arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

VLADIMIR DIMITRIJEVIĆ – Poricanje Srbocida nekad i danas: Povodom izlaska jedne knjige

Pred čitaocima je nova knjiga potpisnika ovih redova, „Kuća u našoj krvi: Jasenovac i srpski logoraški zavet“. KUĆA U NAŠOJ KRVI U prvom poglavlju ove knjige, „Srbocid ili Pojam kao sredstvo svesrpskog progledanja“ ponuđeno je izlaganje pojma srbocida, značajnog za razumevanje genocidnog zločina koji se  u NDH desio od 1941. do 1945. godinne. U tekstu „Sedamsto tisuća svedočiće žrtvi“, data je analiza Službe novomučenicima srpskim Svetog vladike Nikolaja, gde je, između ostalog, izloženo pravoslavno učenje o mučeništvu, čiji je Prvomučenik Hristos, kao i o smislu našeg stradalništva u doba NDH. Zatim su u knjizi data dva, nama nova, svedočenja o srbocidu u NDH – francuskog novinara Žana Husara, koji je

Bojan Vegara: NISAM NEŠTO AL’ SAM SRBIN

Borba još traje za svaki pedalj ove zemlje, za istoriju, za grb i zastavu. Traje borba i Srbin je uvijek u Bosni bilo teško bit`, to sam dobro naučio u svakom vremenu i u svakom sistemu. Poslije Olimpijade u Sarajevu 1984. godine, saznao sam da sam Srbin. Nisu htjeli da se igraju sa mnom i govorili su mi da sam Srbo. Nisam znao šta je to i uplakan sam došao kući. Imao sam samo četri godine. Kada sam ispričao đedu i babi zbog čega plačem, sjeli su me i objasnili. Đed je to uradio prosto i rekao da mi nismo kao oni i da su oni izdali Boga. A Bog

IZMEĐU USTAŠKOG ZAGREBA I AUTOŠOVINISTIČKOG BEOGADA

NAD ZAPISIMA O JASENOVCU U „BERLINSKIM DNEVNICIMA“ NIKOLE ŽIVKOVIĆA KO JE NIKOLA ŽIVKOVIĆ? Rođen 28. avgusta 1952. godine u selu Dragoševci, u jednom od najzapadnijih srpskih zavičaja, uskočkom Žumberku u današnjoj Hrvatskoj, Živković je od 1970. do 1972. bio mornar, da bi 1977. diplomirao filosofiju i istoriju na Zagrebačkom univerzitetu. Od 1979, živi u Berlinu, gde upotpunjava svoja znanja na tamošnjem Slobodnom univerzitetu. Jedan od najboljih poznavalaca nemačko – srpskih odnosa, autor dragocenih knjiga, među kojima je i ona o slici Srba u nemačkim medijima devedesetih godina 20. veka, prevodilac Švikertove povesti o unijaćenju pravoslavnog Žumberka, kao i memoara visokih Hitlerovih poverenika, Hermana Nojbahera i generala Gleza fon Horstenaua, Nikola

Uspostava ustaške vlasti u Gospiću i široj okolini – Knjiga Jadovno 1.

Ustaška organizacija u Gospiću je svoj rad začela tridesetih godina. U vremenu do 1941. godine, snažno je uticala na srednjoškolsku i studentsku omladinu. Gospić je postao centar političkih snaga ustaša, koji su imali podršku jednog dijela bogatih trgovaca i obrtnika. Pored političke podrške, oni su ustašku organizaciju pomagali i materijalno, ulažući u njenu propagandu i u organizaciono jačanje i povezivanje na čitavoj teritoriji Like, pa i znatno šire. Upravo u Gospiću se koncentrisalo ustaško jezgro. Još 1930. godine, po Pavelićevim uputstvima, advokati Andrija Artuković i Jozo Dumandžić, s trgovcem Markom Došenom, osnivaju ustaške organizacije. Tu su i drugi trgovci, studenti i đaci: Jurica Frković, Ivan Pavičić, Lovro Duić, Niko Kovačević,

POŽEŠKA KOTLINA: Sećanje na 42-oje žena i staraca koje su 1991. pobili Hrvati

Navršilo se 32 godine od masovnog zločina nad 42-oje civila srpske nacionalnosti u Požeškoj kotlini. Do danas niko nije odgovarao za ovaj masakr. U tom etničkom čišćenju 23 sela potpuno su uništena, a, prema još nepotpunim podacima „Veritasa“, ubijena je 71 osoba srpske nacionalnosti, od kojih su 33 bile žene, a 42 je bilo starijih od 60 godina. Najstrašniji pokolj se dogodio se 10. decembra 1991. kada je hrvatska vojska masakrirala 42 civila – 25 žena i 17 staraca srpske nacionalnosti. Za ovaj masakr još niko nije procesuiran ni pred međunarodnim ni pred domaćim sudovima. „Veritas“ podseća da su tačno u podne 29. oktobra 1991. godine pripadnici civilne zaštite i

Jasenovac na izborima: Ko poriče genocid nad Srbima u NDH

Najnoviji događaji nedvosmisleno su potvrdili ono što se do sada naslućivalo: iza kampanje smanjivanja broja srpskih žrtava logora smrti Jasenovac, odnosno poricanja genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj stoje, kao lokalni izvršioci šireg poduhvata, Vlada republike Srbije, njena premijerka Ana Brnabić i predsednik republike Aleksandar Vučić. Važno je da tu činjenicu uočimo i istaknemo. Piše: Miloš Ković Kada su početkom septembra 2021. najveći srpski mediji – RTS, Politika, Tanjug i drugi – po prvi put, u sistematski vođenoj kampanji počeli da, slično hrvatskim medijima, umanjuju broj žrtava Jasenovca, uz pozivanje na istraživanja beogradskog Muzeja žrtava genocida i hrvatskih istoričara, protestnim pismom oglasili su se gotovo svi univerzitetski profesori koji predaju istoriju srpskog naroda

Pražić Đorđe

Đorđe Pražić: Spisak srpskih žrtava rata na području opštine Gospić u vremenu avgust – decembar 1991.

Spisak srpskih žrtava rata na području opštine Gospić u vremenu  avgust – decembar 1991. 1.BAČIĆ NIKOLA (v), 2. BAJIĆ MANE 1925, 3.BANjEGLAV Miloša TODOR 1950,  4. BARAĆ Ilije DANICA 21.03.1923, 5. BARAĆ Miće RADOVAN rođ. 01.06.1951, 6. BASARIĆ Jove DUŠAN 18.10.1945 (v), 7. BASARIĆ Đure DUŠAN 25.04.1930 (v), 8. BEGIĆ ANKICA, 9. BJEGOVIĆ Jovana ĐURAĐ 14.07.1931, 10. BOGIĆ Miloša JOVO 1935, 11. BOGIĆ Ilije JOVO 1946, 12. BOGIĆ RADE, 13. BOŽOVIĆ Milene ĐORĐE 16.09.1954. (v), 14. BULj Jove DANE 17.02.1937, 15. BUNČIĆ SLAVKO 1947, 16. BURSAĆ ANICA 1920, 17. CICOVIĆ Branka JOVO 07.07.1949. (v), 18. ČUBELIĆ Ante MILE 1941, 19. ČUBRILO Nikole BOGDAN 1927, 20. ĆOPIĆ PAJO 1935, 21. DELIĆ Đure

Tri razglednice iz Gospića

Davor i Snežana su sa djecom otišli kod prijatelja na doček nove godine u jedan stan kod „Arene“ na Novom Beogradu. Dušan je u novogodišnjoj noći ostao sam mjenjajući kanale na televiziji. Volio je narodnu muziku ali su mu već dosadili isti spletovi narodnih pjesama koji se već nekoliko godina ponavljaju na televizijama za novogodišnji program. Piše: Đorđe Pražić Sve je isto osim haljina pjevačica koje su svake godine kraće i sa većim razrezima,  naročito kod onih slabijih pjevačkih sposobnosti. Zaspao je sat vremena prije ponoći. Instiktivno se trgao na eksplozije petardi što su ih djeca bacala po naselju.  Ponovo je utonuo u san i narednog  jutra se probudio oko

Početna

Najnovije vijesti VIDI VIŠE Jadovno 1941. za početnike U kompleksu logora smrti Nezavisne Države Hrvatske, Gospić-Jadovno-Pag, na području Like, Velebita, podvelebitskog podgorja i ostrva Paga, u samo 132 dana njegovog postojanja, ustaše i drugi hrvatski zločinci, na najsvirepiji način usmrtili su 40.123 žrtve, od tek rođene djece do ljudi u dubokoj starosti. Udruženje „Jadovno 1941.“ okuplja potomke i poštovaoce žrtava kompleksa logora smrti NDH, Gospić – Jadovno – Pag. SAZNAJ VIŠE Izdvajamo VIDI VIŠE Mapa Pokolja Atlas/Mapa Pokolja, genocida počinjenog nad Srbima od strane NDH u periodu od 1941 – 1945. godine. VIDI DETALjNIJE Popis 10.502 žrtve Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava,koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka

Dr Đuro Zatezalo: HRVATSKI BLAGAJ – VELjUNSKI POKOLj

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA KORDUN HRVATSKI BLAGAJ – VELjUNSKI POKOLj OD 6. DO 9. MAJA 1941. 6. maj – Đurđevdan, godina 1941. Osvanuo je lijep sunčan dan. Toga dana Srbi se svečanije odijevaju, idu jedni drugima na Krsnu slavu u goste, razgovaraju o uspjesima u obavljanju proljetne sjetve. Vesele se i raduju. Sve je razdragano i svečano. Nitko ni u pomisli nije mogao slutiti da će to biti dan nečuvenog  zločina – genocida nad nevinim seljačkim stanovnicima Korduna. Jedan od prvih masovnih zločina nove hrvatske vlasti poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelića.

Bilogorci se sjetili svojih stradalih

U organizaciji Zavičajnog udruženja „Bilogora“ u Crkvi Svetog Marka u Beogradu, u subotu 28. novembra, služen je parastos i održan pomen stradalim Srbima od 1991. do 1997. godine u Grubišnom Polju i istočnoj Bilogori. Nakom pomena okupljeni su položili vijenac na spomenik u Tašmajdanskom parku, razmijenili sjećanja na stradale i izgubljeni zavičaj. Akcija hrvatske paravojske pod nazivom „Otkos-10“ počela je 31. oktobra 1991. napadom na Teritorijalnu odbranu Grubišino Polje, a cilj je bila likvidacija ili protjerivanje Srba sa područja istočne Bilogore. U egzodus je iz više od 30 sela krenulo oko 4.000 ljudi, a među njima je bilo i oko 250 pripadnika drugih nacionalnosti. Poslije povlačenja Srba iz istočne Bilogore,

Jovan Mirić: Jasenovački leksikon

Sic – kavez od bodljikave žice uronjen u vodu i blato. Logoraš u sicu nije mogao ni da ustane ni da sedne, ni da legne ni da kleči, mogao je samo da čuči Ulaz u logor Jasenovac III (Izvor: Politika) U jasenovačkom sistemu logora zatočenici su davali svoje nazive pojedinim delovima logora, instalacijama, ljudima… I da nije drugih podataka, ovi nazivi jasno kazuju gde su ti ljudi bili. Neke nazive dale su i ustaše. Milko Rifer pominje još neke nazive u logoru Jasenovac 3 (Bulevar slobode, Bulevar pure, Most uzdisaja), ali se ti nazivi ne sreću čak ni kod drugih preživelih Hrvata. Verovatno je bilo još naziva koji su kružili

Spomenik streljanim đacima i profesorima u Šumaricama

Ratni zločin 20. i 21. oktobra u Kragujevcu

Prvo masovno streljanje građana u Kragujevcu izvršeno je 20. oktobra 1941. godine u 18 časova. Tog dana Nemci su izveli na streljanje dve grupe civila. Svi uhapšenici odvedeni su u dvorište kasarne Trećeg artiljerijskog puka i tamo pretresani i oduzete su im sve lične stvari. Nemci su streljali prvo grupu od 66 osoba, u kojoj je bilo najviše Jevreja, a potom i grupu od 53 osobe iz zatvora, u kojoj je bilo talaca i predratnih robijaša. Nemačke oružane snage su 20. oktobra 1941. godine streljale ukupno 119 lica srpske i jevrejske nacionalnosti. Tako je počelo. Najveće streljanje građana u Kragujevcu izvršeno je 21. oktobra 1941. godine. Tog dana Nemci su

Najkrvoločnije ustaše, ovi ljudi počinili su takva zverstva da su ih i nacisti hapsili zbog ratnih zločina

Ove godine navršilo se 77 godine otkako je u Zagrebu zbog zločina u Jasenovcu obešen Miroslav Filipović, neslavno znan i kao „fra Sotona“, jedan od ustaških zločinaca iz Drugog svetskog rata, najozloglašenijih po brutalnosti i sadizmu. Rođen u Jajcu 1915. godine, a 1938. zaredio se i ušao u franjevački red u samostanu Petrićevcu u Banja Luci, dobivši redovničko ime Tomislav. Nije poznato kako se taj čovek već do 26. godine života radikalizovao, ali se zna da je već u prvim danima NDH njegov nadređeni u samostanu tražio od njega da se prestane da se petlja sa ustašama. On to nije poslušao i čim je u januaru 1942. diplomirao teologiju u

ODBRANOM STEPINCA PONOVO UBIJAJU SRBE: Srpski naučnici kritikuju pokušaje hrvatskih istoričara da umanje krivicu nadbiskupa

Gresi Alojzija Stepinca su takvi i toliki da se on ne može rehabilitovati, jer bi to bio novi zločin prema onima čiji su životi ugašeni na najsvirepiji način u genocidnoj NDH svesrdno podržavanoj od Rimokatolička crkve i nadbiskupa Stepinca. Autori: Lj. B – V. C. S. – 13. 10. 2023. u 20:00 Ovako akademik Ljubodrag Dimić komentariše navode hrvatskog istoričara Hrvoja Klasića koji je u intervjuu za naš list rekao da ne postoje dokazi da je zagrebački nadbiskup odgovoran za ratne zločine, jer ih nije ni činio ni podstrekivao, već da ima samo moralnu odgovornost, jer se nije dovoljno glasno protivio. Takođe, Klasić je rekao da je Stepinac posle prvobitne

NAJNOVIJE VIJESTI

SVEMOĆNI

VIS (Vokalno izbjeglički sastav) MLADIĆI – (Official Music Video) Žene, starci, djeca

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.