Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
Nadbiskup Alojzije Stepinac može samo formalno postati svetac, ali ne i stvarno jer nebrojeni dokumenti svjedoče da je bio jedna od osnovnih poluga genocida i Holokausta u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/, poručeno je na naučnom skupu u Beogradu.
Foto: SRNA
Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 14. jula 2016. godine.
Povod za naučni skup o temi „Može li Alojzije Stepinac postati svetac?“ bila je istoimena knjiga istoričara Momčila Diklića, koji je rekao da bi kanonizacija Stepinca bila rehabilitacija NDH.
Diklić ističe da se prije svake rasprave o kanonizaciji treba postaviti pitanje da li je svetac ili demon onaj koji je čuvao ustaško blago dok je na njemu još bila krv nevinih žrtava, prije svega srpskih.
On kaže da se dobro zna da Stepinac nikada nije osudio zločince Katoličke crkve, poput fratra Vjekoslava Majstorovića.
„Oni se sada žele predstaviti kao prva antinacistička snaga u Evropi, dok Srbima pripisuju genocid i Holokaust, što je apsurdno“, poručio je Diklić.
On je naglasio da je za pisanje svoje knjige koristio u velikoj mjeri hrvatsku dokumentaciju iz koje se jasno vidi da je Stepinac u kontinuitetu tražio granicu na Drini i da je Hrvate stalno predstavljao kao žrtve jugoslovenstva ili velikosrpske ideje.
„Tu je na hiljade izjava iz kojih se nedvosmisleno vidi da je Stepinac projektant eliminacije Srba“, rekao je Diklić.
On kaže da činjenica da je Stepinac sahranjen u katedrali, koja je postalo mjesto hodočašća, govori o njegovim zaslugama za realizaciju ideja o čistoj Hrvatskoj, a ne o tome da je svetac, prema djelima.
Istoričar Milan Koljanin podsjetio je na razgovor koji je Stepinac u oktobru 1939. godine vodio sa predsjednikom Hrvatske seljačke stranke Vladimirom Mačekom o kolonizaciji Bosanske krajine kao izuzetno srpskog kraja.
„Stepinac nije bio dalekovid, već je to bilo plansko delovanje. Naime, još 1900. godine dat je program delovanja Rimokatoličke crkve koji se zasnivao na stvaranju banovina“, ukazao je Koljanin.
On je naglasio da se iz razgovora koji je Stepinac vodio sa hrvatskim poglavnikom Antom Pavelićem 16. aprila 1941. godine jasno vidi da je Srpska pravoslavna crkva tretirana kao politička organizacija, koju treba eliminisati.
„Prisilno pokatoličavanja Srba nije bilo spas za njih, iako se to tako predstavlja, već korak ka fizičkom nestanku Srba sa prostora Hrvatske. Kada Diana Budisavljević od Stepinca traži pomoć za spas pokatoličene srpske dece, uz obrazloženje da su oni sada praktično katolici, on joj na kraju nevoljno pomaže“, rekao je Koljanin.
On je konstatovao da postoji bezbroj argumenata da je djelovanje Stepinca bilo pravoshodno političko, a da je otpao i posljednji argument koji ga po nekim kriterijima može učiniti svetim, a to je da je umro mučeničkom smrću.
„On je imao apsolutnu negu i umro prirodno od leukemije. Nikakva mučenička smrt nije u pitanju“, rekao je Koljanin.
Istoričar Gojko Malović rekao da Katolička crkva u Hrvatskoj neće odustati od nastojanja da kanonizuje Stepinca i naglasio da nikoga ne treba da iznenadi kada Kaptol zatraži beatifikaciju vrhbosanskog nadbiskupa Ivana Šarića – evangeliste, čiju su ulogu u NDH Srbi zanemarili.
„Ovakve knjige, poput Diklićeve, treba objavljivati i ovakve skupove održavati bez obzira šta radi Katolička crkva, te ukazivati na istinu i zablude“, rekao je Malović.
Istoričar Nikola Žutić ocijenio je da Stepinac kao dosljedni antijugosloven i srbofob koji je rasplamsavao mržnju prema Srbima ne može biti svetac, iako je možda obavio „misiju“ na način kako na to gleda Vatikan.
„Vatikan stalno koristi pojam `misija` da bi pravoslavne Srbe proglasila paganima. Još iz 15. vijeka datira pravilo da svi koji nisu katolici trebaju biti bačeni u oganj. Kulminacija toga bila je 1941. godine“, rekao je Žutić.
On je naglasio da nedavna izjava pape Franje u Gruziji da je preobraćenje pravoslavnih veliki grijeh Vatikana možda pokazatelj da će on „žrtvovati Stepinca“ i stopirati proces kanonizacije da bi obezbijedio dobru poziciju sa pravoslavnom crkvom u svijetu.
Naučni skup o temi „Može li Alojzije Stepinac postati svetac?“ održan je u Institutu za evropske studije u Beogradu.
Izvor: SRNA
Vezane vijesti:
Stepinac planirao pokatoličavanje Srbije | Jadovno 1941.
Nacional: Velika prevara Crkve u Hrvatskoj, Stepinac nije …
Stepinac bez oreola zbog 1941. godine | Jadovno 1941.
Kako je Stepinac podržao ustašku NDH (II) | Jadovno 1941.
One Response
Šta je NAS briga ko će NjIMA biti svetac,samo da se sa njima ne miješamo.Dobar dan za dobar dan,ali zajedno više ni u kom smislu.Njima njihovi nama naši sveci.Njima njihova nama naša istorija.Mi se nemamo čega stidjeti.