Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica organizovaće sutra u Banjaluci promociju monografije „Jasenovac – Aušvic Balkana – ustaška imperija okrutnosti“ izraelskog istoričara Gideona Grajfa.
Promocija, koja će početi u 18.00 časova u Kulturnom centru Banski dvor, organizuje se povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta i 77 godina od stradanja Srba u banjalučkim naseljima Drakulić, Šargovac i Motike u genocidu počinjenom nad Srbima u ustaškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Direktor Centra Milorad Kojić rekao je Srni da je ovo jedna u nizu aktivnosti Centra u skladu sa proširenim nadležnostima, koje se odnose i na istraživanje stradanja Srba i drugih naroda u 20. vijeku.
„U ovoj monografiji su prvi put izvedene komparativne analize Aušvica i Jasenovca. Nesporno je dokazano da Jasenovac nije bio radni logor, već logor smrti. Ova teza je potvrđena i sa nabrojanih i opisanih 57 metoda mučenja i ubijanja ljudi, što po bestijalnosti izvršenih zločina Jasenovac izdvaja od ostalih logora smrti koji su postojali tokom Drugog svjetskog rata“, naveo je Kojić.
Veoma je važno, naglasio je on, što će monografija međunarodnog stručnjaka za Aušvic, koja je objavljena na srpskom, hebrejskom i engleskom jeziku, biti promovisana i u Republici Srpskoj.
Gideon Grajf, koji je i glavni istraživač izraelskog Instituta za Holokaust „Šem Olam“, ranije je rekao da je monografija uporedna analiza zločina u dva najstrašnija koncentraciona logora – Aušvicu i Jasenovcu.
„Nacisti i ustaše su brutalno istrebljivali ljude na tim mjestima zaboravljajući na bilo kakav moralni kodeks. U njima nije bilo ni trunke obične ljudske saosjećajnosti. U Jasenovcu su pogažena sva ograničenja neljudskosti i zato se i danas moramo boriti protiv ideologija koje su dovele do tako strašnih zločina“, istakao je Grajf.
Izvor: SRNA
One Response
Ljiljana Ćuić
LOGOR JASENOVAC
U slavu stradalih Srba dana
U desetercu pesma spevana
Ko što dolikuje junacima
Dokumentarac u stihovima
U leto četret prve počelo,
Do kraja rata mučeno mreno.
Srbin moro da poturi glavu,
Na ušću Une u reku Savu.
Stradanja nedostojna ljudskog roda
Gore no najveća noćna mora
Srbin je ko rob morao da hoda
Nadali se doći će sloboda
U logoru protiv svoje volje,
Ustaša ga tuče, strelja, kolje.
U vlazi, hladnoći, žeđi, gladi,
Mučen, iscrpljen mora da radi.
Radionice namene razne,
U kojoj je zavisi od kazne.
Bez hleba kuvana stočna repa,
Gladna utroba ljudi se cepa.
Nikola Gargo, zapovednik samica,
Đavolja priroda ljudskog lica.
Pod ćelije i nužnik i sto,
Zlikovca mozak osmislio to.
Srbska sela Jablanac i Mlaka,
Mesto ljudi: gavran, vrabac, svraka.
Na brodu „Sava“ jednoga dana,
Ko drva tela Srba trpana.
Srbi mučeni pa pobijeni,
Bez sahrane niz Savu pušteni.
Mrtva tela ka Srbiji plove,
Jeziva slika, stvarnosti ove.
Jasenovac blizu ušća Une,
I kad ga muče, Srbin ne kune.
Mučenje ubistva bez presude,
Pa zar je to za braću za ljude?
Šest metara visoki zidovi,
Savom da pobegnu, pusti snovi.