arrow up

Podijelite vijest:

Srbi da se okupe na proslavi 700 godina Manastira Krupa

Njegovo preosveštenstvo episkop dalmatinski Fotije izrazio je nadu da će obilježavanje 700 godina Manastira Krupa na Veliku Gospojinu, 28. avgusta, biti objedinjujuća proslava, i duhovno, i nacionalno, i kulturno za raseljeni srpski narod iz ovih krajeva.

Manastir Krupa
Manastir Krupa

“Mi smo ovdje raspeti i to možda dodatno sve otežava. Međutim, iz tog raspeća je vaskrsenje, to je ono što se mi nadamo. Nadamo se i da će ova proslava u Manastiru Krupi sabrati raseljeni narod ovog kraja”, rekao je vladika Fotije za crkvenu TV Hram.

Episkop Fotije se nada da će na proslavu doći mnogo vladika, sveštenika, monaha, srpskog naroda sa svih strana, koji su ovdje živjeli i imaju svoja ognjišta, a sada žive u Republici Srpskoj, Srbiji, kao i u trećim zemljama.

“Da to bude jedna objedinjujuća proslava sa centralnom svetom liturgijom, na Uspenje Presvete Bogorodice ove godine”, rekao je vladika Fotije.

TV Hram objavio je i poziv da se pomogne obnova ove najzapadnije zadužbine blagorodne loze Nemanjića, manastira Krupe u Dalmaciji, slanjem SMS poruke na broj 2407, u kojoj će se ukucati broj 32, a koja košta sto dinara.

Jedan od simbola srpskog naroda u Dalmaciji, manastir Krupa, ove godine obilježava sedam vijekova postojanja.

Manastir Krupu sagradio je kralj Milutin početkom 13. vijeka. Posvećen Uspenju presvete Bogorodice, manastir Krupa vijekovima dijeli sudbinu srpskog naroda na prostoru Hrvatske, mnogo puta rušen i obnavljan.

Centralna proslava sedam vijekova postojanja manastira biće održana u Dalmaciji u Obrovcu, pored Zadra, na dan manastirske slave, 28. avgusta na Veliku Gospojinu.

Srbi toga kraja, osim velikog broja gostiju, očekuju i Njegovu svetost patrijarha srpskog Irineja.

U Obrovcu, gradiću pored Zadra, nekada je živjelo više od sedam hiljada Srba. Danas ih je svega 1.000.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Manastir Krupa: Sedam vekova trajanja i obnove srpske …

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​