arrow up

Podijelite vijest:

SUTRA PARASTOS UBIJENIM SRBIMA U HRVATSKOJ AKCIJI “OTKOS”

Beograd - Hrvatska - ratni zlocin - pomen.jpg

BEOGRAD, 28. OKTOBRA /SRNA/ – U crkvi Svetog Marka u Beogradu sutra će sa početkom u 11.00 časova biti služen parastos poginulim borcima Teritorijalne odbrane opštine Grubišno Polje u građanskom ratu u Hrvatskoj 1991. godine, kao i civilima sa tog područja stradalim u periodu od 1991. do 1997. godine.
Inicijativu za obilježavanje stradanja Srba iz ovog kraja pokrenulo je Zavičajno udruženje “Bilogora”, čije je sjedište u Beogradu, a parastos će služiti protojerej-stavrofor Trajan Kojić, uz sasluženje više sveštenika.
U napadima paravojnih hrvatskih jedinica, terorističkih grupa i pojedinaca organizovanih ili podržanih od hrvatskih vlasti, ubijeno je 61 lice.
Većinu stradalih čine civili, a svega troje od njih je izgubilo život u ratnim dejstvima od granata. Prebijanjem, mučenjem, klanjem ili vatrenim oružjem usmrćeno je 31 lice, a nekoliko ih je spaljeno poslije izvršenog zločina.
Najveći broj poginulih boraca izgubili su život 31. oktobra 1991. u sveobuhvatnom hrvatskom napadu na istočnu Bilogoru izvedenom pod kodnim nazivom “Otkos”.
U javnosti je poznato pet takvih akcija hrvatskih snaga čije tragične posljedice Krajišnici obilježavaju svake godine – “Maslenicu” 22. januara, “Bljesak” 1. maja, “Miljevce” 21. juna, “Medački džep” 9. septembra i “Oluju” 4. avgusta.
Međutim, za prvu od njih – “Otkos”, u kojoj je po mnogo čemu izvršeno etničko čišćenje bez presedana, jedva da je iko čuo, rečeno je Srni u Zavičajnom udruženju “Bilogora”.
Istočna Bilogora je prostor na sjeverozapadu današnje Hrvatske, u trouglu koji čine Bjelovar, Daruvar i Virovitica. Prije rata 1991. godine imala je na oko 700 kvadratnih kilometara 54 naselja sa brojnim srpskim stanovništvom.
“To je domicilno stanovništvo, naseljeno ovdje kao hrišćanski graničarski zid prema turskoj imperiji još u periodu od 1597. do 1606. godine i koje je sve do ukidanja Vojne krajine 1871. bilo većinsko”, kažu u ovom udruženju.
Genocidna ideja, kako navode, sadržana je već u samom kodnom nazivu hrvatske oružane akcije “Otkos”, koji sugeriše neselektivnu sječu svega što raste, a ne samo napad na 400 branilaca Bilogore.
Prema hrvatskim izvorima, u direktnom napadu učestvovalo je oko 2 500 pripadnika hrvatskih snaga, a procjene su da je sa rezervama, logistikom i pozadinskim službama broj angažovanih mogao dostići i 20 000.
Poslije završenog “posla” uslijedila su ubistva preostalih stanovnika, pljačka, paljevine i miniranja kuća, čak i u selima u kojima ranije nije ni bilo otpora.
“U ustaškoj `tradiciji` iz 1941. godine nastavljeno je rušenje i devastacija pravoslavnih hramova tako da su do temelja izgorjele drvene crkve bilogorskog stila, jedinstveni spomenici kulture nulte kategorije pod zaštitom Uneska, hram Svetog Dimitrija u Rastovcu sagrađen prije 1700. godine i crkva Uspenija Presvete Bogorodice u Donjoj Rašenici iz 1709. godine”, ističu u Zavičajnom uduženju “Bilogora”.

 

 

Izvor: srna

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​