arrow up

Podijelite vijest:

Srpsko zlatno tele

Imamo potencijal, pamet, čak smo i vredni, doduše kad nemamo drugog izbora, ali nam fali ono glavno…

Ratko Dmitrović
Ratko Dmitrović

Vara se svako ko misli da Merkelova, ili njeni partneri u Londonu i Parizu, imaju ružičaste, ostvarive planove za budućnost Evrope. Nemaju. Nikada Evropa nije bila oskudnija u velikim idejama, u idejama uopšte, kao što je sada i godinama unazad. Izlazak Engleske iz EU, najava drugih zemalja da će uraditi isto, prodor radikalne desnice, posledica je bezidejnosti onih koji u rukama drže ključeve budućnosti Evrope.

Sila destrukcije razara Stari kontinent, Balkan posebno, evo već dugi niz godina. Teoretičari i sociolozi politike ćute, ili mlate praznu slamu. Nigde jedne interesantne, nove ideje, od političara, preko nobelovaca do one slovenačke zamlate Slavoja Жižeka. Ništa, duplo prazno. U traženju zamene za odvratnu dehumanizaciju koju u nedostatku odgovarajuće formulacije još uvek zovemo liberalni kapitalizam, neki brišu prašinu sa starih knjiga i upozoravaju, šapatom doduše, da bi opet trebalo pročitati „Kapital“.

A kako je u Srbiji? Isto. Ne može ni da bude drugačije kad nam je ta bezidejna, učmala Evropa uzor u svemu. Ima, razume se, u EU država čiji je društveno-politički sistem ispleten od nekoliko teorijskih niti, pomešanih s lokalnim realnostima i tradicijom, inspirativan, gde se lepo živi ali mi u Srbiji to ne vidimo, ili ne želimo da vidimo. Mi trčimo za nametnutim vrednostima savremenog Zapada, klanjamo se zlatnom teletu.

I dalje održavamo u životu i praksi ono što nas je uništilo, bacilo decenijama unazad, odvelo u bedu. Da, mislim, uz ostalo, na dosistički sistem postavljen na surovoj matrici privatizacije i otvorenog tržišta. Kako razumeti da još nismo odbacili ključne delove te „pameti“? Kako objasniti forsiranje stranih investitora na štetu domaćih, stranih proizvoda na štetu domaće proizvodnje? Ima li Srbija jači resurs od sopstvene pameti? Nema. Zašto je Srbin pouzdan i efikasan radnik u Nemačkoj, Švajcarskoj, Austriji…, a nije u Srbiji? Da li je to do Srbina ili do države Srbije?

Ili; ako se strancima isplati da ulože stotine miliona evra u podizanje prodajnog lanca u Srbiji, zbog čega država Srbija sama to ne napravi, neuporedivo jeftinije, sa hladnjačama i otkupnim stanicama kao sastavnim delom sistema. Da i na taj način ukoči odumiranje srpskog sela, a tržištu ponudi proizvode po najmanje 30 odsto nižoj ceni? Doprinos državnom budžetu da ne spominjem.

Ili; čemu traganje za nekakvim novim konceptom obrazovanja kada je valjda i poslednjem razumnom stanovniku ove zemlje, starijem od 40 godina, jasno da je bivša država, Jugoslavija, imala gotovo savršen sistem obrazovanja. Očistimo taj sistem od politike, i dobićemo ono o čemu sanjamo.

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti: Ratko Dmitrović

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​