arrow up

Podijelite vijest:

SPC ODGAĐA BEATIFIKACIJU I TRAЖI STAV VATIKANA O NDH

Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac

Do beatifikacije Alozija Stepinca neće doći brzo jer je Srpska pravoslavna crkva (SPC) zatražila od Vatikana da posebna komisija iznese svoj sud i o dešavanjima iz doba NDH, navode hrvatski portali.

Pošto SPC nisu jasni argumenti na osnovu kojih je Alojzije Stepinac – svet, papa Franjo je predložio formiranje Radne grupe koju će činiti katolički i pravoslavni stručnjaci, a čiji zadatak će biti da zajednički preispitaju sporna pitanja, što je izazvalo zaprepašćenje i nezadovoljstvo u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj.

Proces beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca završen je prije četiri godine, pa je nekoliko puta objavljivan čak i datum kada je kardinal Stepinac trebalo da bude proglašen svetim.

Onda je uslijedila korespondencija pape Franje sa Njegovom svetošću patrijarhom srpskim Irinejom. Kako prenose hrvatski portali, detalji dogovora ne mogu se saznati ni iz Katoličke niti iz Pravoslavne crkve.

Portal “Telegram”, pozivajući se na izvore u SPC, ističe da se patrijarh Irinej u pismu papi Franji nije bavio samo beatifikacijom kardinala Stepinca, već je njegovo pismo znatno kompleksnije i otvara niz vrlo važnih pitanja koja se odnose na period NDH i zločine koje je počinio ustaški režim, što se može iščitati iz riječi kardinala Bozanića koji je objasnio kako će biti ispitani i “ratni događaji u vezi sa odnosima Hrvata i Srba u Drugom svjetskom ratu po kriterijumima cjelovite istine”.

Takođe, SPC ne krije zabrinutost što se u Hrvatskoj i danas ne samo tolerišu nego i pokušavaju zagovarati, pa i rehabilitovati, vrijednosti iz vremena ustaškog NDH režima.

Dakle, riječ je o znatno široj tematici kojom će se baviti Radna grupa katoličkih i pravoslavnih stručnjaka, što potvrđuje da je posrijedi dramatičan zaokret Vatikana sa, za sada, teško sagledivim posljedicama, navodi portal.

Pošto će Radnoj grupi biti potrebno dosta vremena, to znači da će se za nekoliko godina odgoditi proglašenje kardinala Stepinca svetim, iako je radni proces, kako je istakao kardinal Bozanić, gotovo završen sa pozitivnim zaključkom.

Patrijarh srpski Irinej uručio je krajem prošle godine u Beogradu nadbiskupu Dominiku Mambertiju pismo za papu Franju u kojem je iznio prigovore u vezi sa Stepinčevom kanonizacijom.

U pismu koje je krajem prošle godine patrijarh Irinej uputio papi Franji, on je posebno upozorio na ulogu kardinala Stepinca u pokrštavanju pravoslavaca nakon Formiranja NDH i dolaska Ante Pavelića i ustaša na vlast.

Posebno je osjetljivo pitanje pokrštavanje Srba pravoslavaca u NDH, što nije jedini, ali je za SPC najsporniji dio djelovanja kardinala Stepinca tokom ustaške vlasti.

Kardinal Stepinac bio je vojni vikar NDH, a potom na čelu Komisije za pokrštavanje, što mu se u Srpskoj pravoslavnoj crkvi najviše zamjera.

Pokrštavanjem su spašeni životi mnogih Srba, ali ipak je riječ o manjem broju u odnosu na onaj koliko ih je ubijeno i prisilno iseljeno.

Kritičari Stepinca smatraju da je način na koji se sprovodilo pokrštavanje bio u potpunoj suprotnosti sa odbranom, postupcima, pismima i obraćanjima koje je kardinal Stepinac iznosio za vrijeme suđenja protiv njega nakon oslobođenja.

Stepinac je, naime, tvrdio da mu se ne može suditi pod pritiscima, dakle, zalagao se za ono što je suprotno od onoga što je kao predsjednik Komisije za pokrštavanje radio. Spašavanje života ljudi po cijenu ljudske degradacije i poniženja grijeh je koji Bog ne bi trebalo da oprosti.

Prema podacima koje je Srpsko narodno vijeće prikupilo u zagrebačkoj nadbiskupiji, 1941. godine je oko 41.000 Srba podnijelo molbu za pokrštavanje, 1942. oko 21.000, a nakon toga je godišnje stizalo između 500 i 600 molbi.

Ukupno je, u prve dvije godine NDH, oko 65.000 Srba podnijelo molbu za pokrštavanje. Upozorava se da tim brojkama valja dodati još oko 18.000 Srba čije se molbe za pokrštavanje nalaze u Državnom arhivu, kao i oko 4.500 molbi iz Gradskog arhiva.

Kako navode hrvatski portali, srpska strana tvrdi da je iz NDH prisilno iseljeno oko 120.000 Srba, te da ih je, prema podacima “Američkog muzeja holokausta” u Vašingtonu, u NDH stradalo oko 300.000, a prema podacima istoričara Vladimira Жerjavića – 217.000.

U februaru je kardinal Kurt Koh, predsjednik Papskog vijeća za sjedinjenje hrišćana, donio papin odgovor.

U njemu se navodi da su prigovori patrijarha Irineja već bili predmet procesnih istraživanja iz kojih proizlazi da je nadbiskup Stepinac bio pastir “posve posvećen spasu duša, kao vjeran sljedbenik Hristov i uzor hrišćanskog života”.

Izvor: tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/srna.png

Vezane vijesti:

Može li SPC da spreči da Stepinac postane svetac – Jadovno …

Vladimir Umeljić: „Sveti“ Alojzije Stepinac i Srbi – Jadovno …

SPC u procesu kanonizacije Stepinca? – Jadovno 1941.

Pismo Episkopu Jovanu Ćulibrku

Papa lovi srpske duše

Pismo Episkopu slavonskom Jovanu Ćulibrku povodom Dana …

Vladika Jovan i ministar Vulin na Jadovnu 29. juna 2014. u …

EPISKOP SLAVONSKI JOVAN ĆULIBRK: Srbi, dobro vagajte …

Reagovanje Međunarodne komisije za istinu o Jasenovcu na …

VLADIKA JOVAN ĆULIBRK PORUČIO SRBIMA ‘Svi ćemo …

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​