arrow up

Podijelite vijest:

Split: Nepoželjno sve što podsjeća na partizane

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2014/split.jpg

Split nije dobio ulicu nazvanu po Prvom splitskom partizanskom odredu,
čije su pripadnike strijeljali fašisti 1941. godine, a protiv je bio HDZ i
druge desničarske organizacije. Prijedlog se našao na dnevnom redu
sjednice Gradskog vijeća, a HDZ je odmah zatražio skidanje te tačke.

Predsjednik HDZ Tomislav Karamarko, koga mnogi hrvatski analitičari
vide kao novog premijera, u svojim nastupima otvoreno govori protiv
svega što ga potsjeća na jugoslovenstvo, pa čak i protiv antifašista.

Gradonačelnik Splita Ivo Baldasar (SDP) najaljuje da će pokušati da pronađe „kompromis“ oko sporne ulice.

Prije dvadeset godina, u jednom danu, promijenjeno je svih 128 naziva
trgova, ulica, škola i vrtića, koji asociraju na antifašizam ili
partizane u Splitu. Umjesto jedne od glavnih gradskih ulica, koja se
danas zove Ulica Hrvatske mornarice, Splitski odred trebao je dobiti
buduću ulicu u rubnoj gradskoj četvrti Mejaši, dugačku tristotinjak
metara, uz trgovački centar u izgradnji i planiranu stambenu zonu.

Udruženja antifašista bila su djelimično zadovoljna, iako su tražili
reprezentativniju ulicu, kao i promjenu naziva još petnaestak trgova i
ulica.

Međutim, HDZ smatra da se time „ciljano obezvređuje Domovinski rat i
njegove vrijednosti“, kao i da građane „vrijeđa naziv jedne partizanske
ulice koja se ukršta sa ulicom nazvanom po branitelju Josipu Joviću“.

Predsjednik splitskog HDZ Petar Škorić smatra da je budućoj ulici Splitskog odreda nepotrebno dodat pridjev – „partizanski“.

Od osamostaljenja Hrvatske devedesetih godina srušeno je na hiljade spomenika iz Narodno-oslobodilačkog rata.

Minirani su mnogobrojni spomenici koji svjedoče o žrtvama ustaškog režima, promijenjeni nazivi ulica, trgova, škola, parkova…

 

Izvor: RTRS

Vezane vijesti:

KAKO JE SPLIT POSTAO „CRNI GRAD“

Split: Spomenik crnokošuljašima

Srbi obrisani sa splitske rive

NAJNOVIJE VIJESTI

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​