arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Sisak: Pomen na stradanje srpske djece sa Kozare

Na dječijem groblju u parku Diane Budisavljević u Sisku, održan je pomen na stradanje srpske djece sa Kozare u dječijem logoru u Sisku tokom Drugog svjetskog rata. Ovaj logor bio je jedan od nekoliko dječijih logora u NDH-a, što je jedinstven slučaj u ljudskoj istoriji.
I danas je sa ovog mjesta poručeno da se ovakav zločin ne smije nikada zaboraviti, kao i da se treba suprotstaviti reviziji istorije u Hrvatskoj koja je i te kako prisutna.

sisak-2012-parastos-komemoracija-001.jpg

Bezbrižno djetinjstvo i odrastanje, dječije igrarije za Dobrilu i njene drugare, bili su samo nedosanjani san.

U ljeto 1942. godine, preživjela je golgotu dječijeg logora u Sisku, a ožiljci u njenom sjećanju ne blijede ni nakon 77 godina.

– Boli me to, jer smo ovdje ostavili braću, sestre… Kad sam otišla u logor imala sam deset godina, prošla sve golgote i strahote – priča Dobrila Kukolj.

Ovo stratište, isključivo za srpsku djecu, nastalo je 3. avgusta 1942. godine, a većina djece u logor je stigla sa Kozare.

Tačan broj stradalih nikada nije bio utvrđen, a prema pojedinim podacima u pitanju je i do 3.000 djece.

Logor za srpsku djecu u Sisku je bio najveći logor za djecu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i uz ostale logore u NDH, jedino mjesto na svijetu u kome su ulogorena i ubijana isključivo djeca.

Iz ovog dječijeg logora, humani i hrabri ljudi uspjeli su da izvuku oko 2.200 kozarske djece i prebace ih u Zagreb i Sisak.

Jedna od tih porodica bila je i porodica Barać, koja je 1974. godine i inicirala da se u pomen na stradalu srpsku djecu napravi spomenik.

– I u mojoj kući je bila curica, zvala se Kosa Švraka. Moja mama ju je uzela jer je imala ime ptica, a bila je lijepa, crna, iz Potkozarja – opisuje Leposava Barać Kulenović, inicijatorka gradnje spomenika u Sisku.

Nažalost, u Hrvatskoj danas ima mnogo onih koji na bilo koji način žele da obnove ideologiju i režime smrti i stradanja, tvrdeći da dječiji logori nisu postojali, kažu u Srpskom narodnom vijeću.

– Mi imamo moralnu obavezu da na naše potomke prenosime sve i da ih učimo šta se ovdje dogodilo. Uvijek su postojali neki oblici revizionizma, ali im se treba oštro i jasno suprotstaviti – naglasila je Dragana Jeckov, poslanik u saboru Hrvatske, Srpsko narodno vijeće.

U spomen-parku Diana Budisavljević, nazvanom po čuvenoj humanitarki koja je spasavala djecu iz ustaških logora, ni ove godine, kao ni prethodnih, nije bilo ni predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, a ni njenih izaslanika, što jasno govori o pokušaju da se umanji značaj stradanja srpske djece, ali i samog obilježavanja.

Video reportažu RTRS-a možete pogledati: OVDJE.

Izvor: RTRS

NAJNOVIJE VIJESTI

Rat je završen

Dođe i polovica maja. Učimo u poslijepodnevnim satima, a Stevo Labant već sa

Pripreme za nastavu

Krenut ćemo poslije doručka, trotoarom. Ići ćemo slobodno, bez neke kolone, da ne

Svrabara

Došla je medicinska sestra sa tri čovjeka koji su nosili velike naramke nekog

Vlak za Bajmok

Kamo ćemo? Pa opet u vagon. Marveni, dakako! Slika uobičajena – peć gori,

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​