo, već stratište Srba

Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je skandalozan i ponižavajući, i sa ljudskog i sa političkog stanovišta, predlog predsednika SDA Bakira Izetbegovića da u “zakonu o zabrani negiranja genocida u Srebrenici”, koji je nametnuo Valentin Incko, budu ugrađeni i amandmani koji bi se odnosili na Jasenovac. “Ponižavajući je, jer je to pokušaj trgovine stratištima, izjednačavanja zločina, kao i korišćenja najvećeg stratišta srpskog naroda ikada u prizemne političke svrhe”, istakao je Dodik, prenosi RTRS. On je ocenio da bi Izetbegović “da nas podmiti amandmanom u koji bi trebalo da stane pola miliona ubijenih Srba, ne bi li mi prihvatili da se na nekim drugim mestima dešavalo šta se

Kraljevački 14. oktobar 1941: Smrt u lageru

Vanredno stanje sa prekim sudom uvedeno je u Kraljevu 15. oktobra 1941, istog dana kada je počelo streljanje talaca. Ispred mitraljeza vojnika 749. pešadijskog puka 717. posadne divizije Vermahta, od kojih su 2/3 činili Austrijanci, taoci su naterani da kopaju rovove, ne sluteći da će to postati njihove rake. Piše: SILVIJA KREJAKOVIĆ Vanredno stanje sa prekim sudom uvedeno je u Kraljevu 15. oktobra 1941, istog dana kada je počelo streljanje talaca. Ispred mitraljeza vojnika 749. pešadijskog puka 717. posadne divizije Vermahta, od kojih su 2/3 činili Austrijanci, taoci su naterani da kopaju rovove, ne sluteći da će to postati njihove rake. Kao odmazdu za ustaničke napade na okupacionu vojsku, vojnici Vermahta

Pilselov poziv na dijalog: izazovi i odgovori

Nedavni nastup na srpskoj državnoj televiziji hrvatskog političkog teologa i ekumenskog delatnika Draga Pilsela, učenika argentinskog kardinala Bergolja, sadašnjeg rimskog pontifeksa, privukao je pažnju srpske javnosti.  Pažnja je izazvana kako Pilselovom spremnošću na dijalog o spornim pitanjima srpsko-hrvatskih odnosa, tako i izvesnom samouverenošću koja ga je podstakla da govori ne samo u svoje nego, sasvim samozvano, i u ime vrha Srpske pravoslavne crkve. Tim povodom „Pečat“ donosi stavove Časlava D. Koprivice, Nikole Milovančeva, Nikole Živkovića i Zorana Čvorovića o Pilselovim viđenjima. Licitiranje brojem jasenovačkih žrtava ZORAN ČOVOROVIĆ KOSOVO, JASENOVAC, SRBI Hrvatski teolog i nekadašnji „dragovoljac“ Drago Pilsel je jasan: srpska „mitomanija“ s brojem ubijenih Srba u Jasenovcu predstavlja glavnu barijeru

Emisija Veče preko Drine – Nikola Žutić i Dušan Bastašić (VIDEO)

Da li se još tokom rata u samoj NDH znalo i pisalo o užasima Pokolja? Zbog čega se o tome nije pričalo u drugoj Jugoslaviji? Zašto ne postoji kult sjećanja ? U trećoj emisija iz serijala ,,Veče preko Drine”‘ između ostalog govorimo: Da li je NDH nastavak Banovine Hrvatske? Kako nastaje Mačekova Banovina? Ko formira ustaše? Ko stoji iza NDH? Ko je zaista i sa kojom namjerom napravio sistem logora Gospić, Jasenovac i Gradiška? Kakva je uloga katoličke crkve u ovim događajima? Da li se još tokom rata u samoj NDH znalo i pisalo o užasima Pokolja? Zbog čega se o tome nije pričalo u drugoj Jugoslaviji? Zašto ne postoji

KNjIŽEVNA KRITIKA: Svest o najstrašnijem zločinu

Knjiga Jelene Kovačević “Stradanje” jedna je u nizu koja se na dokumentarno-umetnički način bavi ustaškim zločinima počinjenim u sistemu logora Jasenovac, kao i na drugim stratištima Nezavisne države Hrvatske. Piše: Slađana Ilić Ukoliko razmotrimo generacijski raspon umetnika koji u centar nekih od svojih dela stavljaju tu temu, kao i hronologiju publikovanja tih ostvarenja, možemo se u duhovnom smislu ohrabriti. Osim stvaralaca nešto starije životne dobi, koji su tom strašnom istorijskom periodu bili bliži, a čiji su neposredni preci stradali u NDH, toj temi, prilično skrajnutoj – iz društveno-političkih razloga, ali i zbog pošasti zaborava koji je, doduše, ideološki podstican (nekih šezdesetak godina i više) – vraćaju se i pripadnici srednje

Ranko Radelić: Milan je bio istovremeno i sjećanje i spomenik i opomena

Navršilo se pet godina kako se u Beogradu 07. oktobra 2016. upokojio Milan Bastašić. Na njegovom posljednjem ispraćaju, 12. oktobra 2016. govorio je i Ranko Radelić, predsjednik zavičajnog udruženja “Bilogora” iz Beograda. Dragi prijatelji, poštovani skupe! Miroslav Antić je svoju Besmrtnu pesmu započeo stihovima: Ako ti jave: umro sam, a bio sam ti drag, onda će u tebi odjednom nešto posiveti. Na trepavici magla. Na usni pepeljast trag. Da li si uopšte ponekad mislio šta znači živeti? U subotu, kada sam saznao da je Milan umro, poslao sam tužnu vijest na stotinjak adresa i društvene mreže. Bilo je čudesno gledati već za nepunih pola sata reakciju mnoštva ljudi, a vijest

(FOTO) Hiljade muslimana četnika se borilo uz Dražu: Umirali klicajući srpstvu i kralju

Oni su se smatrali Srbima muslimanske veroispovesti i savezništvo sa pravoslavnim Srbima bio im je prirodan izbor, a antikomunistički stav su gajili prvenstveno zbog odnosa partizana prema religiji. Malo je poznato, i iz današnje perspektive gotovo neverovatno zvuči, da je tokom Drugog svetskog rata u četničkom pokretu, odnosno Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini, aktivan bio veliki broj muslimana. Oni su čak imali i predstavnike u Centralnom nacionalnom komitetu i štabu Draže Mihailovića. Pre Drugog svetskog rata, među muslimanima su postojale dve struje političkog mišljenja. Jedna je težila savezništvu sa Hrvatima i ona će po izbijanju rata podržati NDH. Druga struja, koja je bila manja, ali ne i malobrojna, a koju je

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.