arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Zašto i od koga su djeca sa Kozare dovedena u poziciju da ih neko spasava i usvaja?

Povodom tužne godišnjice stradanje srpske djece sa Kozare, Potkozarja, Banije, Korduna, Slavonije, Srema i Like u NDH 1942.godine. U vrijeme Drugog svjetskog rata, najviše srpskog naroda stradalo je u NDH 1942. godine u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Vrhunac, najmasovnije stradanje, bilo je u  julu mjesecu, sa masovnim početkom već mjeseca juna a trajalo je do mjeseca oktobra. Ova konstatacija ne umanjuje i ne može zapostaviti na stotine hiljada pobijenih mladih ljudi, žena, djece i staraca do toga datuma, počev od 10 aprila 1941. godine. Ljetnjih mjeseci 1942.godine, ustaško domobranske jedinice hrvatske i njemačke vojske, otpočele su i sprovele operacije čišćenja Kozare od tamošnjih ustanika/partizana uglavnom srpskog sastava. Pred koljačkim postupcima učesnika

Slika 3: Oštećena crkva Sv.Preobraženja u Crkvenom Boku (Foto: B. Turajlić)

O zločinima nad Srbima iz sela Strmen, Crkveni Bok i Ivanjski Bok na Baniji

Do danas, decenijama nakon Drugog svjetskog rata, nije definitivno utvrđen spisak imena svih žrtava ustaškog genocida na području opštine Crkveni Bok. Opština Crkveni Bok se sastoji od sela Strmen, Crkveni Bok i Ivanjski Bok. Ova sela se nalaze na desnoj obali rijeke Save, 40 km daleko od Siska, 50 km uzvodno prema Jasenovcu. Stanovništvo je 100% srpsko-pravoslavno. Prema popisu stanovništva iz 1931. godine, u ova tri sela bilo je ukupno 2725 stanovnika. U selu su bile crkve Sv. Preobraženja Gospodnjeg, sagrađena 1880 i crkva Sv. Ane, završena 1930 godine. Nekoliko dana nakon formiranja Nezavisne Države Hrvatske, ustaše preuzimaju vlast u opštini Crkveni Bok, hapse viđenije Srbe, tuku ih, maltretiraju i

Oslobođeni Jasenovac

Išao sam u logor Jasenovac da opišem to što ću tamo vidjeti. Bili su posljednji dani aprila, lijepi dani, nebo vedro, sunce grije. Godina je 1945. A rijeka… to je rijeka Una niz koju idemo. Autor: Ćamil Sijarić Ono nekoliko gradića i naselja niz ovu rijeku oslobođeno je od ustaša i Nijemaca: Bosanski Novi, Dvor na Uni, Kostajnica i Dubica. Sa lijeve strane puta niz koji idemo brda su, a tamo iza brda topovi su – čuju se nekako kao ispod zemlje. Znamo da je put pred nama miniran, ali nikako ne možeš znati na kojem su mjestu postavljene mine, pa ideš onako na svoju sreću… Ispred podne – a

Milorad Ekmečić

Milorad Ekmečić: Broj stradalih u Jasenovcu od 500–600 hiljada minimum koji se naučnim ispitivanjima dokazuje

Nijedan naučni skup ne može dati konačne odgovore na istoriju genocida 1941–1945. Cela srpska nauka je osuđena da to bude trajan napor koji se ne sme smatrati završenim. Srpska nauka je posle Drugog svetskog rata bila prikraćena da do kraja istraži istorijske korenove genocida koji je izvršen u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj nad srpskim, jervrejskim i romskim narodom. Jugoslavija je nakon 1945. bila jedina država na svetu čija vlada nije prebrojala svoje mrtve. Improvizovalo se sa uspostavljanjem ustanova za ispitivanje broja mrtvih, grobovi i jame (foibe) na kraškom području nisu otvoreni, sve do rasula države 1991. To je ostavljalo vidljive tragove na sve pokušaje da naučnici umisle naknadno i sami da

Uskočka šuma - ekshumacija

Predmet: Izveštaj o ekshumaciji žrtava ustaškog logora u Staroj Gradišci

Izveštaj Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Vojvodini – Povereništvo za okrug Sremski u Zemunu od 23. aprila 1946.  Državnoj komisiji za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Beogradu, o rezultatima ekshumacije žrtava ustaškog logora u Staroj Gradiški[1] ZEMALjSKA KOMISIJA ZA utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u Vojvodini POVERENIŠTVO ZA OKRUG SREMSKI U ZEMUNU Broj 397 Predmet: Izveštaj o ekshumaciji žrtava ustaškog logora u Staroj Gradiški[2] DRŽAVNOJ KOMISIJI ZA UTVRĐIVANjE ZLOČINA OKUPATORA I NjIHOVIH POMAGAČA BEOGRAD Smatrajući za važno da se i pre početka rada upoznam sa pojedinostima i svim predradnjama ove ekshumacije odmah sam otputovao, i 14. IV 1946. god. u 9 sati

Slavko Vasić iz Adaševaca, preživeli zatočenik Jasenovca

Pokušaćemo da iznesemo potresni deo jedne životne istorije, kratku istinu čoveka koji pune tri godine nije nosio zvučno ime – čovek – jer to nije bio – ne svojom krivicom. Živeo je pod okolnostima gde se ljudski život nije cenio – bio je bezvredan. Nosio je samo broj kao zatočenik Jasenovca. Spasao se poslednjeg dana iz „fabrike smrti“, iz strašnog pakla, 1945. godine, ispred poslednjeg krvavog obračuna ustaša nad preostalim zatočenicima, pred njihovo bezglavo povlačenje i izbezumljeno bekstvo sipred jedinica Narodnooslobodilačke vojske. Hteli su svaki trag i svedoke da unište, što im je samo delimično uspelo. Slavko Vasić, ćurčija u krojačkoj zadruzi u Šidu, pričajući otresnu priču o užasnim nedelima

Sve barake u Slani bile su ograđene bodljikavom žicom u nekoliko redova

Na današnji dan zatvoren logor Jadovno

English Na današnji dan 1941. godine zatvoren je ustaški kompleks logora smrti Gospić-Jadovno-Pag, koji je bio preteča ozloglašenog jasenovačkog logora, podsjećaju iz Udruženja „Jadovno“ Banjaluka. „Svega oko 2.000 preživjelih stiglo je 21. avgusta 1941. preko Jastrebarskog u Jasenovac“, rekao je predsjednik ovog udruženja Dušan Bastašić. Bastašić podsjeća da su zatočenici na željezničku stanicu Jasenovac stigli u 7.00 ujutro, gdje su ih ličke ustaše predale zločincima iz sastava 17. ustaške satnije. „Tek nakon sata pretraživanja i ispitivanja, istjerali su ih iz vagona, svrstali ih dva po dva, povezali žicom i poveli prema logoru, udaljenom od željezničke stanice oko pet kilometara“, naveo je Bastašić. On je rekao da je jedan od preživjelih

Iznošenje Časnog krsta na paški rt Slana

I Jadran ima Plavu grobnicu, strašniju od Krfa

Šta povezuje Vido i Pag i zašto ova ostrva ne bi trebalo da budu mesta za žurke i provod. Verovatno sam jedan od retkih stanovnika Srbije koji je grčko more prvi put video tek sa četrdesetak godina. Tokom devedesetih bilo kakvo more ili odmor bili su za mene „misaona imenica“, a posle, kad sam počela da radim, nekad nije bilo vremena, a nekad dobrog plana. Piše: Đurđica Dragaš Nekako mi je stalno izmicalo to putovanje, a znatiželja bivala sve veća. Konačno su se kockice sklopile pre pet godina. Pošto mi kupanje i sunčanje nisu nikad bili prioritet, odlučila sam se za predsezonu i neku vrstu hodočašća. Ispunila sam sebi davnašnju

Svedočanstvo o Jasenovcu

Izdavačko preduzeće „Svjetlost” iz Sarajeva u svoje zadatke odmah posle Drugog svetskog rata uvrstilo je i podsticanje boraca i ostalih učesnika NOP-a da, u obliku koji im najbolje odgovara, opišu šta su sami doživeli ili videli. Na taj poziv reagovao je Drago H. Čolaković iz Bijeljine, koji je u knjizi „Jasenovac”, izdatoj 1948. godine, detaljno opisao stvaranje logora Jasenovac svedočeći o strahotama kroz koje su već na samom početku prošli logoraši. Za njegovo pisanje „Svjetlost” kaže da ima „pečat uverljivosti i snagu dokumenta”. Logoraši su svakodnevno ubijani na različite načine, radeći teške poslove po blatu i kiši, snegu i mrazu, mokri, gladni, prljavi, vašljivi, maltretirani na svakom koraku. Ubijani su

Dan stvaranja NDH, kada je na Zagreb pala tama a iz njega krenulo zlo

U četiri kratke godine, ona je svojim aparatom, u genocidu kakav Evropa nikada nije videla, usmrtila između 500 000 i 1 000 000 Srba sa teritorija koje je okupirala Nezavisna Država Hrvatska je osnovana 10. aprila, pre 83 godine, kao država hrvatskog naroda pod vojno-političkim patronatom Hitlerove Nemačke. To se dogodilo svega 4 dana nakon invazije sila Osovine na Jugoslaviju, na dan ulaska nemačkih trupa u Zagreb. Nemački vojnici su dočekani kao oslobodioci s neskrivenim oduševljenjem najširih masa zagrebačkih Hrvata. Period koji je nastupio predstavlja najsramnije razdoblje hrvatske istorije obeleženo rasnim zakonima, koncentracionim logorima i brojnim zloćinima koji su odredili zločinački karakter nove vlasti, čime su raspršene nade nekih da

Svedočenje Borislava Ševa iz Piskavice o pravljenju sapuna u Jasenovcu

„Gledo sam ja kako oni od ljudi prave sapun. O, diko moja, ja sam ti tačno jedanput udarijo u jednu baraku kod centralne brijačnice. Da njesam bijo brico, ne bi ja smijo tamo ni ići. Tamo ta je bila baraka. Tamo đe je sade onaj spomenik. Vamo malo više bila je ta baraka. Baraka je bila sigurno… Ako nije bila 30-40 metara dugačka. Kaznovi su sve jedan do drugog. Kaznovi su u baraci. Kolko je toga! Puna baraka. Na jednu stranu su kaznovi, na drugu su stolovi. Na stolovima meso ljudsko. E, vako, salo se vidi. Ja sam vidijo tačno na stolovima to, to, to meso. Sve masno. Ljudsko meso.

Logor_smrti_NDH_na_ostrovu_Pag.jpg

Jadovno – koje se sakrilo u zemlju

Nakon kratkotrajnog aprilskog rata 1941. godine Kraljevina Jugoslavija je podijeljena između Njemačke, Italije, Mađarske i Bugarske. Nezavisna Država Hrvatska (NDH) proglašena je 10. aprila 1941. godine i u njen sastav osim sadašnje Hrvatske ušle su Bosna i Hercegovina i dio Srbije. Ideološke osnove NDH pretpostavljale su stvaranje „čistog životnog prostora”, čiste hrvatske nacije. …Zakopaj me da budem mrtav… Otkopaj me da ti kažem..! Da bi to ostvarili trebalo je ići preko mrtvih Srba, Jevreja, Roma…(ali i „nepoćudnih“ Hrvata). Cilj je opravdavao sredstva kojima je trebalo očistiti korov na „tijelu čiste hrvatske nacije”. Masovni progoni i rasni zakoni i uredbe stavile su Srbe-pravoslavne-nearijevce kao remetilački faktor, van zakona. Istine o ustaškim

Bojanić: Bekstvo 12. februara 1942. god.. LOGOR CRVENI KRST I BUBANj

Na hiljade ljudi demonstriralo je ulicama Kraljevine Jugoslavije i uzvikivali parole – “BOLjE RAT NEGO PAKT ! BOLjE GROB NEGO ROB !“ . Klicalo se i “HOĆEMO SAVEZ SA RUSIJOM“ , “Sovjetska Rusija “ koja je tad bila u savezu sa Hitlerom (imala ugovor o međusobnom nenapadanju). Priredio Đorđe Bojanić Posle aprilske katastrofe i ulaska nemačkih okupatora u Niš, 9. aprila 1941. godine, počela su hapšenja talaca. Aprilski rat, izvukao je Jugoslaviju iz anonimnosti i na nju skrenuo pažnju celokupne svetske javnosti. Malo ljudi je govorilo da je to izazivanje tada najjače vojske sveta i da je poraz neminovan. Uprkos svim saznanjima o nespremnosti Hrvata i svih manjina da se bore, o zastarelosti

USTAŠE U KRVAVOM PIRU VIKALE: VRATI DECU, DOLAZI PAVELIĆ!

Deda Rade (92) je preživeo Jasenovac, čudom preživeo klanje! Zlodela kakve je ljudski um u stanju da smisli, a ruka krvnika počini, dešavao se tu, pred nama. Čak i oni koji danas slave monstrume zgrozili bi se šta su bili u stanju da urade oni kojima danas kliču, uzvikujući „za dom spremni“. Rade Radivojac, jedan od preživele dece logora Jasenovac, kada je prvi put posetio stratište Srba, imao je tridesetak godina. Samo je video i setio se, a onda se od bola onesvestio! Imao je tu sreću da dočeka duboku starost. Sa svojih 10 godina, deda Rade bio je svedok jezivih strahota koje su se događale na ovim prostorima u

Mali logoraši pred kamerama - Jastrebarsko

Preživjela djeca u logoru Jastrebarsko

Djelimični spiskovi umrle, kolonizovane i preživjele djece koja su prošla kroz ustaški logor za srpsku djecu Jastrebarsko. Ako posjedujete podatke i imena za osobe koje se ne nalaze na ovim spiskovima, molimo Vas da nas kontaktirate na našu email adresu te nam dostavite imena koja ćemo upisati u bazu podataka. Javite nam se na: [email protected] SPISAK  PREKO 1300 DECE KOJA SU PREŽIVELA JASTREBARSKO (ZA KOJU NEMA PODATAKA O SMRTI ILI KOLONIZACIJI), SAČINjEN NA OSNOVU GRAĐE IZ ZAOSTAVŠTINE DRAGOJA LUKIĆA I DOPUNjENI IZ LITERATURE KOJU POSJEDUJEMO I PODACIMA KOJE SU UDRUŽENjU JASTREBARSKO 1942 DOSTAVILE PORODICE DJECE LOGORAŠA) Aleksić Petra i Jovane Vlado, 1930. Aleksić Petra i Jovane Miloš, 1939. S. Gradiška-

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.