arrow up

Podijelite vijest:

Srbima nije slučajno dato gotovo pola BiH

Srna

Srpski akademik Milorad Ekmečić smatra da Republika Srpska ima daleku budućnost, te da nije slučajno što je Srbima dato gotovo 50 odsto teritorije BiH.

Ekmečić je, povodom 20 godina postojanja Republike Srpske, ocijenio da je Dejtonski sporazum bio razgraničenje na Balkanu između Srba i Hrvata, na prvom mjestu, a da je nađeno područje i za bosanske muslimane.

“Trebalo bi prihvatiti činjenicu da je to tako, da oko 50 odsto teritorije BiH nije dato slučajno srpskom narodu u BiH Dejtonskim sporazumom. Dato mu je ono što su izgubili u Hrvatskoj”, rekao je Ekmečić za Srnu.

Prema njegovim riječima, velike svjetske sile, a na prvom mjestu SAD, snose istorijsku odgovornost da su “razbile osinjak koji je na Balkanu uvijek bio gnijezdo iz koga su se rađale veliki svjetski brodolomi”.

“Mi vidimo da ono što se danas dešava u svetu u pojedinim zemljama predstavlja ponavljanje modela koji se pravio u Beogradu obaranjem režima i što se pokušava da uradi i u Republici Srpskoj. Ali, jedno je šta neko snuje, a drugo kako Gospod odlučuje”, naveo je Ekmečić, koji je i istoričar.

Ekmečić je podsjetio da je više puta pisao o korijenima Republike Srpske i istakao da je bio posljednji koji je užasno žalio što se napušta hiljadugodišnja teza – da je BiH srpska zemlja.

“Nije reč samo o tome da su pravoslavni Srbi organizovali entitet kao svoje državno biće u BiH, nego da je celo stanovništvo te oblasti bilo srpsko vremenom, ali najviše voljom velikih sila koje ne znaju meru u razaranju onog što je istorija stvarala. Srpski narod u BiH danas sačinjava ono što pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi”, rekao je Ekmečić.

On je naveo da u tom pogledu Dejtonski sporazum predstavlja rješenje i da se ne smije sumnjati u njegovu trajnost, jer najmanje što je potrebno na Balkanu ovog trenutka jesu improvizacije, koje se vrše sa svih strana, ali koje, kao i sve improvizacije, “počinju odozgo, od rušenja onog što je kruna određenih stvari”.

Govoreći o povratku Turske na Balkan, Ekmečić je rekao da je “jedno šta Turska hoće, a drugo šta može”.

“Turska je, ipak, jedno sakato društvo. Svaki treći Turčin ne govori turskim jezikom. Imaju nacionalnu manjinu koju nema nijedna zemlja u Evropi u svetu. A put u budućnost se ne stvara lepim rečima”, rekao je Ekmečić.

Ocjenjujući da se “Turska, zaista, vraća na Balkan”, Ekmečić je naveo da srpska politika “pravi grešku što smatra da je srpskoj nacionalnoj politici današnja turska dnevna politika strateški partner”.

Ekmečić je povodom 9. januara, Dana Republike Srpske i 20 godina njenog postojanja čestitao rođendan Srpskoj sa uvjerenjem da će potrajati i braniti se.

S obzirom da iduće godine i Novinska agencija Republike Srpske – Srna, takođe, slavi 20 godina postojanja, Ekmečić je rekao da je značaj medija mnogostruk i da je Srna jedan od rijetkih medija koji se drži starih pravila i moralnih normi kako treba da se izvještava, a ne da se uzima nova formula da: “ako nema viesti o događaju, onda se ništa nije desilo i nema ni događaja”.

“Čestitam da ste se držali starog dobrog poštenja”, poručio je Ekmečić.

Izvor: srna

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​