arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

VIDOVDAN I KOSOVSKI ZAVET: Autorski tekst istoričara Miloša Kovića

Vidovdan je, bez sumnje, najznačajniji datum u srpskoj istoriji, bremenit značenjima i skrivenim smislom. To nije samo sećanje na jedan veliki istorijski događaj. Kosovska bitka je, zaista, označila pravu smenu epoha, prelazak iz doba veličine i slave u vreme vazalstva i robovanja. Srbija, Bosna i Zeta opstale su, istina, još ceo vek, bogat raznovrsnim dostignućima. Bio je to, ipak, život u senci kosovskog poraza, u osluškivanju topota turskih konja i iščekivanju konačnog sloma. Istoričari će marljivo beležiti kosovske i pokosovske događaje. Primetiće da je poraz Srba u Maričkoj bici bio možda još veći i odsudniji. Rekonstruisaće tok Kosovske bitke i ispitivati dvosmislene vesti o tome ko je, u stvari, u

Miloš Ković: Tajna srpskog zaveta (VIDEO)

Gost sedme emisije „Kod Brane“ možda je i jedini srpski istoričar koji je išao na stručno usavršavanje u Englesku, a onda je na vrhuncu karijere rešio da sve stavi na kocku i svedoči kao ekspert odbrane pred Haškim tribunalom. Jednom rečju – prof. dr Miloš Ković. Pitali smo ga zašto je to učinio. Takođe, sa profesorom Kovićem razgovarali smo o procesima koji su se vodili i koji se vode u Hagu protiv srpskih političara i vojnika, o pokušaju njegovog progona sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, a drugi deo emisije ostavljen je za najvažniju, nepresušnu temu – šta je to Kosovski zavet i kako ga svedočiti u 21. veku? Izvor: CATENA

Miloš Ković: Ugroženo sećanje na stradanje ruskog i srpskog naroda u 20. veku

Posebna tema je Jasenovac, koncentracioni logori za Srbe. Rusi su takođe uništavani u koncentracionim logorima u Drugom svetskom ratu, ali malo toga je uporedivo s Jasenovcem, rekao prof. Ković. Relativizacija odgovornosti za ratne zločine tokom 20. veka, poistovećivanje dželata sa žrtvama, umanjivanje značaja nedela – to su zadaci političke revizije istorije koja se sprovodi proteklih godina. U odbrani istine od ključnog značaja može da bude Institut za očuvanje istorijskog sećanja, koji bi do kraja godine trebalo da osnuju Srbija i Rusija. Predsednik Narodne skupštine Srbije Ivica Dačić u ponedeljak je započeo posetu Moskvi i tom prilikom se sastao sa predsednikom Državne dume Rusije Vjačeslavom Volodinom, s kojim je razgovarao o

Miloš Ković: Plan za reintegraciju Kosova i Metohije je spreman (VIDEO)

To je velika tema za celi svet, taj sukob elita i naroda. Po anketama, narod stalno daje jedan odgovor za KiM i njegovo interesovanje je veliko. A te elite i kvazielite osećaju da to dolazi, i da dolazi od crkve i naroda. „Od ubistva Karađorđa 1817, malo je političkih ubistava u istoriji srpskog naroda do danas u koje nisu na ovaj ili onaj način uključene svetske sile. Uključujući i abdikacije i svrgavanja“, zaključuje istoričar Miloš Ković u emisiji „Srpski sv(ij)et“ priču o stradanju Srba u novijoj istoriji, od bombardovanja, martovskog pogroma, ubistva Zorana Đinđića, ali i smrti Slobodana Miloševića. „Odakle dolazi Bil Klinton, Toni Bler, Medlin Olbrajt? Odakle dolazi Ante

Miloš Ković: Zašto su nam ubijali decu na Jadovnu, Pagu, u Starom Brodu, Jasenovcu?

Profesor Miloš Ković rekao je da su Srbi u 20. veku preživeli tri genocida, među kojima je najveći Jasenovac koji nije bio jedino stratište. On je istakao da je film „Dara iz Jasenovca“ tek „vrh ledenog brega“, ali da je važno da je o zločinima nad srpskim narodom počemo da se priča,a naročito da se prave filmovi.On je u intervju „Glasu javnosti“ ocenio da bi trebalo nastaviti sa snimanjem filmova i iznošenjem istine o genocidu nad jednim zavetnim narodom. Izvor: GLAS JAVNOSTI

Miloš Ković: Zaveti Srbe učinili borbenijim u suočavanju sa iskušenjima

Neobično trajno Kosovsko predanje vekovima je ponavljalo da je bolja smrt u junaštvu i slavi, nego život u sramoti i ropstvu. Ratovi su usud srpske istorije. Srbi su, ponajviše zbog geografskih datosti, ratovali više i duže od mnogih nacija. Ratovi su donosili rasulo i posrnuća, ali su se, u njima, uobličavali srpski kultovi i predanja, sa središtem u Kosovskom zavetu. Ti kultovi, predanja i zaveti učinili su Srbe samosvesnijim i borbenijim u suočavanju sa iskušenjima. Srbi se, međutim, ne razlikuju od ostalih nacija po tome što su sećanje na ratna junaštva i stradanja ugradili u temelje svog nacionalnog identiteta. Od britanskih do pacifičkih ostrva i od ruskih tajgi do kanadskih

Miloš Ković: Velikoalbanska pobuna i proterivanje Srba sa KiM okidač za razbijanje Jugoslavije

Intelektualci koji su se 8. novembra 1988. okupili u prostorijama Književnih novina, zaista su vodili dijalog bez ograničenja. Trebalo je tada sagledati pređeni put i nazreti budućnost. Danas se jasno vidi da tekstovi nastali u okviru Istorijskog foruma Književnih novina, održanog na sedamdesetogodišnjicu osnivanja jugoslovenske države, predstavljaju dragoceno svedočanstvo o jednom vremenu. Mlađe čitaoce mogao bi da iznenadi slobodan ton u javnom dijalogu vođenom u Beogradu, pre pada Berlinskog zida. Te 1988. godine Beograđani su, međutim, trčali sa tribine na tribinu i kupovali novine, upijajući, još u neverici, svaku novu, smelu i slobodnu reč. Osamdesete godine, sa svojim predukusom slobode i umetničkog stvaralaštva, bližile su se kraju. Iza nejakih sunčevih

Miloš Ković: Godina iskušenja i pobeda

Srpska crkva ima mnogo načina da zaustavi klizanje u provaliju. I ona će, dakle, u vremenu koje je pred nama biti na velikom ispitu. Društva i države ubrzano se prilagođavaju i preobražavaju. Razmere privrednih poremećaja tek ćemo sagledati. Povratak selu i zatvaranje u krug porodice i najbližih ponavlja se, kao refleks, ali i razuman izbor, u gotovo svakoj pojavi sličnog tipa u proteklih nekoliko vekova. Jagma za vikendicama i seoskim nekretninama, što dalje od zagušenih gradova, kao da potvrđuje odavno, u sferi duha, uočenu pojavu osporavanja urbane, modernističke, prosvetiteljske kulture, rođene u zapadnoj Evropi 18. veka. Podozrenje se širi Sasvim u postmodernističkom ključu, svetom se širi podozrenje, pa i uverenje

Pismo podrške prof. dr Milošu Koviću

Ovaj proces predstavlja jasnu nameru da se iznova uvede delikt mišljenja i ograniči pravo na slobodno izražavanje stavova o stanju istorijske nauke u našem društvu. Suđenje istoričaru dr Milošu Koviću, vanrednom profesoru na odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu, na osnovu tužbe četvoro profesora sa istog odeljenja, Nikole Samardžića, Dubravke Stojanović, Radoša Ljušića i Vlade Stankovića, očigledan je primer nastojanja da se stigmatizuje i krivično progoni njegovo pravo na slobodu govora i integritet naučne i javne delatnosti. Ovaj proces predstavlja jasnu nameru da se iznova uvede delikt mišljenja i ograniči pravo na slobodno izražavanje stavova o stanju istorijske nauke u našem društvu. Miloš Ković je u svom iskazu na

Stradanje naroda Prnjavorskog kraja (1) Narodni heroj Miloš Vujaković i stradanje Srba u Štrpcima tokom Drugog svjetskog rata (spisak stradalih)

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, mjesta Prnjavorskog kotara su znatno manje postradala od drugih krajeva Nezavisne Države Hrvatske, gdje su zločini njemačkog okupatora i nove hrvatske države prerasli u totalni genocid. Međutim, ratne strahote, zločini i stradanja nisu zaobišli ni teritoriju Prnjavora. Piše: Bojan Milijašević Tokom Drugog svjetskog rata na ovom prostoru desilo se nekoliko strašnih masovnih zločina, od kojih su ostali upamćeni pokolji žena i djece u Kremni i Štrpcima, strijeljanja civila u znak odmazde, kao i zatvaranja i deportacije prnjavorskih Srba u hrvatske logore smrti, ali i nacističke logore Trećeg Rajha. Prnjavorčani su ostavili svoje živote po logorima Prnjavora, Dervente, Stare Gradiške, Jasenovca, Banjice pa sve do Narvika

Miloš Ković: Naš cilj mora da bude oslobođenje i ujedinjenje srpskog naroda

Mi smo na silu rasparčani u procesu razbijanja Jugoslavije i mislim da bi naš cilj trebalo da bude ujedinjenje srpskog naroda, rekao prof. Ković. Miloš Ković (Foto: Sputnjik) Iako Džozef Bajden nije ni ušao u Belu kuću, iz SAD i sa zapada je lansirana ideja da bi Srbija i Balkan mogli da postanu deo EUgoslavije. Istoričar Miloš Ković smatra da su SAD imperija na zalasku koju ne treba potceniti, ali da bi priznanje nezavisnosti Kosova zarad liderske uloge na Balkanu značilo da sami sebi testerišemo granu na kojoj sedimo. S obzirom na naše najneposrednije iskustvo sa Bajdenom i njegovim saradnicima, uključujući i ljude iz administracije, njihov slogan povratak Amerike ne zvuči

ISTORIČAR MILOŠ KOVIĆ ZA NOVOSTI: Smrt patrijarha Irineja i mitropolita Amfilohija je završetak jedne epohe

Vanredni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, istoričar Miloš Ković došao je na sahranu patrijarha Irineja. On je, u izjavi za Novosti, rekao da je smrt patrijarha Irineja, mitropolita Amfilohija i vladike Milana kraj jedne epohe. – Odlazak svakog patrijarha SPC je završetak jedne epohe. Videli smo šta je to značilo kada nas je na ovom svetu napustio patrijarh Pavle. Sa patrijarhom Irinejem završava se jedna epoha, i to vidimo i po tome što su se gotovo u isto vreme upokojili i mitropolit Amfilohije i vladika Milutin. Dolazi novo vreme, koje ne mora da bude loše po nas. U Crnoj Gori smo posle dužeg vremena osetili ukus pobede, i

Miloš Ković: Mitropolit Amfilohije, čovjek predanja

Život i žrtva za bližnje u ime večnih vrednosti i Carstva Nebeskog, obnova otačke vere i svetosavsko-lazarevskog predanja – to su zaveštanja mitropolita Amfilohija. Mitropolit Amfilohije (Foto: Mitropolija crnogorsko-primorska) U istoriji srpske kulture mitropolit Amfilohije (1938-2020) zauzima sasvim osobeno mesto. Gotovo pola veka bio je jedna od najistaknutijih ličnosti našeg javnog života. U tako dugom vremenu svedočio je postojanje i snagu jednog drevnog, zanemarenog predanja. Zagonetka srpske istorije, koju je mitropolit Amfilohije celog života odgonetao, postavljena je u 18. veku. Tada se srpska kultura, ukorenjena u svom balkanskom, pravoslavnom nasleđu, našla pod odsudnim uticajem rimokatoličko-protestantskog, potom i prosvetiteljskog, sekularnog Zapada. Krajem 19. i u prvoj polovini 20. veka, srpske elite

Miloš Ković: Proterivanje nepodobnih sa Filozofskog fakulteta

U kratkom članku pod naslovom „Istoričari protiv istoričara“, objavljenom u Danasu 4. 11. 2020, izneseno je mnogo neistina. Tu je tačno gotovo samo to da su sudske tužbe „za povredu ugleda i časti“ protiv mene (nisam docent nego vanredni profesor) podneli Dubravka Stojanović, Radoš Ljušić, Nikola Samardžić i Vlada Stanković. Nije, međutim, istina da oni od mene traže po 450.000 dinara, zatim nekakvih 1.000.000 dinara, kao i plaćanje sudskih troškova. Njih četvoro traže po 1.000.000 dinara, što ukupno iznosi 4.000.000, i isplatu troškova suda. Razlika, očigledno, nije beznačajna. Podneli su čak osam tužbi protiv mene, svako po jednu krivičnu i jednu parničnu. Kada se tome doda da su tekstovi osam

Arhiepiskop cetinjski mitropolit crnogorsko-primorski gospodin Amfilohije © Sputnik/ Vladimir Fedorenko

Miloš Ković: Mitropolit Amfilohije posejao seme slobode u svim srpskim zemljama

„Velika je bol i tuga danas ali utjeha je da znamo da odlazi neko ko je dao punu mjeru dobrote i požrtvovanosti za sve nas kazao“- je istoričar prof. dr Miloš Ković koji je došao da isprati blaženopočivšeg Mitropolita Amfilohija u naručje Gospodnje. Bićemo ponosni. Moći ćemo našim potomcima da kažemo: ”Razgovarao sam sa njim. Izgledao je tako i tako… njegove oči su bile takve…njegove ruke… njegov glas je zvučao tako. On je prisutan u našem javnom životu skoro pola vijeka a tek će vrijeme pokazati njegovu veličinu“ – kaže prof. dr Miloš Ković. „Radujem se što sam ga lično poznavao i mnogo naučio od njega i što mogu svojim

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.