arrow up

Podijelite vijest:

Sutra 24 godine od ubistva teritorijalaca Republike Srpske Krajine

Porodice žrtava zatražile su da organi Hrvatske pokrenu procese protiv odgovornih za zločinačke akcije Hrvatske vojske na zaštićeno područje UN u selu Miljevci u okolini Drniša 21. juna 1992. godine, kada je ubijeno i izmasakrirano 40 teritorijalaca tadašnje Republike Srpske Krajine.

Miljevački plato
Miljevački plato

Istina o tim akcijama ne smije da se krije, saopšteno je Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije.

Taj zločin Hrvatske vojske nakon uspostavljenog primirja i dolaska mirovnih snaga UN bio je najava etničkog čišćenja Srba iz Hrvatske, koje se konačno dogodilo u poznatim akcijama “Maslenica”, “Medački džep”, “Bljesak” i “Oluja”, navodi se u saopštenju.

Za počinjene zločine nad Srbima u ovim akcijama niko nije odgovarao, a Hrvatska pred organima UN nije odgovarala za prekršeno primirje, dodaje se u saopštenju.

Ovo udruženje pozdravilo je današnji susret najviših zvaničnika Srbije i Hrvatske i najavu potpisivanja deklaracije o unapređenju odnosa i rešavanju otvorenih pitanja Srbije i Hrvatske.

“Nadamo se da će u njoj biti namera da se pitanja procesuiranja počinilaca ratnih zločina, pronalaska nestalih lica, suočenja sa prošlošću i pitanje satisfakcije svim žrtvama napokon stavi na dnevni red i rešava”, navodi se u saopštenju.

Stavljanjem pod tepih ovih problema i zaboravljanje može dovesti do, kako se dodaje, ponavljanja zla koje se desilo i neće donijeti potrebnu satisfakciju i priznanje nepravde nanesene žrtvama.

“U Hrvatskoj se može sutra eshumirati preko stotinu ostataka srpskih žrtava za koje i Hrvatska i Srbija znaju gde se nalaze, a porodice žrtava već preko dvadeset godina traže da ih dostojno sahrane”, dodaje se u saopštenju koje je potpisao predsjednik Koordinacije Dragan Pjevač.

Izvor: SRNA

 

Vezane vijesti:

Linta: U Zagrebu nema političke volje da se kazne zločini nad

Saopštenje povodom godišnjice stradanja Srba u agresiji

I HRVATSKA ЖELI PARADU: Hrvati će paradirati u ime

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​