arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

POTRESNA ISPOVEST GENERALA PANIĆA: Sestra Dragica mi je nestala u NDH, a onda se pojavila posle 44 godine

Kako da opišem susret? Dragica je iz Zagreba u moj stan u novobeogradskom bloku 70 došla kao Vjeruša. Mati Boja je 44 godine verovala da je njeno nestalo dete živo i imala je najveću tremu. S vrata, kada se ona pojavila, svi smo plakali. Onda je otac Nikola stisnuo zube, ustao sa stolice, digao čašu rakije i rekao: „Ona je naše dete! Primamo je nazad u porodicu.“ Sestra iz Zagreba je odmah shvatila da je zaista Panić, jer je ličila kao jaje sestrama Zorki i Dobrili – ovako ukratko izgleda najveća porodična pobeda u životnim borbama generala Miodraga Panića, legendarnog komandanta Gardijske brigade. Seća se general te 1986. i susreta

Ante_Pavelic_004.jpg

RASNI ZAKONI, LOGORI, LIKVIDACIJE, TROVANjA DJECE, PLjAČKE…

Optužnica protiv ustaškog poglavnika Ante Pavelića, koja nikada nije okončana suđenjem, obuhvatala je, između ostalog, optužbe za rasne zakone, koncentracione logore, ubistva djece, pljačkanje imovine i saradnju sa nacistima, navode hrvatski portali. U glavnom dijelu optužnice od 7. maja 1956. godine Pavelić je optužen da je formirao terorističku organizaciju nazvanu „Ustaška nadzorna služba“ sa zadatkom da upućuje u logore, osnovane u Jasenovcu i Staroj Gradišci, osobe koje te organizacije ocijene kao „nepodobne“. Takva deportacija u logore smrti odnosila se čak i na djecu, roditelje, sestre i braću uhapšenih. Ti organi su, izvršavajući Pavelićev zločinački plan, ubijali ljude sjekirama, maljem po glavi i na druge načine, uključujući izgladnjivanje, trovanje ili razbijanje

Svjetski portali o „Dari iz Jasenovca“: Bolno ostvarenje o zaboravljenim užasima

U fokusu teksta je maestralna uloga Biljane Čekić kao mlade Dare, koja za nekoliko dana, suočena sa nestancima najbližih, naglo odrasta i sjajno parira u glumi svojim nekoliko puta starijim kolegama. Portal „Film reviews“ /Filmski pregledi/ objavio je pravi panegirik o filmu „Dara iz Jasenovca“, ocjenjujući ga kao bolno, emotivno razarajuće, ali duboko potrebno ostvarenje. U fokusu teksta je maestralna uloga Biljane Čekić kao mlade Dare, koja za nekoliko dana, suočena sa nestancima najbližih, naglo odrasta i sjajno parira u glumi svojim nekoliko puta starijim kolegama. „Dara iz Jasenovca“ govori o zaboravljenim užasima genocida na Srbima u Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata, navodi se u ovom osvrtu. U tekstu je

MIHAILO MEDENICA: Hrvatska je pakao iz kojeg je i sam đavo proteran da Paveliću ustupi mesto

“Dara iz Jasenovca” je sjajan film, a zbog svega onog što ga čini lošim- krivi smo svi do jednog, jer narod kojeg film uči iznova će i iznova ispisivati prazne stranice svoje slavne i stradalne istorije, mastilom koje bledi i nestaje… Piše: Mihailo Medenica Užasavajuće malo nam treba za podelu, a kad se razvrstamo među nama nije linija već, nažalost, kanjon! Evo se minulih dana tužno kantari rodoljublje prema tome jesmo li oduševljeni ili razočarani “Darom iz Jasenovca”?! Žalosno da žalosnije ne može biti! Ako se nekome nije dopao film taj bezmalo negira Jasenovac, Jastrebarsko, Staru Gradišku…sva zverstva đavolje kopiladi NDH..? Ni slučajno! Nema zdravorazumnog Srbina koji će nad užasom

Bojanić: Zar ovo ne zaslužuje prostor u srpskim udžbenicima istorije?

Organizovana su i takmičenja u logorima da bi se videlo ko može da prikolje najveći broj Srba u zadatom vremenskom periodu. Zabeleženi rekord je postigao student prava Petar Brzica, proglašeni kralj „srboklanja, koji je uspeo da zakolje 1360 Srba u jednom danu! Glavna želja Hrvata je da se o njihovom kolektivnom zločinu ćuti, u ovom vremenu kada se skrnavi i revidira broj srpskih žrtava, a u tome i mi sami dželatu pomažemo, našom ćutnjom. Njihov cilj je da niko ništa ne govori, da se nigde o njemu ne piše, a naša treba da bude suprotna, da se o tome priča, raspravlja i što je najvažnije piše i hvala Bogu ekranizuje

Ja sam Dara iz Jasenovca

Preživeli logoraši poslali svoja svedočenja „Varajetiju” i „ Los Anđeles tajmsu” uz zahtev da objave ispravke svojih tekstova u kojima su američki mediji tvrdili da se radi o srpskoj mitomaniji i fikciji i da se Jasenovac nije dogodio„Ja sam Dara iz Jasenovca. Piše: Dimitrije Bukvić Film vrsnog reditelja Predraga Gage Antonijevića, snimljen je na bazi moje istinite priče. Ja sam zapamtila kako su ubili brutalno, preda mnom, onu ženu koja je sakrila zlato u punđi, majka nije mogla da mi skloni pogled iako je okrenula moju glavu ka kecelji. Ta trauma ostala je trajno zabeležena, kao i trenutak kada su nas razdvojili od naše majke i kada su mi odneli

Dušan Bastašić: Film Dara iz Jasenovca je uzrok tektonskog pomjeranja na području sjećanja srpskog naroda na Pokolj – genocid počinjen nad Srbima od strane NDH (VIDEO)

Djevojčica Dara, njena braća i druga djeca koju smo mogli vidjeti u filmu, predstavljaju personifikaciju hiljada djece koja su postradala u Pokolju, genocidu počinjenom nad Srbima od strane Nezavisne države Hrvatske. Opet se potvrdilo da je filmska umjetnost platforma sa koje se na najefikasniji i najefektivniji način dopire do duboko zapretanih karika, istorijskih zapisa našeg identitetskog lanca, o traumatičnim događajima iz perioda Drugog svj. rata. Povodom emitovanja filma „Dara iz Jasenovca“, dr Dušan Bastašić, predsjednik udruženja građana Jadovno 1941. iz Banje Luke, bio je gost u emisiji Srpska danas – RTRS. Priredila redakcija UG Jadovno 1941.

Đorđe Pražić: Od koljača do viteza, od žrtve do agresora

Televizijska premijera filma „Dara iz Jasenovca“ je izazvala veliko interesovanje u javnosti, a deo srpske javnosti šokirao se zločinima ustaških koljača nad nedužnim i nemoćnim pretežno srpskim civilnim žrtvama. Tom delu naše javnosti svakako je nepoznato da bi se skoro o svakom srpskom selu na prostoru Nezavisne države Hrvatske mogao snimiti sličan film. Naviknuti na dugogodišnje anatemisanje srpskog naroda kao agresorskog i zločinačkog,  svaki nastup većine analitičara filma počinje sa izvinjavanjem hrvatskoj javnosti u pogledu da film nije srpska propaganda, da nema za cilj širenje mržnje i da su ustaše bile samo manji dio hrvatskog naroda. Da je  situacija obrnuta, takvi stavovi od hrvatske stručne i ostale javnosti se ne bi

Gojković: Srbija će podržati projekte koji se bave Jasenovcem

Srbija će nastaviti da podržava projekte poput filma „Dara iz Jasenovca“ kako bi se setili svih naših žrtava, ali i pokazali svetu da mi nismo narod zločinaca, kakvim nas oni predstavljaju, već narod žrtava, izjavila je danas ministarka kulture Maja Gojković. Srbija će nastaviti da podržava projekte poput filma „Dara iz Jasenovca“ kako bi se setili svih naših žrtava, ali i pokazali svetu da mi nismo narod zločinaca, kakvim nas oni predstavljaju, već narod žrtava, izjavila je danas ministarka kulture Maja Gojković. Ona je tako odgovorila na pitanje narodne poslanice SNS Nevene Đurić da li će država nastaviti da podržava filmove u kojima se govori o srpskim žrtvama. Gojković je

KOLONA

Bez srama i duše ubijali su košijsku decu koja su kraj njih rasla. Celu lijepu su prekrili srpskim telima. Bio je to pravi pomor. Bio je to Pokolj! Piše: Cvijeta Radić Kolona žena i dece na prašnjavom putu. Žagor i plač, u očima strah. Guraju ih, viču, psuju… Vidim sebe u kolini. Sebe dete, sebe majku, sebe ženu, sebe uplašenu i nemoćnu. Vidim i sve svoje. Eno babe Joke. Ne može biti, ona je u koloni za Trnovac. Eno Marka. Kako on ovde, kad je oteran na Prolog? Eno Gospave. Zar ona nije oterana na Dinaru? Otkud sada oni ovde i otkud ja u koloni iz Potkozarja? Otkud ja u

Zorica Đoković: Od jutros više ništa nije isto

Porođajnim mukama koje potrajaše, neki bi rekli čak punih 80 godina, je hrvatski Pokolj nad Srbima dobio svoj umjetnički izraz i ugledao svjetlo dana. Bilo je, istina, i ranijih pokušaja traganja za umjetničkim izrazom i formom koji bi dočarali krv prolivenu u ime revolucije. Ti izrazi i forme nisu jasno govorili čija je krv, a ni revolucija. I svi su bili neuspješni, nezgrapni, ružni i – lažni, jer ispostavilo se da je na ovim našim prostorima krv bila uglavnom srpska, a revolucija tuđinska. Tako je neopisivo stradanje Srba, zapamćeno gotovo isključivo zahvaljujući Crkvi i u Crkvi, na potpuno nevjerovatan način ostalo skrajnuto i obskurno u široj jugoslovenskoj socijalističkoj javnosti, nešto

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.