arrow up

Podijelite vijest:

Danas 203 godine od početka Drugog srpskog ustanka

U Takovu, kod Gornjeg Milanovca, danas će biti obilježene 203 godine od izbijanja Drugog srpskog ustanka, koji je pod vođstvom kneza Miloša Obrenovića vodio konačnom kraju turske vlasti na ovim prostorima.

Miloš Obrenović, Drugi srpski ustanak (foto: Srpski kod)
Miloš Obrenović, Drugi srpski ustanak
(foto: Srpski kod)

Državnu ceremoniju u okviru Spomen-kompleksa “Drugi srpski ustanak” predvodiće državni sekretar Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Negovan Stanković.

Ceremonija, koja počinje u 13.00 časova, podrazumijeva polaganje vijenaca i odavanje počasti, obraćanje predsjednika opštine Gornji Milanovac i državnog sekretara, te umjetnički program, saopšteno je iz vladinog Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije.

Vijence će položiti i predstavnici Vojske Srbije, opštine Gornji Milanovac, Moravičkog upravnog okruga, kao i udruženja za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije.

U okviru kompleksa, pored crkve brvnare, nalazi se i muzejska postavka koja je smještena u spomen-školi, dar kralja Aleksandra Obrenovića, kao i monumentalni spomenik koji prikazuje kneza Miloša u polaganju zakletve pred ustaničkim prvacima.

U Takovu, 23. aprila 1815. godine, Miloš Obrenović je na skupu starješina objavio početak novog ustanka za oslobođenje Srbije od turske vlasti.

Obrenović je, nakon prazničnog bogosluženja u crkvi brvnari na Cvijeti, pozvao okupljene ugledne Srbe da ponovo uzmu oružje u ruke i nastave borbu započetu 1804. godine pod Karađorđem.

Poslije dvomjesečnih borbi Turci su se zadržali samo u Beogradu i u nekoliko utvrđenih gradova.

Vještim diplomatskim pregovorima Miloš Obrenović je do kraja 1815. godine zaključio usmeni mir sa Marašli Ali-pašom, po kojem je priznat za vrhovnog srpskog kneza.

On je, mirnim putem, punih 15 godina postepeno izgrađivao autonomni položaj Srbije u okviru tuskog carstva i svoju vlast u Srbiji.

Hatišerifom od 1830. godine Srbiji je priznata autonomija.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Ostružnica srce srpskih ustanaka | Jadovno 1941.

Treći srpski ustanak „bez ijedne kapi krvi“: Kako je pripreman …

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​